Kultura

IZLOŽBA PULSKOG SLIKARA

Šumonja u Rojcu: Mala bara, puno Krokodila - Small pound, full of Crocodiles

Distopijski scenariji i ambijenti su, na neki način, ogoljena verzija naše stvarnosti bez šminke, bez iluzija. U našoj je sadašnjosti utopijski koncept zamijenjen s distopijskim. Distopija nije nužno predviđanje budućnosti, ona je snažno povećalo sadašnjosti. U tom smislu ona nije samo scenografski ili estetski okvir, nego trenutačno stanje svega onoga što živimo


 
2 min
Dražen Majić ⒸFOTO: Manuel Angelini

Distopijski scenariji i ambijenti su, na neki način, ogoljena verzija naše stvarnosti bez šminke, bez iluzija. U našoj je sadašnjosti utopijski koncept zamijenjen s distopijskim. Distopija nije nužno predviđanje budućnosti, ona je snažno povećalo sadašnjosti. U tom smislu ona nije samo scenografski ili estetski okvir, nego trenutačno stanje svega onoga što živimo

Sinoć je u Dnevnom boravku Rojca otvorena izložba poznatog pulskog slikara Bojana Šumonje. Iz najave izložbe prenosimo dio teksta Afrodite Bulajić, voditeljice Dnevnog boravka u Rojcu.

-

Naslov izložbe "Mala bara, puno Krokodila" nedvosmisleno i duhovito opisuje opću trenutnu realnost s prevelikim broj aktera u skučenom prostoru sa svojim sukobima interesa te na društvo u kojem se preživljava kroz strategije prilagodbe i dominacije. Ta „mala bara“ postoji kao metafora društvenog prostora i slika civilizacijskog trenutka obilježenog nesigurnošću, kontrolom i prevelikom količinom buke na nebrojeno razina. Izložba Bojana Šumonje donosi autorsku viziju koja istodobno osvještava, nudeći prostor za promišljanje o suvremenosti kao prostoru trajne napetosti između stvarnog i imaginarnog te neprekidnog ljudskog poriva za utopijom, napisala je Afrodita.

Izložbu je kratkim tekstom "Distopijske slike" opisao i sam autor.

- Utopija je u prijevodu, dobro mjesto koje priželjkujemo, ali to mjesto ne postoji; ujedno je afirmacija i negacija. Distopija je loše i pogrešno mjesto. Upravo čitam knjigu Marija Vrbančića "Što nakon distopije" gdje u uvodu piše kako je 20. stoljeće, simbolično započelo Marinettijevim manifestom futurizma i puštanjem u pogon prve proizvodne trake u tvornici Henryja Forda, slaveći život, brzinu, promjenu, neki novi svijet, a 21. stoljeće započinje rušenjem blizanaca, činom užasa, slavljem smrti i destrukcije.Distopijski scenariji i ambijenti su, na neki način, ogoljena verzija naše stvarnosti bez šminke, bez iluzija. U našoj je sadašnjosti utopijski koncept zamijenjen s distopijskim. Distopija nije nužno predviđanje budućnosti, ona je snažno povećalo sadašnjosti. U tom smislu ona nije samo scenografski ili estetski okvir, nego trenutačno stanje svega onoga što živimo.

Distopija je i način djelovanja, društveni narativ, a manifestira se kroz tjeskobu, kontrole, dehumanizaciju, otuđenje… Naravno, distopija je i moćan alat kritike. Kroz nju možemo postavljati pitanja o smislu, moći, konzumerizmu, identitetu, medijima….. Ona je poput ogledala koje ne prikazuje doslovnu sliku, nego emocionalnu i duhovnu rezonancu svijeta u kojem jesmo. Dakle, distopijski motivi su mi i izražajno sredstvo i konceptualna potreba. Oni mi omogućuju da govorim o stvarima koje nas bole, muče, provociraju, ali i fasciniraju, napisao je Bojan Šumonja.

Izložba se može pogledati do 4. prosinca u Dnevnom boravku Rojca svakim radnim danom od 9 do 21 sat. Ulaz je slobodan.


Nastavite čitati

Pula
 

U ponedjeljak radovi u Castropoli u Puli

Radovi će se izvoditi na način da se povremeno propuštaju vozila na dijelovima ulice gdje nije moguće istovremeno pozicionirati auto košaru i omogućiti mimoilaženje vozilima, dok će se na dijelovima ulice, gdje je to moguće, promet regulirati ručno

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.