U punoj dvorani Gradske knjižnice i čitaonice u Puli, u organizaciji pulskog podoodbora SKD "Prosvjeta", renomirani srpski nakladnik "Akademska knjiga" iz Novog Sada predstavio je svoje izdanje - autobiografiju Vlahe Bukovca “Moj život”.
Književnoj večeri nazočili su gradonačelnik Pule Peđa Grbin, pročelnik županijskog Odjela za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica, gradska pročelnica za kulturu Paola Orlić, brojni predstavnici ustanova srpske nacionalne manjine Istarske i Primorsko-goranske županije te velik broj posjetitelja i zaljubljenika u pisanu riječ, ali i onih koji su došli kako bi podržali slobodu kulturnog izražavanja, budući da su manifestacije srpske kulturne manjine zadnjih dana u više navrata bile metom mrzilačkih napada.
Urednik knjige Vladimir Petrović (foto: Slađana Bukovac)
Gradonačelnik Peđa Grbin je, pozdravljajući okupljene, istaknuo da je mislio da je mislio da je u životu vidio gotovo sve, ali da je ovo prvi put da prisustvuje promociji knjige koju mora osiguravati policija. Naglasio je da su "opet došla vremena u kojima se ljudi boje knjige" te naglasio značaj slobode govora i ovakvih kulturnih događaja. Zatim je pročitao dio iz predgovora Bukovčeve autobiografije autora Ive Vojnovića, poručivši u duhu pročitanoga: “Budite dobri i budite svoji”.
Milena Joksimović, predsjednica pulskog novoosnovanog pododbora SKD "Prosvjeta" (foto Slađana Bukovac)
U ime organizatora, Milena Joksimović, predsjednica SKD "Prosvjeta" - Pododbora Pula – Pola napomenula je da se ovo okupljanje događa "u vremenu koje nije lišeno izazova, u trenutku kada pojedinci nastoje kulturu prikazati kao poprište sukoba, a ne kao prostor susreta".
Nasuprot tome, književne večeri poput ove, rekla je, pokazuju da kultura ostaje prostor slobode, dijaloga i uzajamnog uvažavanja, most koji nadilazi granice, povezuje ljude i podsjeća koliko je važno čuvati i njegovati ono što nas spaja.
Foto: Slađana Bukovac
Autobiografiju Vlahe Bukovca predstavio je urednik knjige Vladimir Petrović. Riječ je o ponovnoj objavi prvog izdanja ovih memoara, izvorno objavljenih 1918. godine. Memoari su posljednji put u Hrvatskoj tiskani prije tri desetljeća, a u Srbiji prije gotovo sto godina.
Naglasio da je knjiga koja se promovira priča o životu “najznačajnijeg hrvatskog slikara, koji je u sebi objedinjavao tri-četiri dominantne kulture ovih prostora”, koji je “svugdje bio prihvaćen, zato što je dobar”.
Petrović je rekao da je Vlaho Bukovac svojom umjetnošću, ali i čovjekoljubljem, bio spona između različitih jezika i etničkih skupina širom Balkana i Europe, što se, uostalom, vidi i iz memoara, u kojima koristi različita narječja, kao i talijanski, francuski, engleski i druge jezike.
Bukovac se, prema Petrovićevim riječima, proslavio „svojom kvalitetom, genijalnošću, umjetnošću i povezivanjem kultura, nasuprot onima koji nas žele svesti na divljačka plemena koja će se međusobno trijebiti“. Izrazio je i nadu da je objavljivanje priče o Bukovcu, ali i o mnoštvu drugih sličnih umjetnika, način na koji umjetnost može bar malo izmijeniti svijet ili bar „pokazati da postoji nešto drugačije“.
Foto: Slađana Bukovac
Petrović je podsjetio na bogatu slikarsku karijeru Vlahe Bukovca, autora nekih od kapitalnih djela svoje epohe, koja se danas nalaze u najvažnijim muzejima u regiji. Spomenuo je i više od četiri stotine portreta, među kojima i one cara Franje Josipa I., biskupa Josipa Jurja Strossmayera, crnogorskog knjaza Nikole, kralja Milana Obrenovića i kraljice Natalije, kao i Aleksandra Obrenovića i Drage Mašin, ali i kraljeva Petra I. i Aleksandra Karađorđevića.
Ravnateljica "Akademske knjige" Bora Babić predstavila je ovu nakladničku kuću, koja će sljedeće godine navršiti dva desetljeća postojanja, a koja, osim lijepe književnosti, objavljuje respektabilna djela iz društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti, kao i esejistiku, publicistiku i memoaristiku, ali i značajna djela umjetničke književnosti.
Među njihovim izdanjima mnoga su kapitalna djela iz povijesti znanosti koja do sada nisu bila prevedena ni na jedan južnoslavenski jezik, poput radova Isaaca Newtona, Galilea Galileija, Nikole Kopernika, Ptolemeja, Mihaela Lomonosova i drugih.
- U izdavačkom programu posebnu pažnju posvećujemo znanstvenim studijama i književnim djelima koja povezuju postjugoslavenski prostor, a među njima se posebno ističe autobiografija Vlahe Bukovca, rekla je Babić.
Pročelnik Vladimir Torbica rekao je da su ovi prostori kroz svoju prošlost prošli raznorazne totalitarne režime i raznorazne grupe, koje su željele nametnuti svoje mišljenje kao jedino ispravno , ali nikada nisu imali dugotrajni uspjeh. Nasuprot tome, naglasio je da i život Vlahe Bukovca, rođenog kao Biagio Faggioni, da „uvijek treba saslušati, prihvatiti ideju onog drugog i drugačijeg, jer smo u dvoje uvijek bogatiji“. Svoje je izlaganje zaključio mišlju: „Za slobodu se treba boriti,“ i „govoriti bez straha, jer kad šutimo, strah prevladava i pobijeđuje.“
Nadia Bužleta, ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula, u ime domaćina izrazila je radost što se promocija, koja je prvobitno trebala biti održana u Srpskom kulturnom centru u Puli, održava u prostoru knjižnice, gdje joj je i mjesto i naglasila značaj kulture, pisane riječi, kulturne suradnje i međusobne podrške.
Razgovor je s ravnateljicom izdavačke kuće i urednikom knjige vodila novinarka Vojislava Crnjanski Spasojević.
Organizatori su izrazito zadovoljni velikim odazivom publike, koja je, kako sami kažu, još jednom pokazala da Pula i Istra prednjače u poštovanju manjina, ljudskih prava i kulturne raznolikosti.
