HNK je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, kazao je Zlatko Blažeković, direktor Istraživačkog centra za glazbenu ikonografiju pri njujorškom City Universityju, koji je održao predavanje o zastorima u svjetskim kazalištima. "Nitko nema toliko mnogo zastora kao HNK. Ova je kuća jedinstvena po broju zastora", istaknuo je, dodavši da je šteta da publika rijetko ima priliku vidjeti ih
HNK je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, kazao je Zlatko Blažeković, direktor Istraživačkog centra za glazbenu ikonografiju pri njujorškom City Universityju, koji je održao predavanje o zastorima u svjetskim kazalištima. "Nitko nema toliko mnogo zastora kao HNK. Ova je kuća jedinstvena po broju zastora", istaknuo je, dodavši da je šteta da publika rijetko ima priliku vidjeti ih
Najnoviji, osmi svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu autora Zlatka Kauzlarića Atača naziva "Judita" svečano je danas predstavljen u HNK, povodom obilježavanja godine Marka Marulića, autora tog prvog epa napisanog na hrvatskom jeziku.
"Koncipirao sam ga stripovski. Marulić u centru naslikan je po uzoru na Meštrovićevu skulpturu u Splitu. Naslikani su Judita i Holoferno, zatim Turci kojima su Split i Šibenik u doba kad je ep nastao bili okruženi, kao i naslovna stranica epa", kazao je slikar Kauzlarić Atač prilikom prezentacije svoga plakata, koji je prvi put upotrijebljen dan ranije na premijeri istoimene opere.
S desne se strane zastora nalaze motivi rata, ali i neki povijesni dokumenti, kao što je Baščanska ploča.
Kauzlarić Atač kazao je da je na glagoljici napisao "darovala Podravka", čime je završio prezentaciju plakata.
HNK je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, kazao je Zlatko Blažeković, direktor Istraživačkog centra za glazbenu ikonografiju pri njujorškom City Universityju, koji je održao predavanje o zastorima u svjetskim kazalištima.
"Nitko nema toliko mnogo zastora kao HNK. Ova je kuća jedinstvena po broju zastora", istaknuo je, dodavši da je šteta da publika rijetko ima priliku vidjeti ih.
Zastori, koji se u HNK čuvaju ispod pozornice, predstavljeni su publici. Prvi je zastor, "Hrvatski preporod", 1895. izradio slikar Vlaho Bukovac. Željezni zastor je po ideji Kamila Tompe i Frana Šimunovića izradio Vladimir Pintarić. Šimunović je ujedno i autor zastora "Titov naprijed", inspiriran pjesmom Vladimira Nazora.
Krsto Hegedušić naslikao je zastor "Anno Domini 1573" s temom seljačke bune, nakon obnove kazališa 1969. Rudolf Labaš naslikao je zastor "Četiri godišnja doba" 1994. po predlošku slikara naive Ivana Lackovića Croate i njegove slike "Drveće umire uspravno" iz 1982.
Ivan Lovrenčić naslikao je zastor "Đavo u selu" 1997. u povodu šezdesete godišnjice izvođenja istoimenog baleta Frana Lhotke. Vasilije Jordan autor je zastora "Harmica" postavljenog 1999.
Zastori su danas većinom jednobojni, no u povijesti su bili "vrlo dekorativni", objasnio je Blažeković.
"Različite su tradicije zastora u različitim zemljama. Oni odražavaju mnoge elemente, nacionalizam sredine, kreiraju nacionalni identitet", kazao je, te je na Powerpoint prezentaciji prikazao zastore svjetskih i hrvatskih kazališta, od kojih mnogi više ne postoje.
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
