NEDOVOLJNO POZNATA BAŠTINA ROVINJA
KULA TURNINA, jedna od dominantnijih točaka rovinjskog kulturnog krajolika
Utvrda Turnina, koja s nalazi izvan Rovinja na cesti prema Sošićima, jedan je od rijetkih primjera srednjovjekovne stambene kule s popratnom obrambenom i nadzornom funkcijom na našim područjima * Provedenim istraživanjima razjašnjene su brojne nepoznanice o povijesti ovog objekta. * Spomenik je najprije očišćen od gustog raslinja koje je prekrivalo njegove građevinske ostatke, ali i iznimno velikih količina urušenog građevinskog materijala, te su uslijedili građevinska sanacija, konzervatorsko-restauratorski zahvati i sustavna arheološka istraživanja
Utvrda Turnina, koja s nalazi izvan Rovinja na cesti prema Sošićima, jedan je od rijetkih primjera srednjovjekovne stambene kule s popratnom obrambenom i nadzornom funkcijom na našim područjima * Provedenim istraživanjima razjašnjene su brojne nepoznanice o povijesti ovog objekta. * Spomenik je najprije očišćen od gustog raslinja koje je prekrivalo njegove građevinske ostatke, ali i iznimno velikih količina urušenog građevinskog materijala, te su uslijedili građevinska sanacija, konzervatorsko-restauratorski zahvati i sustavna arheološka istraživanja
Od zaraštenog i napuštenog lokaliteta posljednjih je godina na brdu Turnina ponovo zasjala srednjovjekovna utvrda, i to zahvaljujući projektu kojeg je 2013. Započeo Hrvatski restauratorski zavod sredstvima Ministarstva kulture, a u koji se uključila i rovinjska Turistička zajednica.
Turnina, Torre di Boraso, Burrasia Turris, Turris vorraginis, Monte de la Turo, La Turo
Turnina (Torre di Boraso), barem po pitanju njezina datiranja, na neki je način kula misterija. Neki znanstvenici njezinu gradnju smještaju u kasnorimsko doba, te pretpostavljaju da je pripadala obitelji Burro, a iz ove činjenice proizlazi i jedno od njezinih imena: Burrasia Turris. Međutim, ime bi također moglo potjecati i od turris vorraginis (kula ponora), kao referenca na kršku jamu pokraj mjesta.
Prema mišljenju drugih istraživača, ovaj utvrđeni kompleks potječe iz bizantskog doba (538.-788.), kada Rovinj, nalazeći se u pograničnom području, bilježi značajnu vojnu prisutnost; Turnina je tada bila manji castrum, jedna od obrambenih struktura teritorija.
Novije studije, pokrenute 2014., smještaju gradnju ovoga kompleksa tek u IX. stoljeće, što je u očitoj koliziji s prijašnjim uvjerenjem prema kojemu se smatralo da toranj nije sagrađen, već srušen 788. godine, kada Franci otimaju Istru i Rovinj Bizantu.
Građena na mjestu pretpovijesne gradine koju Rovinjci zovu brdo Turnina / Monte de la Turo, ova osebujna kula-stražarnica, obnovljena u ranom srednjem vijeku, do 1211. godine pripadala je porečkom biskupu, a potom poznatoj obitelji Castropola iz Pule.
Venecija je potom ugrađuje u svoj fortifikacijski sustav da bi je 1595. godine
predala grofovima Borisi koji je nakon jednog stoljeća napuštaju.
Danas, osim što prenosi povijesni šarm još od prapovijesti, Turnina je mjesto s kojeg je moguće uživati u prekrasnom panoramskom pogledu na rovinjski krajolik.
U svakom slučaju, kad se uzmu u obzir sva istraživanja, može se zaključiti da je utvrda Turnina, koja s nalazi izvan Rovinja na cesti prema Sošićima, jedan od rijetkih primjera srednjovjekovne stambene kule s popratnom obrambenom i nadzornom funkcijom na našim područjima.
Prema podacima HRZ-a dosadašnja su istraživanja pokazala kako je na mjestu prapovijesne, brončanodobne gradine u 9. stoljeću pr. n. e. formirana prva utvrda. Tijekom 12. stoljeća, tada već evidentno oštećeni objekt je dograđen, čime poprima funkciju utvrđene rezidencije, a cijeli kompleks je napušten krajem 15. stoljeća.
Riječ je o spomeniku izuzetnog značaja ne samo za Istru, već i u europskom kontekstu u kojem se rijetko nalaze srednjevjekovne utvrde ove starosti, a da su usput toliko dobro sačuvane.
Konzervatorsko-restauratorski radovi
Do sada su izvršeni istražni, dokumentacijski i konzervatorsko-restauratorski radovi. Spomenik je najprije očišćen od gustog raslinja koje je prekrivalo njegove građevinske ostatke, ali i iznimno velikih količina urušenog građevinskog materijala.
Uslijedila je građevinska sanacija, konzervatorsko restauratorski zahvati i sustavna arheološka istraživanja kojima su razjašnjene brojne nepoznanice o povijesti ovog objekta. Svi su radovi popraćeni i detaljnom dokumentacijom koja je rezultirala izradom arhitektonskog snimka cjelokupnog sklopa, a provedena su i povijesna i arhivska istraživanja.
Tijekom 2022. nastavila su se arheološka istraživanja, te konzervatorsko restauratorski i građevinski radovi na samoj kuli i obrambenim strukturama.
Cilj je da se projekt dovrši, odnosno dovede do faze da može biti prezentiran te prihvatiti posjetitelje, a projektom je predviđeno i stepenište kojim bi se pristupalo gornjim prostorijama.
Prema riječima višeg konzervatora arheologa HRZ-a Josipa Višnjića znanstveni značaj Turnine proizlazi iz mogućnosti proučavanja izrazito slabo istraženog perioda franačkih osvajanja istarskog poluotoka u arhitektonskom, ali i u smislu svakodnevnog života ondašnjeg stanovništva. Na Turnini se izrazito dobro može proučavati i razvoj arhitekture i života u smislu srednjovjekovnih feudalnih rezidencija. Po završetku istraživačkih i konzervatorsko restauratorskih radova Turnina će i postati jedna od najdominantnijih točaka rovinjskog kulturnog krajolika.
Lokalitet je nedavno posjetio i gradonačelnik Marko Paliaga u pratnji direktorice TZ-a grada Rovinj-Rovigno Odete Sapač, višeg konzervatora arheologa HRZ-a Josipa Višnjića i pročelnice Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i izgradnju Tanje Mišeta.