Korizmeni koncerti u Puli i Poreču: integralne izvedbe Pergolesijevog velikog djela "Stabat Mater"

Dva korizmena koncerata, u organizaciji pulske Glazbene škole Ivana Matetića-Ronjgova, održat će se idućeg tjedna u Puli i Poreču.

Koncert u Puli je u utorak, 24. ožujka u 19.30 sati u Crkvi sv. Franje u 19.30 sati, a dva dana kasnije,  26. ožujka, u Eufrazijevoj bazilici u Poreču, s početkom u 19 sati.

Umjetnički voditelj integralne izvedbe Pergolesijevog velikog djela "Stabat Mater" je prof. Marijo Eterović, a djelo izvodi djevojački zbor srednje Glazbene škole, uz soliste, profesore škole, bivše učenike i kolege glazbenike nastavnike.

Događajem se ujedno obilježava početak proljeća i početak aktivnosti pulske glazbene škole oko Matetićevih dana škole, koji slijede iza uskršnjih praznika.

PROGRAM:

J. S. Bach / obrada K. Hofmann:

Koncert za obou i violinu u d-molu, BWV 1060R

I. stavak: Allegro

Doris Vincek, flauta

Lovro Ticl, truba

G. B. Pergolesi: Stabat Mater (integralna verzija)

Solisti:

Sopran: Marijana Prohaska, prof.

Mezzosopran: Vilma Grazia Žmak, prof.

Klavir: Veronika Ravlić, prof.

Ansambl gudača:

Matea Kasaić Drakšić

Milan Grbić

Alisa Cvitan

Liubov Zuraeva

Anamarija Bukovnik

Fabio Jurić

Dirigent: Marijo Eterović, prof.

1. Stabat Mater dolorosa, zbor

2. Cujus animam gementem, arija sopran

3. O quam tristis et afflicta, zbor

4. Quae moerebat et dolebat, arija mezzosopran

5. Quis est homo, duet sopran i mezzosopran; zbor (Pro peccatis suae gentis)

6. Vidit suum dulcem natum, sopran

7. Eja mater, fons amoris, mezzosopran

8. Fac ut ardeat cor meum, zbor

9. Sancta mater, istud agas, duet sopran i mezzosopran

10. Fac ut portem Christi mortem, mezzosopran

11. Inflammatus et accensus, duet sopran i mezzosopran

12. Quando corpus morietur – Amen, duet sopran i mezzosopran; zbor (Amen)

Stabat Mater dolorosa, u hrvatskom prijevodu "Stala plačuć’ tužna Mati", srednjovjekovni je latinski himan koji izražava bol Blažene Djevice Marije pod križem raspetoga Krista. Tekst se tradicionalno pripisuje talijanskom franjevcu Jacoponeu iz Todija (13. stoljeće), iako ga pojedini autori dovode u vezu i sa sv. Bonaventurom.

Godine 1727. papa Benedikt XIII. uvrstio je tekst Stabat Mater u službenu liturgiju Katoličke Crkve za blagdan Žalosne Gospe. Snažna književna i duhovna vrijednost ovoga teksta uvelike je pridonijela njegovoj trajnoj prisutnosti u katoličkoj pobožnosti. Kitice sekvence stoljećima prate pobožnost Križnoga puta te su postale snažnim simbolom korizmenoga vremena.

Pergolesijevo djelo Stabat Mater jedno je od najizvođenijih i najdirljivijih djela umjetničke sakralne glazbe 18. stoljeća. Skladano je 1736. godine, u posljednjim tjednima skladateljeva života. Prema predaji, dovršeno je neposredno prije njegove smrti. Djelo je ubrzo steklo veliku popularnost te su ga tijekom vremena prerađivali brojni skladatelji, među njima J. S. Bach i Joseph Eybler, koji je u praksu uveo da pojedine duete izvodi djevojački ili dječji zbor. Barok, razdoblje u kojem nastaje Pergolesijevo djelo Stabat Mater, označava važan zaokret u glazbenom mišljenju.

Postupnim napuštanjem madrigalizama renesanse te razvojem tonaliteta koji se progresivno polarizira na dur i mol, glazba se sve snažnije usmjerava prema izražavanju emocija te ulazi u područje metafore. U središtu je ideja glazbenoga predstavljanja afekata – u ovom slučaju boli – povezanih s toposima tragedije i drame. To se ostvaruje uporabom glazbeno-retoričkih figura, glazbenih ekvivalenata retoričkih sredstava iz pjesničkoga izraza. U temelju mnogih takvih postupaka nalazi se silazni, katabazični pomak, koji se u Pergolesijevu djelu Stabat Mater očituje u figurama lamenta, suspiratia, pianta i pathopoeie.

Djevojački zbor srednje Glazbene škole Ivana Matetića-Ronjgova Pula od 2018. godine djeluje pod umjetničkim vodstvom prof. Marija Eterovića.

Repertoar zbora obuhvaća djela domaćih i stranih skladatelja od renesanse do suvremenih skladatelja, od starih majstora i baroka do glazbe 20. i 21. stoljeća. Zbor se ističe stilski osviještenim interpretacijama i tehničkom ujednačenošću, a od 2022. ubraja se među najuspješnije školske zborove u Republici Hrvatskoj.

Na državnim natjecanjima Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga u kategoriji djevojačkih zborova osvojio je prvu nagradu i Oskar znanja (2022.), te prvo mjesto u kategoriji i drugu nagradu (2024). Zbor je sudjelovao u projektu vezanom uz nijemi film Stradanje Ivane Orleanske Carla Theodora Dreyera, predstavljenom 24. srpnja 2025. u sklopu završne večeri programa INK na Kaštelu.