Kultura

U KNJIŽNICI VODNJAN

U petak javno predavanje Kristine Džin o sakralnoj baštini Vodnjanštine

Vodnjanština, kao i cijela južna Istra, obiluju neprocjenjivim kulturnim, povijesnim i znanstvenim vrijednostima. Upoznajući sakralne objekte, savršenstvo zanatskog klesarskog umijeća i formi, može se proniknuti u srž povijesnih zbivanja, shvatiti preplitanja političkih, gospodarskih, umjetničkih i duhovnih tijekova i pokazati i nama i svijetu pozicioniranje Istre u posljednjih 1.500 godina...


 
2 min
Istra24

Vodnjanština, kao i cijela južna Istra, obiluju neprocjenjivim kulturnim, povijesnim i znanstvenim vrijednostima. Upoznajući sakralne objekte, savršenstvo zanatskog klesarskog umijeća i formi, može se proniknuti u srž povijesnih zbivanja, shvatiti preplitanja političkih, gospodarskih, umjetničkih i duhovnih tijekova i pokazati i nama i svijetu pozicioniranje Istre u posljednjih 1.500 godina...

Predavanje pod nazivom "Istarski mikrokozmos: sakralna baština Vodnjanštine" (I microcosmi dell’Istria: il patrimonio sacro del Dignanese) održat će naša eminentna arheologinja dr. sc. Kristina Džin u petak, 20. rujna 2024. godine, u Vodnjanu. Predavanje počinje u 19 sati u Sali za vjenčanja (Narodni trg). Održava se u okviru programa "Upoznajmo Vodnjan – Conosciamo Dignano", kroz koji se predstavljaju i populariziraju rezultati znanstvenih i stručnih istraživanja iz arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, lingvistike, biologije te drugih znanstvenih i umjetničkih polja s područja Grada Vodnjana. Organizatori su Grad Vodnjan – Dignano, Istarsko povijesno društvo – Società Storica Istriana i Knjižnica Vodnjan – Biblioteca di Dignano.

Vodnjanština, kao i cijela južna Istra, obiluju neprocjenjivim kulturnim, povijesnim i znanstvenim vrijednostima. Upoznajući sakralne objekte, savršenstvo zanatskog klesarskog umijeća i formi, može se proniknuti u srž povijesnih zbivanja, shvatiti preplitanja političkih, gospodarskih, umjetničkih i duhovnih tijekova i pokazati i nama i svijetu pozicioniranje Istre u posljednjih 1500 godina. Ona je na vjetrometini društvenih, nacionalnih i vjerskih previranja, na temeljima jakih prapovijesnih i antičkih tradicija, bila i stoljećima ostala vrelo umjetničkog rađanja i zbivanja prožetog nadolazećim strujanjima i umjetničkim stilovima. Tako su se oblikovala u srazu Venecije i Bizanta, Austrije i Mediterana, jedna zemlja i jedan narod i jedna umjetnička baština. Pučka graditeljska umjetnost, anonimni majstori i domaće radionice ostvaruju motive i sadržaje koji su bili stoljetna duhovna preokupacija čovjeka, stvaraju prema narudžbi domaće župe i bratovština u malom istarskom mikrokozmosu, oponašajući u umjetnosti i graditeljstvu tadašnji europski kulturni krug. Drugi kontrapunkt sraza sela i grada, osjeća se u navikama i stilu življenja bogatih obalnih gradova i biskupije, koji naručuju slikarske i skulptorske umjetnine i pozamanterijske radove iz europskih radionica te se tako direktno uključuju u europske umjetničke, prosvjetiteljske i kulturološke sredine.

Dr. sc. Kristina Džin, rođena u Puli, diplomirala i magistrirala arheologiju, doktorat obranila iz povijesnih znanosti. Istražuje i publicira mnogobrojne arheološke lokalitete u Istri i šire, urednica znanstvenih časopisa u zemlji i inozemstvu, predavač povijesti i arheologije na više sveučilišta u Hrvatskoj i inozemstvu. Stari vijek i antička povijest i arheologija su u fokusu djelovanja kroz istraživanje i prezentaciju lokaliteta u krajoliku.


Nastavite čitati

Istra
 

PECÀ PER I ALBERI DELA STRADA PER FASANA: El sfalto se doveva slagar, ma i pini se li podeva spostar, no masacrar

Mi no me intendo de spostamenti de alberi, ma guardando su internet se vedi che spostar un albero adulto, pini compresi, costa dai 2 mila fino ai 10 mila euro. E se el Municipio, titolar de l’investimento, el gavessi speso 100 o 200 mila euro per salvar i alberi, i primi che i ghe gavessi dado contro saria quei che ‘desso i xe contrari al taio. Se parla de quel tipo de gente, e su internet ghe ne xe quanti che volè, che i xe sempre contrari de tuto, che tute le spese publiche saria esagerade e tuti i progeti megalomanie: meno mali che sti comentatori de facebook tuti risparmiosi no i iera qua domila anni fa: se i fussi stai desso no gavessimo gnanche l'Arena

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.