U organizaciji CKPIS-a gostujuće javno predavanje pod naslovom Kako je Tito prestao brinuti i naučio voljeti Bombu? Jugoslavenski nuklearni program 1948–1970. održat će Marko Miljković, povjesničar i znanstveni suradnik na Institutu ekonomskih nauka u Beogradu. Predavanje će se održati u srijedu, 12. lipnja 2024., u 18.30 sati u Dvorani Slavka Zlatića, u prizemlju Filozofskog fakulteta u Puli, Matetića Ronjgova 1.
Tijekom debate za predsjedničke izbore u SAD-u 1960. John Kennedy je izjavio da postoji opasnost da će do kraja mandata buduće administracije 1964. godine 10, 15 ili 20 zemalja imati kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja. Među desetak zemalja čije je nuklearne kapacitete američka administracija analizirala u narednih par godina našla se i Jugoslavija. Istraživanje Marka Miljkovića pokazuje da su ova predviđanja bila sasvim realistična i da je Jugoslavija do druge polovice šezdesetih uspjela razviti neophodne kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja. Ovo predavanje dat će odgovore na pitanja kako je Jugoslavija, kao zemlja bez ikakvih prethodnih iskustava u području nuklearnih znanosti, uspjela za dvadesetak godina dostići razinu znanja potrebnih za takav projekt, zašto je uopće željela razviti nuklearno oružje, ali i zbog čega se od te opcije odustalo već krajem šezdesetih godina.
Dr. sc. Marko Miljković je povjesničar, znanstveni suradnik na Institutu ekonomskih nauka i gostujući kustos Muzeja automobila u Beogradu. U fokusu njegovih istraživanja su povijest znanosti i tehnike, povijest automobilizma, nuklearna povijest i povijest Hladnog rata. Prijediplomski i diplomski studij završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti gdje je i obranio doktorsku disertaciju Tito's Proliferation Puzzle: The Yugoslav Nuclear Program, 1948–1970 (2021.), za koju je dobio nagradu za najbolju disertaciju u akademskoj godini 2021/22. Rezultate svojih istraživanja u području nuklearne povijesti predstavio je 2022. u Ujedinjenim narodima na Desetoj revizijskoj konferenciji stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. Autor je znanstvene monografije Automobil je sloboda: istorija razvoja automobilizma u Srbiji, 1903-2023 (2023.). U pripremi je i njegova monografija o povijesti jugoslavenskog nuklearnog programa na hrvatskom jeziku, u izdanju Srednje Europe iz Zagreba. Od 2015. redoviti je član Woodrow Wilson Center Nuclear Proliferation International History Project (NPIHP), globalne mreže stručnjaka i ustanova koji se bave istraživanjem međunarodne nuklearne povijesti.
