Kultura

PULSKA VEČER POEZIJE

U srijedu se u Galeriji Hermana obilježava stota godišnjica rođenja Piera Paola Pasolinija

Pasolini je rođen 1922. godine u Bologni, a ubijen 1975. u Ostiji blizu Rima. Za života je objavio šest zbirki pjesama, snimio dvadesetak dugometražnih filmova, a mnogi ga smatraju posebno polemičnom osobom talijanskog društva prošlog stoljeća


 
1 min
Matea Čelebija

Pasolini je rođen 1922. godine u Bologni, a ubijen 1975. u Ostiji blizu Rima. Za života je objavio šest zbirki pjesama, snimio dvadesetak dugometražnih filmova, a mnogi ga smatraju posebno polemičnom osobom talijanskog društva prošlog stoljeća

Kratkim predavanjem, projekcijom odlomaka iz Pasolinijevih filmova i čitanjem njegove poezije u Galeriji Hermana u Puli u srijedu u 19 sati bit će obilježena stota godišnjica rođenja talijanskog pjesnika i redatelja Piera Paola Pasolinija.

Pasolini je rođen 1922. godine u Bologni, a ubijen 1975. u Ostiji blizu Rima. Za života je objavio šest zbirki pjesama, snimio dvadesetak dugometražnih filmova, a mnogi ga smatraju posebno polemičnom osobom talijanskog društva prošlog stoljeća.

Predavanje će održati doc. Valter Milovan, profesor na Filozofskom fakultetu u Puli.

- Pasolini je značajno ime talijanske kulture druge polovice 20. stoljeća koji je na talijanskom i na furlanskom jeziku pisao o problemima koji se dotiču tadašnje talijanske i suvremene hrvatske stvarnosti te je zanimljivo nalaziti poveznice između te dvije kulture i ta dva društva, kazao je Milovan.


FOTO: Privatni album

Nastavite čitati

Pula
 

VALMER CUSMA: "Potrebno je poboljšati provedbu dvojezičnosti i prevladati nepoznavanje povijesti, kulture i civilizacijskih postignuća u Puli"

"Svi oni koji me poznaju, vrlo dobro znaju da ne podliježem utjecajima, stoga ostajem čvrst u svojim namjerama. Naravno, ponekad se mora pristati na kompromise, ali uvijek uz najveće poštovanje naše povijesti, civilizacije, identiteta i dostojanstva kao Talijana"; to je jedna od poruka Valmera Cusme koji je podsjetio: "Na kraju krajeva, prava koja uživamo dao nam je većinski narod, to jest Hrvati. To su prava duboko ukorijenjena u povijesti i civilizaciji ovih krajeva, a priznata su i na razini Europske unije. Možda je neugodno podsjetiti na to, ali upravo zahvaljujući manjin­skim pravima Hrvatska je primljena u Europsku uniju. Oni koji se protive tim pravima su u manjini."

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.