Napustio nas je umjetnik fotografije Mladen Tudor: Jedini naš 'bressonovac' koji se nije pitao 'što' snimiti, nego 'kako'

Umjetnik fotografije Mladen Tudor, široj javnosti najpoznatiji po sjajnom ciklusu "Gastabajteri", preminuo je jučer u Zagrebu u 87. godini života, priopćila je danas Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH).

Kroz svoj rad Tudor je dokumentirao društvenu i povijesnu stvarnost, prikazujući svakodnevicu anonimnih aktera te artikulirajući prostor fotografske slike.

Njegove su fotografije bez bilješke o naslovu i mjestu jer upravo svojim naizgled jednostavnim sadržajem prikazuju složenu epohu jednog vremena, daleko od skromnih zahtjeva novinske ilustracije.

Kako je 2019. godine u povodu objavljivanja Tudorove fotomografije "Dijalog u slici" u izdanju riječkog MMSU-a napisala Sandra Križić Roban (https://croatian-photography.com/text/mladen-tudor-dijalog-u-slici/), Mladen Tudor nerijetko se spominje kao naš jedini bressonovac i fotograf koji se nije pitao što snimiti, nego kako.

Na taj je način došao “do vlastitog rukopisa i stila, kojega ni reporterski nalozi nisu uspjeli razoriti”, kako je svojedobno zapisao Veselko Tenžera.

Zagreb, 1954.

- Njegova naizgled jednostavna i ujednačena fotografija nenaglašenih kontrasta pokazuje kako je moguće na vizualno domišljat način spojiti nespojivo, komunicirati na općom ljudskom nivou bez obaziranja na prepreke bilo koje vrste. Dokumentarnost njegovih prizora lišena je senzacionalizma koju nerijetko nailazimo u žurnalističkoj fotografiji. Kod njega dominira razumijevanje i ljudski interes za svijet u kojem egzistira, osobito zabilježen u nizu sitnih svakodnevnih događaja na koje nailazi putujući 60-ih godina po Jugoslaviji, te kasnije Europi i svijetu, ustvrdila je Sandra Križić Roban, da bi zaključila:

"Pišući o njemu, Veselko Tenžera s kojim je prijateljevao i surađivao u zlatno doba žurnalizma Vjesnikove press agencije, napisao je kako je “fotoreporter posljednje dijete novinarstva”. I doista, ukoliko usporedimo ono što je svojedobno Tudor objavljivao s onime što ćemo u malobrojnim tiskanim medijima moći vidjeti danas, razlika je i više nego drastična".

Tudor je rođen u Splitu 1935. godine, a 1955. diplomirao je na Foto-odsjeku Škole za primijenjenu umjetnosti u Zagrebu. Od 1957. do 1974. zaposlen je u NIŠPO-u Vjesnik te radi za redakcije Vjesnika u srijedu, Globusa i Starta. Od 1974. napušta stalno zaposlenje i prelazi u slobodnu profesiju.

Objavio je nekoliko monografija (Foto: Mladen Tudor, 1980., Mediteranske igre, 1983., Sinjska alka 1987.). Postavio je izložbe Tošo Dabac, Slike za čuvanje, 1982. i Objektiv rata, 1992. u Zagrebu.

Autor je 12 plakata Documenta Croatica 1991. u sklopu humanitarne akcije "Dobro je činiti dobro".

Za vizualni identitet VIII. mediteranskih igara u Splitu 1983. dobio je kao član CIO tima godišnju nagradu "Vladimir Nazor".

Mladen Tudor prvi put samostalno izlaže 1981., a otad je izlagao na sedam samostalnih i većem broju skupnih izložbi. Artistički i intelektualno formirao se u ozračju grupe EXAT - 51 (Eksperimentalni atelje 1951.) koja je u vrijeme strogih umjetničkih pravila socrealizma aktivistički djelovala s ciljem afirmacije umjetnosti kao takve.

Grupa koju su u početku činili arhitekti i slikari oslikavala je dominantne umjetničke trendove (u Tudorovom slučaju posebice geometrizam) te apstrakcije kroz sintezu svih disciplina likovnog stvaralaštva (tzv. total dizajnu) na kojem temelju leži i današnja Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH).