Pulske vlasti probile limit od 10 koncerata po sezoni u Areni. Komšo: "Ne mjere se niski basovi, ni decibeli"

Kada je prošlog rujna na stranicama Grada Pule objavljen poziv za dodjelu termina za programe u pulskoj Areni za predstojeću sezonu od 15. lipnja do 31. kolovoza, iz prve je točke, nakon dugogodišnje prakse, koja je valjda imala za cilj zaštititi jedan od najbolje očuvanih rimskih amfiteatara na svijetu, uklonjen dio "za 10 (deset) programa".

Broj najavljenih koncerata i događaja za predstojeću sezonu u Areni  nadmašio je taj dosadašnji limit, i sad broji 13 koncerata i događaja. Uračunata su i dva koncerta Nicka Cavea, ali ne i Pula Film Festival.

Za gotovo sve najavljene koncerte i događaje za predstojeću sezonu puštene su u prodaju ulaznice.

Koncertna je ponuda, mora se priznati, prilično bogata, a ističu se Cave (gdje nije zanemariv broj fanova koji su kupili ulaznice za oba njegova koncerta) i dakako Jovanotti.

Neslužbeno saznajemo da ovo nije konačna brojka koncerata, što će u konačnici - zbog razine standarda - domaće posjetitelje usmjeriti na favorite. Taj problem neće postojati kod turista, barem onih situiranijih, a takvih nema malo.

No ovdje se osvjetljava drugi mogući problem kad je u pitanju glavni simbol Pule, taj najveći i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj, tim više što nešto niže Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre koji skrbi o Areni, kaže da se ne mjere niski basovi koji, upozorava on, mogu biti veliki problem za strukturu Arene, niti decibeli.

Aktualnoj gradskoj pročelnici za kulturu Paoli Orlić, automatski i predsjednici Povjerenstva za programe u Areni, postavili smo tri pitanja, nakon čega smo dobili jednu izjavu.

Pitali smo je li Grad Pula konzultirao konzervatorsku službu prije objave Poziva za dodjelu termina za koncerte ove sezone; zašto su se odlučili za ukidanje tog limita kada je taj limit postojao s razlogom, te što ukoliko konzervatori zabrane višak koncerata i tko će u tom slučaju (budući da su za skoro sve koncerte i događaje ulaznice u prodaji) snositi odgovornost za moguću materijalnu štetu.

Paola Orlić je prvo napomenula da Grad Pula i Povjerenstvo za programe u kulturno-povijesnim spomenicima postupaju u okviru važećih propisa u kontinuiranoj komunikaciji i suradnji s nadležnim stručnim službama uključenima u zaštitu kulturne baštine.

Paola Orlić, predsjednica povjerenstva za koncerte u Areni

Ona pojašnjava: "Poziv za dodjelu termina donesen je sukladno dosadašnjoj praksi, pri čemu u važećim aktima nije propisan strogi numerički limit broja programa, već se koristi formulacija 'u pravilu'. Takva formulacija definirana je ne bi li se izbjegla rigidnost u odlučivanju i omogućila stručna prosudba budući da strogo numeričko ograničenje onemogućava razmatranje pojedinačnih programa iznimne umjetničke, kulturne ili međunarodne vrijednosti u potpunosti primjerenih prostoru Amfiteatra, tvrdi ona i nastavlja.

- Sigurno da više koncerata povećava mogućnost da se nešto desi. Nešto se može desiti kad se radi jedan koncert, a ne mora se ništa desiti na sto koncerata, kaže uvodno Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre.

Najvećim problemom smatra povećanu količinu opreme koja se unosi u amfiteatar. 

- Radimo sada na tome da se smanji količina opreme koja će se unositi u Arenu. Za ovu godinu planiramo postaviti samo jedan krov, odnosno napraviti javno nadmetanje na kojem bi se izabrala tvrtka koja bi postavila krovnu pozornicu na početku sezone. Taj bi se krov skinuo za trajanja Pula Film Festivala, i vratio (do kraja sezone) odmah nakon kraja filmskog festivala. To će spriječiti kontinuiran i ulaz-izlaz opreme, skidanje i montažu krova, razmak između koncerata, kaže Komšo.

- Svi organizatori će ove godine biti uvjetovani potpisati ugovor s onima koji će postavljati krov. To je dogovoreno, sad to završavamo. Još radimo neka iskopavanja u Areni, da bismo vidjeli koja je nosivost pojedinih dijelova, da znamo oko temeljenja krova, odnosno koliko se na koji dio može staviti balast, nastavlja ravnatelj, procjenjujući da će se krajem ovog mjeseca objaviti javni poziv za izbor tvrtke za montažu krova.

Za slijedeću godinu, dodaje, isti bi jedinstveni model primijenili za bazični razglas i bazičnu rasvjetu čime će se također pokušati maksimalno smanjiti količina unosa opreme u Arenu.

Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre koji skrbi o Areni

Komšo ističe važnost nadzora buke.

- Komuniciramo sa Zavodom za javno zdravstvo kako bismo našli način da se za svaki koncert mjeri buka; da se prije koncerta po nekim ograničenjima koje ćemo definirati, na tonskim problema postave ograničenja buke, kaže on i onda ulazi u suštinu, dosad zanemarivanog problema.

- Buka je veći problem za okolne stanare nego za Arenu. No, niski basovi mogu biti veliki problem za strukturu Arene, ističe ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, dodajući da razmišljaju o sklapanju ugovora s tvrtkom koja bi provodila trajni monitoring.

Većina događaja u Areni su rock koncerti, gdje ima subova, posebnih zvučnika dizajniranih isključivo za reprodukciju najnižih frekvencija zvuka, odnosno niskih basova.

- Subova ima. Problematični su basovi ispod 30 Hz, u duljim sekvencama. Pazili smo na to kad je prije nekoliko godina tvrtka ALDA organizirala jednotjedni festival elektronske glazbe. Obično rock koncerti nemaju toliko niskih basova. To je više vezano za techno partije i tome slično. Ideja je da se, s jedne strane na tonskim probama definiraju ograničenja preko čega ne bi trebalo ići, a onda na samom koncertu kontrolirati da li su se ta naša ograničenja provodila. I onda kažnjavati one koji to ne rade. Znači, s naše strane mi kao skrbnici ne možemo utjecati na broj koncerata, ali možemo utjecati na sigurnost, kontrolu i strogoću svega toga, kaže on.

Potvrđuje da kod nas ti uvjeti nisu postavljeni.

- Ne, nisu, Dosta je to komplicirano. To je nešto što bi trebali odrediti konzervatori. Međutim, to će sve zahtijevati stalni monitoring. Nama će paradigma sigurno biti koncerti u Areni u Veroni, amfiteatru u francuskom Nîmesu... Znam da u Veroni imaju definirane određene uvjete što se tiče decibela, nastavlja.

Ravnatelj potvrđuje da kod nas nema definiranih ograničenja za decibele, ni za niske basove.

- Ne, ništa. Sve što postoji su naša saznanja koju imamo iz drugih antiteatra, na koji način oni reguliraju uvjete. Mislim da su naši konzervatori tek jedanput, prije nekih 15-ak godina dali ograničenje vezano za buku i basove, kaže Komšo, ističući: "To je nešto što bi trebalo napraviti za samo za amfiteatar u Puli, a ne uzimati druge primjere kao paradigme. Jer, svaki je amfiteatar specifičan na svoj način".

- Ove ćemo godine, što se toga tiče toga, sigurno u dogovoru s konzervatorima, postaviti uvjete koje smatramo relevantnima, a onda ćemo temeljem ispitivanja moći formirati uvjete samo za pulsku Arenu, veli.

Budući da nam je rekao da će uskoro o cijeloj ovoj problematici održati sastanak s konzervatorima, a kako nam nije, uz brojne pokušaje, nije uspjelo doći do Lorelle Limoncin Toth, pročelnice Konzervatorskog odjela u Puli, ravnatelja Komša pitali smo što konzervatori kažu o povećanom broju koncerata u Areni.

- Ne bih sada komentirao taj dio. Broj koncerata nije definiran nikakvom odlukom konzervatora. To je sigurno pitanje sigurnosti Arene i o tome ćemo raspravljati, ali ne mogu prejudicirati koju će odluku donijeti  konzervatori, zaključuje ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.