Objavljen je najnoviji broj biltena „La Ricerca“ (Istraživanje) Centra za povijesna istraživanja u Rovinju. Riječ je o broju 88 broj, a, po običaju, vrlo je zanimljiv. Publicističkim stilom otvara dosad nepoznate (i većini nepoznate) poglede na povijest Istre, poput „pictores“ u Rovinju između XIX. i XX. stoljeća, ili „Hostaria“ (Gostionica) u luci Limskog kanala.
Prvi prilog je Pe(n)sare l’invisibile. Santorio, Baglivi e la tradizione adriatica del sapere medico (Mi(s)liti nevidljivo. Santorio, Baglivi i jadranska tradicija medicinskog znanja) autora Matije Drandića. Tijekom ranoga novog vijeka Jadran nije bio samo politička ili trgovačka granica, nego i pravi laboratorij znanja u kojem su kružile knjige, ideje i instrumenti. U tom je prostoru medicina doživjela razdoblje dubokih preobrazbi: od galenskog znanja, utemeljenog na autoritetu tekstova, prešlo se na medicinu iskustva i mjerenja.
Dvije su ogledne figure onoga što bismo mogli nazvati „jadranskom linijom“ moderne medicine: Santorio Santorio, liječnik i eksperimentator iz Kopra, i Giorgio Baglivi, dubrovački liječnik školovan u Rimu. Prvi, koji je živio između XVI. i XVII. stoljeća, predstavlja pokušaj utemeljenja fiziologije na kvantitativnim osnovama, dok drugi, stoljeće kasnije, preuzima njegovu metodu kako bi izgradio teoriju tijela kao sustava čvrstih vlakana. Ovaj se prilog usredotočuje na intelektualni odnos između dvojice liječnika, a osobito na način na koji Baglivi u Santoriju prepoznaje ne samo uglednog prethodnika, nego i nužan izvor znanja.
Slijedi Ginevra Zelaschi s radom La spedizione austriaca della Novara e la sua eredità museale a Trieste (Austrijska ekspedicija broda Novara i njezina muzejska baština u Trstu). Dana 26. kolovoza 1859. fregata Novara vratila se u tršćansku luku, čime je završeno dugo putovanje oko svijeta koje je trajalo dvije godine i četiri mjeseca. Bila je to prva vojna lađa Austrijskog Carstva koja je oplovila svijet s izričito znanstvenim, diplomatskim i trgovačkim ciljevima, smještajući se u širi kontekst velikih istraživačkih pothvata XIX. stoljeća koje su promicale europske sile.
Tijekom ekspedicije prikupljeno je više od 26.000 zooloških primjeraka; važne su i mineraloške i paleontološke zbirke; osim toga, ekspedicija je prikupila značajnu etnografsku zbirku od oko 376 predmeta, a tome treba pridodati i opsežnu dokumentarnu građu, uključujući rukopise, tiskane knjige i svete tekstove. Danas Prirodoslovni muzej grada Trsta čuva oko 150 primjeraka. Za Trst su osobito značajni i singaleški rukopisi koji se čuvaju u Gradskoj knjižnici Attilio Hortis. Najveći dio nalaza čuva se u Beču.
Treći prilog naslova, La scuola di Giuseppe Bino e i pictores nella Rovigno tra Otto e Novecento (Škola Giuseppea Bina i pictores u Rovinju između XIX. i XX. stoljeća) potpisuje Susanna Bino. Od šezdesetih godina XIX. stoljeća u Rovinju se razvijaju važne industrijske djelatnosti, unapređuje se infrastruktura, širi se obrazovanje, raste broj udruga, osnivaju se tiskare. To je znak živog gospodarskog i društvenog zamaha koji pokreće važan proces urbane preobrazbe, zahtijevajući specijaliziranu radnu snagu, a upravo se u tom kontekstu pojavljuje lik i djelovanje Giuseppea Bina, slikara i dekoratera školovanog u Trstu, koji se 1863. trajno nastanio u Rovinju.
Zaključno, Anton Meden potpisuje rad La Hostaria nel porto di Canale di Leme (Gostionica u luci Limskog kanala). Prilog polazi od nalaza na južnoj obali Leme, uz granicu koja danas dijeli Rovinj od Kanfanara, gdje je autor u moru pronašao keramičke ulomke, koštane ostatke i građevinski materijal. Nalaze se vjerojatno može povezati s prisutnošću Hostarije u luci Leme, zabilježene na povijesnim kartama i spomenute u Statutu Dvigrada, gdje se u poglavlju 178 uređuje figura daćara-gostioničara, vlasnika svratišta. Prilog se predstavlja kao preliminarna studija: analiza arheološkog materijala moći će razjasniti narav, točnu lokaciju i važnost gostionice unutar lučkog i graničnog sustava Dvigrada.
„La Ricerca“ (Istraživanje) broj 88 donosi i tri prikaza; Giovanni Radossi, Unione degli italiani dell’Istria e di Fiume 1948-1967. Guida biografico-storica alla consultazione dell’Archivio - Etnia XVII, 2025 (Unione degli italiani dell’Istria e di Fiume 1948-1967. Biografsko-povijesni vodič za korištenje Arhiva - Etnia XVII, 2025) Diega Hana, Atti LIV (2025) (Zbornik LIV (2025)) Rina Ciguija i Quaderni XXXVI (2025) (Svesci XXXVI (2025)) Oriette Moscarda.
Slijede uobičajene rubrike Notizie in breve (Vijesti ukratko) i Nuovi Arrivi in evidenza (Novi naslovi u fokusu). Urednik „La ricerca“ (Istraživanje) je Nicolò Sponza. Novi broj možete pročitati online ovdje.