U Šišanu će se otvoriti prvi interpretacijski centar za istriotsko narječje, Talijanska Unija kupila prostor

Status zaštićenog kulturnog dobra nematerijalne baštine Republike Hrvatske – a to je upravo status istriotskog narječja  –  donosi određene obveze za Zajednice Talijana onih istarskih mjesta u kojima je istriotski prisutan, a slijedom toga i za Talijansku Uniju (Unione Italiana), središnju i jedinstvenu organizaciju Talijana u Hrvatskoj i Sloveniji. Riječ je o obavezama čiji je cilj vrednovanje ovog narječja, koji je, uz istroveneto, jedan od dvaju idioma kojim se služe istarski Talijani.

Jedna od tih obveza jest postupno otvaranje interpretacijskih centara za istriotsko narječje u pet mjesta – Šišan, Galižanu, Vodnjan, Bale i Rovinj – u kojima se ovaj jezik još uvijek govori. Nakon što je ranije od privatnih vlasnika  otkupila prostor u Galižani za iznos od oko 50 tisuća eura (prostor koji nije bio korišten više od pola stoljeća), a koji će biti prenamijenjen u lokalni Interpretacijski centar za istriotski jezik, nedavno je Talijanska Unija, za potrebe Zajednice Talijana Šišan, kupila nekretninu na javnoj dražbi koju je raspisala Općina Ližnjan. Općinsko vijeće Ližnjana prihvatilo je ponudu, a uskoro će cijela transakcija biti formalizirana potpisivanjem ugovora.

„Radi se o nekadašnjim štalama obitelji Frezza u predjelu" Le Corte”, rekao nam je Claudio Grbac, aktivist Zajednice Talijana Šišan, jedan od pokretača i organizatora Festivala istriotskoga te, kao izvorni govornik i poznavatelj istriotskog, vjerojatni budući koordinator centra. “Riječ je o građevini ukupne površine 219 četvornih metara” nastavio je, “a zgrada je već dugo napuštena, u većem dijelu ruševna, stoga će vjerojatno biti djelomično srušena, ali će pojedini dijelovi, poput pročelja, biti sačuvani u dogovoru s Konzervatorskim odjelom.”

Claudio Grbac - foto: Comunità degli Italiani di Sissano

„Projekt su pokrenuli Zajednica Talijana Šišan i njezin predsjednik Paolo Demarin“, ističe predsjednik Izvršnog odbora Unije Talijana Marin Corva, „a za kupovinu nekretnine koristili smo sredstva koja su bila predviđena u našem operativnom planu. Riječ je o sredstvima koja nam osigurava Republika Hrvatska, za što trebamo biti zahvalni i našem saborskom zastupniku Furija Radina. Uspješno smo sudjelovali na javnom natječaju Općine Ližnjan te smo za iznos od oko 100 tisuća eura dobili nekretninu. Sada ćemo definirati sadržaj centra u detalje. Izradit će se idejni projekt na temelju kojeg ćemo financirati izradu glavnog i izvedbenog projekta kako bismo ishodili građevinsku dozvolu. Trenutačno je teško govoriti o točnim rokovima, no zasigurno će trebati najmanje godinu dana.“

Marin Corva

Što se tiče interpretacijskih centara u drugim mjestima u kojima se govori istriotski, Marin Corva kaže: „U Balama se nazire mogućnost pronalaska adekvatnog prostora, no još ju treba temeljito razmotriti, osobito s financijskog aspekta. Postoji i ideja za Vodnjan, ali još je prerano o tome govoriti, a slično vrijedi i za Rovinj. O svemu ćemo raspraviti s koordinacijskom skupinom koja je već angažirana na organizaciji Festivala istirotskog narječja“, zaključio je Corva.

Interpretacijski centar dolazi u Šišan u trenutku kada je, zahvaljujući i samom Festivalu istriotskoga, to mjesto postalo svojevrsna mala prijestolnica ovoga idioma.

„Interpretacijski centar predstavlja vrhunac dugotrajnog puta“, kaže predsjednik Zajednice Talijana Šišan i predsjednik Skupštine Unije Talijana Paolo Demarin, i dodaje: „Uvijek ističem da je Festival istriotskoga samo jedan segment bogate aktivnosti koju su već godinama provodile pojedine Zajednice Talijana, jer svih pet mjesta u kojima se govori istriotski – još od osnutka bivših Talijanskih “Circola” kuture u kasnim 40-im godinama prošlog stoljeća – ima u svojim programskim ciljevima očuvanje izvornih idioma. Tijekom godina djelovale su – i još uvijek djeluju – amaterske kazališne sekcije koje izvode predstave na istriotskom jeziku, organizirani su književni natječaji poput Favelà u Vodnjanu, a svjedočimo i bogatoj književnoj produkciji na istirotskom jeziku u Rovinju. Festival je, dakle, po prvi put ujedinio aktivnosti koje su do tada Zajednice provodile pojedinačno i samostalno. Ujedinili smo se kako bismo dali dodatni poticaj i veću vidljivost istriotskom narječju. Upravo smo kroz Festival uspjeli razmijeniti iskustva vezana uz očuvanje istirotskoga i podići ga na novu razinu. Zajedničkim radom svih pet Zajednica uspjeli smo pripremiti dokumentaciju za priznavanje istriotskoga kao dijela nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.“

Paolo Demarin - foto: Manuel Angelini

„Danas smo istinski ponosni“, nastavlja Demarin, „ne samo zbog buduće obnove zgrade u kojoj će djelovati Interpretacijski centar za istriotski jezik u Šišanu, nego i zbog emocionalnih vrijednosti. Riječ je, naime, o projektu koji će pridonijeti ne samo revitalizaciji povijesne jezgre Šišana, već će dodatno učvrstiti našu povezanost s prošlošću. Zgrada koju smo kupili bila je u vlasništvu obitelji Frezza, Talijana iz Šišana koji su bili prisiljeni napustiti svoj dom jer su bili veliki zemljoposjednici. Njihova je imovina tada nacionalizirana. Već dugo smo u kontaktu s njihovim potomcima, još od obnove naše Zajednice koja se nalazi u objektu koji je također bio u njihovu vlasništvu – konkretno, u podrumima. Na svečanosti otvorenja Zajednice Talijana 1998. godine kao gosti su sudjelovali sinovi starog vlasnika, a upravo su oni presjekli svečanu vrpcu. Nedavno je jedna od unuka bivšeg vlasnika reagirala na našu objavu na društvenim o interpretacijskom centru, izrazivši svoje zadovoljstvo i zahvalnost što smo spasili dio imovine njezinih djedova te ga namijenili očuvanju identiteta“, zaključio je Demarin