Govorit će o svojevrsnom animalističkom proboju u polje izvedbene umjetnosti, odnosno o životinjama na sceni
Govorit će o svojevrsnom animalističkom proboju u polje izvedbene umjetnosti, odnosno o životinjama na sceni
U ciklusu javnih predavanja pod nazivom Predikat INK će u ponedjeljak, 8. travnja u 20 sati ugostiti dr.sc. Suzanu Marjanić koja će govoriti o svojevrsnom animalističkom proboju u polje izvedbene umjetnosti, odnosno o životinjama na sceni.
"Riječ je o interpretativnom retrovizoru o četirima uvodnim tekstovima koje sam pisala za časopis Kazalište o animalističkom proboju/niši u polje izvedbenih studija. Izlaganje završava prikazom Predstave za žive u doba izumiranja (u produkciji Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu 26. lipnja 2022), koja je temeljena na knjizi Šesto izumiranje: sudbina vrsta u čovjekovim rukama Elizabeth Kolbert. Riječ je o projektu Europske komisije STAGES (Sustainable Theatre Alliance for a Green Environmental Shift, koji se realizirao u deset europskih kazališta) Mirande Rose Hall, a prema konceptu Katie Mitchell i Jérômea Bela. Pritom je i hrvatska verzija predstave isto tako koncipirana kao održiv teatar. Naime na sceni su četiri bicikla koje pokreću djeca, dječaci, četrnaestogodišnjaci, kako bi, u tom izvedbenom konceptu održivosti, proizvela/i struju potrebna za izvedbu predstave. Na monitorima priključenima na bicikle vidimo točan iznos proizvodnje struje", rekla je Suzana Marjanić u najavi programa.
Znanstvena savjetnica, radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, gdje ostvaruje interese za teorije mita i rituala, kulturnu i kritičku animalistiku te izvedbene studije. Objavila je šest autorskih knjiga: Glasovi Davnih dana: transgresije svjetova u Krležinim zapisima 1914–1921/22. (2005.), Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (2014.), Topoi hrvatskoga performansa: lokalna vizura (2017.), knjigu Cetera animantia: od etnozoologije do zooetike (2021), knjigu Mitovi i re/konstrukcije: tragom Nodilove „stare vjere“ Srba i Hrvata (2022) i Umjetnost performansa i kinizam: izvedbena linija otpora(2022).
Suzana Marjanić suurednica je devet zbornika radova: npr. zbornik radova Ekofeminizam: između zelenih i ženskih studija (Zagreb, Durieux, 2020) i zbornik radova Ecofeminism on the Edge: Theory and Practice (Emeralad, 2024) uredila je s Goranom Đurđevićem, a Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman (Zagreb: Jesenski i Turk, KIC, 2022) s Rosanom Ratkovčić. Članica je uredništva časopisa Treća: časopis Centra za ženske studije, dvotjednika Zarez (do 2016. godine kada je dvotjednik ukinut) i časopisa Narodna umjetnost. Nastavna djelatnost: Vanjska je suradnica (predavačica) Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru (kolegiji: Teorije rituala, Antropologija životinja) i Odsjeka za kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu (kolegij o Miroslavu Krleži i književnoj antropologiji). Nagrade: Za knjigu Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (Bijeli val, Institut za etnologiju i folkloristiku, Školska knjiga): Godišnja nagrada Hrvatske sekcije AICA, Državna nagrada za znanost.
Mletački plemić, čovjek kojemu Puljani već stoljećima pripisuju spašavanje Arene od rušenja, danas bi se vjerojatno borio za njezine vizure: nova zgrada iza Arene izgrađena je potpuno legalno, ali ako je istina da vrijednost spomenika ne čine samo njegovi zidovi nego i prostor koji ga okružuje, onda rasprava tek počinje
Sudbina ima različitih, iako se misli da su ljudi sami krivi ako ih zadesi sudbina poput naše, to je često mišljenje, a bez da znaju o čemu se radi, što je netko sve prošao, kako je došlo do toga da se nađe na ulici u jednom trenutku svog života, koji ga je splet okolnosti tu doveo… Eh, kad bi zidovi mogli govoriti, naslušali bi se mi svega i o kućnicima, ne samo o beskućnicima, kaže gospođa Mirjana * Prenoćište radi 24 sata, bez zatvaranja
Dan je bio vruć, a neće vas rashladiti ni sutrašnje teme. Primjerice ona o zgradi ponad Arene. Jeste li znali da se na povijesnoj fotografiji, snimljenoj nakon savezničkih bombardiranja Pule 1944. i 1945. godine, na istom mjestu gdje se danas nalazi nova zgrada, vidi bombardirana kuća slične visine * Pročitaje sve i o tome kako se iznajmljuju ilegalni apartmani
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
