PREMINULA DUBRAVKA UGREŠIĆ: bila je jedna od najistaknutijih europskih knjževnica i esejistica

Poznata hrvatska književnica, esejistica i prevoditeljica Dubravka Ugrešić preminula je u petak u Amsterdamu u 73. godini, priopćio je zagrebački Multimedijalni institut.

Kako se navodi, Ugrešić je preminula u krugu prijatelja i obitelji.

Rođena u Kutini 1949. godine, diplomirala je rusistiku i komparativnu književnost 1973. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je radila u Zavodu za znanost o književnosti (1974–93). U devedesetima je nakon medijskih progona napustila Hrvatsku. Nekoliko je godina provela u Njemačkoj i SAD-u, a od 2001. živjela je i radila u Amsterdamu.

Od prvih objavljenih knjiga za djecu ranih sedamdesetih, preko postmodernističkih djela poput njezinih najpoznatijih knjiga "Štefica Cvek u raljama života" i "Forsiranje romana reke", pa do eseja pisanih devedesetih godina u kojima se bavila pitanjima identiteta i nacionalnosti unutar socijalnih, povijesnopolitičkih i kulturnih okvira nastalih raspadom Jugoslavije i padom Berlinskog zida, Ugrešić se etablirala kao jedna od najistaknutijih hrvatskih književnica i esejistica. Njezino je djelo obilježeno rijetkom kombinacijom ironije, polemičnosti i suosjećanja, navodi se u priopćenju.

Između ostaloga, autorica je knjiga "Poza za prozu", "Život je bajka", "Američki fikcionar", "Kultura laži", "Muzej bezuvjetne predaje", "Zabranjeno čitanje", "Ministarstvo boli", "Nikog nema doma", "Baba Jaga je snijela jaje" i "Lisica", prevedenih na više od dvadeset jezika.

Također je autorica nekoliko filmskih scenarija ("U raljama života", "To nije moj život, to je samo privremeno", "Za sreću je potrebno troje", "Kako preživjeti do prvog").

Kako piše portal Najbolje knjige" Dubravka Ugrešić etablirala se kao jedna od najistaknutijih europskih knjževnica i esejistica. Od ranih postmodernističkih radova, preko elegičnog suočavanja s raspadom Jugoslavije i promjenama nakon pada Berlinskog zida, do spisa o popularnoj i književnoj kulturi, njezino djelo obilježeno je rijetkom kombinacijom ironije, polemičnosti i suosjećanja, stoji u priopćenju za javnost koje je potpisao Petar Milat, glavni urednik Multimedijalnog instituta Zagreb, jednog od autoričinih hrvatskih nakladnika.
Izložena javnom progonu i medijskom šikaniranju, napustila je Hrvatsku 1993. godine. Stoga se uvijek pozicionirala kao transnacionalna ili postnacionalna spisateljica i zalagala za pravo autora da ne priznaju i ne poštuju etničke i nacionalne granice", navodi portal

Nakon odlaska iz Hrvatske predavala je na više američkih i europskih sveučilišta, uključujući Harvard, UCLA, Columbia i Slobodno sveučilište u Berlinu. Dobitnica je važnih književnih priznanja, između ostalih NIN-ove nagrade i Međunarodne nagrade za književnost Neustadt.