Kultura

Nakon vraćanja ure na renesansni trg

Tajna 500 godina starog sata na kaštelu u Savičenti - 'blizanac' je postojao u Dvigradu!

Jedna kazaljka (razzosferaškvera) zorno je ocrtavala (prividno) kretanje Sunca iznad horizonta. U trenutku izlaska ili zalaska Sunca na horizontu, i kazaljka se nalazila polegnuta na horizontalnoj liniji koja prolazi kroz središte brojčanika. Tako bilo moguće pro­cijeniti koliko nedostaje do početka ili kraja radnog dana. Sat je tako imao svoju funkciju i bez umijeća čitanja brojeva, a većina puka tada nije imala to umijeće, kaže Vjekoslav Gašparović * Brojčanik sata u Savičenti ostao je sačuvan u svom izvornom obliku i položaju 500 godina!


 
4 min
Zoran Angeleski ⒸFOTO: Manuel Angelini
Sat ima samo jednu kazaljku: kad je sunce u zenitu kazaljka je prema gore, u ponoć kazaljka prema dolje

Jedna kazaljka (razzosferaškvera) zorno je ocrtavala (prividno) kretanje Sunca iznad horizonta. U trenutku izlaska ili zalaska Sunca na horizontu, i kazaljka se nalazila polegnuta na horizontalnoj liniji koja prolazi kroz središte brojčanika. Tako bilo moguće pro­cijeniti koliko nedostaje do početka ili kraja radnog dana. Sat je tako imao svoju funkciju i bez umijeća čitanja brojeva, a većina puka tada nije imala to umijeće, kaže Vjekoslav Gašparović * Brojčanik sata u Savičenti ostao je sačuvan u svom izvornom obliku i položaju 500 godina!

"Nakon mnogo godina na našoj Placi ponovno će se moći saznati koliko je ur. Danas su vrijedni pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Pula podigli kazaljku satnog mehanizma na kvadratnu kulu Kaštela Morosini Grimani. Izrada satnog mehanizma prepuštena je najpoznatijim hrvatskim urarima, obitelji Lebarović, dok se montaža odvila pod budnim okom našeg stručnog suradnika Vjekoslava Gašparovića. Veselimo se oživljavanju detalja iz bogate prošlosti našeg malog mista", pohvalila se jučer na svojoj facebook stranici Općina Svetvinčenat.

No, tu je tek početak intrigantne i zanimljive povijesne priče, za koju je zaslužan pulsko-rovinjski arhitekt Vjekoslav Gašparović, kojem je, usput, prošle godine za obnovu utvrde Petrapilosa kod Buzeta, jedne od najvećih i najznačajnijih srednjovjekovnih utvrda Istre, nacionalno Udruženje hrvatskih arhitekata dodijelilo Godišnju nagradu "Bernardo Bernardi".

Gašparović je kao projektant, uz nagrađene konzervatorice Sandru Čelić Višnjić i Natašu Nefat, dao najveći doprinos višegodišnjoj obnovi Kaštela Morosini Grimani u Svetvinčentu. Tada je i počela priča sa satom na kvadratnoj kuli kaštela.

- Prije svega, važno je reći da su mještani Savičente već desetak, ili više godina pokušavali oživjeti stari renesansni sat na kvadratnoj kuli kaštela, vratiti mu kazaljku i mehanizam. U sklopu obnove kaštela, 2019. godine posao ugradnje satnog mehanizma dodijeljen je urarskom obrtu Lebarović. Usporedno s procesom osmišljavanja ugradnje novog sata na kvadratnu kulu kaštela, krenuo je i proces potrage za poviješću sata, odnosno mogućim izgledom izvorne kazaljke na njegovom brojčaniku, kaže Gašparović i nastavlja:

"Nakon trogodišnje potrage, možemo reći da Savičenta ima veliku sreću što je na njenom kaštelu, spletom povijesnih okolnosti, ostao sačuvan javni sat iz 16. stoljeća. Sačuvan je njegov kameni brojčanik, iako ne i izvorna kazaljka, satni mehanizam, niti zvono.

Kameni brojčanik u Savičenti ispričat će tako priču o turbulentnoj povijesti mjerenja vremena, koje se mijenjalo kroz vrijeme, a razlikovalo se i od mjesta do mjesta.

Rezultati provedenog istraživanja biti će objavljeni u Gašparovićevoj knjizi “Kameni blizanci - Kontinuirani ponoćni sat u Savičenti i Dvigradu", koja je pred samim izlaskom i čije će ključne dijelove autor ekskluzivno ovog vikenda podijeliti s čitateljima portala Istra24.

- Ovakvi su 24-satni brojčanici iznimno rijetki, jer su gotovo svi uništeni, uklonjeni ili izmijenjeni nakon unifikacije mjerenja vremena koja je stupila na snagu krajem 18. stoljeća, od kada su svugdje u uporabi 12-satni satovi, veli Gašparović.

U zadnjih 15-ak godina, tijekom arheoloških istraživanja pronađena su tri segmenta u Dvigradu koji su po svim oblikovnim i konstruktivnim karakteristikama i detaljima identični satu u Savičenti. Zato se i knjiga o njima zove "Kameni blizanci", veli nam njen autor Vjekoslav Gašparović

Kameni brojčanik u Savičenti jedan od vrlo rijetkih brojčanika u javnog gradskom prostoru koji nije doživio neku fizičku traumu, koji nije uklonjen, zamijenjen ili izmijenjen, te naknadno restauriran.

Brojčanik sata u Savičenti, dodaje, ostao je sačuvan u svom izvornom obliku i položaju oko 500 godina! Čini se vrlo izvjesnim da sat u Savičenti ovih godina slavi svoj 500. rođendan.

- Tadašnji satovi imali samo jednu kazaljku (razzosferaškvera) koja je zorno ocrtavala (prividno) kretanje Sunca iznad horizonta. Kad je Sunce u zenitu, i kazaljka je bila usmjerena prema gore, u ponoć je kazaljka bila usmjerena prema dolje, a u trenutak izlaska ili zalaska Sunca na horizontu i kazaljka se nalazila polegnuta na horizontalnoj liniji koja prolazi kroz središte brojčanika. Na taj je način, samim promatranjem kretanja i položaja kazaljke, ispod ili iznad horizonta, bilo moguće pro­cijeniti koliko nedostaje do početka ili kraja radnog dana. Sat je tako imao svoju funkciju i bez umijeća čitanja brojeva.

Vjekoslav Gašparović - tri godine istraživanja i pisanja knjige (foto: Edna Strenja Jurcan)

"Kruženje Sunca bilo je zorno prikazano kretanjem kazaljke. Ne zaboravimo, riječ je o vremenu prije objave 'De revolutionibus orbium coelestium' Nikole Kopernika, prije objave 'De l’infinito, universo e mondi' Giordana Bruna, prije Galilea Galileija i Johannesa Keplera", ističe Gašparović.

Riječ je, dakle, o vremenu geocentrične predodžbe svijeta. Tek je 1543. Nikola Kopernik, uoči smrti, objavio 'De revolutionibus orbium coelestium', ukazujući da Zemlja nije u središtu svemira, već da se okreće oko Sunca, nakon čega Crkva počinje aktivno zatirati nove ideje, a papa objavljuje Indeks zabranjenih knjiga. Giordano Bruno objavio je 1584. 'De l’infinito, universo e mondi', u kojem je tvrdio da Zemlja nije središte svemira, 1592. je prijavljen venecijanskoj inkviziciji, papa Klement VIII. osudio ga je kao heretika te je 1600. spaljen na lomači začepljenih usta.

Nova kazaljka sata u Savičenti oblikovana je u suradnji s dizajnerom iz Savičente, Mauriciom Ferlinom, a dizajn se temelji na grafici s naslovnice knjige "Triompho di Fortuna" Sigismunda Fantija, tiskanoj u Veneciji 1526. godine, vjerojatno u istom desetljeću kada je izrađen i sat u Savičenti.

No, ključnu tajnu, misterij sa satom već u Gašparovićeve  predgovoru knjige otkriva povjesničarka Danijela Doblanović Šuran.

- Jedinstvenu vrijednost jedinog sata takve vrste u Istri, ali i jednog od rijetkih na prostoru bivše Serenissime prepoznao je arhitekt koji je radio na obnovi savičentskog kaštela, Vjekoslav Gašparović. Rijetko viđenim istraživačkim žarom, talentom za uočavanje detalja i povezivanje povijesnih činjenica, pristupio je otkrivanju povijesti ovog nijemog svjedoka polutisućljetnih zbivanja u Savičenti i otkrio zaista zanimljivu priču, piše ona i nastavlja.

Tragajući za podacima o satu, Gašparović je otkrio i kako je sat istih karakteristika, iz istog vremena, postojao i u susjednom Dvigradu".

Dvigrad (foto: Općina Kanfanar)

- Od prvotne ideje da povijest dvaju ponoćnih satova bude predstavljena u  obliku članka ili kratke priče, traganjem za povijesnim izvorima, dokazima o funkcioniranju sata, došlo se do različitih izvora i gradila se šira priča. Kratka priča o dvama satovima postala je tako knjiga o ponoćnim satovima, ali i o vremenu, ljudima, gradnji i životu u 16. stoljeću. Danas, kada su čak i ručni satovi postali rijetki (sveprisutni mobiteli i ostali gadgeti preuzeli su i ulogu sata) za javne satove malo tko mari. Ipak, kameni sat u Savičenti će, nakon gotovo dva stoljeća, ponovno dobiti kazaljku. Nova će kazaljka i satni mehanizam oživiti sat i placu na koju  gleda. Možda će stari sat nakratko i usporiti vrijeme koje suvremenog čovjeka nemilice gazi, zaključuje predgovor Gašparovićeve knjige Danijela Doblanović Šuran.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.