HNK je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, kazao je Zlatko Blažeković, direktor Istraživačkog centra za glazbenu ikonografiju pri njujorškom City Universityju, koji je održao predavanje o zastorima u svjetskim kazalištima. "Nitko nema toliko mnogo zastora kao HNK. Ova je kuća jedinstvena po broju zastora", istaknuo je, dodavši da je šteta da publika rijetko ima priliku vidjeti ih
HNK je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, kazao je Zlatko Blažeković, direktor Istraživačkog centra za glazbenu ikonografiju pri njujorškom City Universityju, koji je održao predavanje o zastorima u svjetskim kazalištima. "Nitko nema toliko mnogo zastora kao HNK. Ova je kuća jedinstvena po broju zastora", istaknuo je, dodavši da je šteta da publika rijetko ima priliku vidjeti ih
Najnoviji, osmi svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu autora Zlatka Kauzlarića Atača naziva "Judita" svečano je danas predstavljen u HNK, povodom obilježavanja godine Marka Marulića, autora tog prvog epa napisanog na hrvatskom jeziku.
"Koncipirao sam ga stripovski. Marulić u centru naslikan je po uzoru na Meštrovićevu skulpturu u Splitu. Naslikani su Judita i Holoferno, zatim Turci kojima su Split i Šibenik u doba kad je ep nastao bili okruženi, kao i naslovna stranica epa", kazao je slikar Kauzlarić Atač prilikom prezentacije svoga plakata, koji je prvi put upotrijebljen dan ranije na premijeri istoimene opere.
S desne se strane zastora nalaze motivi rata, ali i neki povijesni dokumenti, kao što je Baščanska ploča.
Kauzlarić Atač kazao je da je na glagoljici napisao "darovala Podravka", čime je završio prezentaciju plakata.
HNK je sa sedam oslikanih i jednim željeznim zastorom na razini sa svjetskim kazališnim kućama, kazao je Zlatko Blažeković, direktor Istraživačkog centra za glazbenu ikonografiju pri njujorškom City Universityju, koji je održao predavanje o zastorima u svjetskim kazalištima.
"Nitko nema toliko mnogo zastora kao HNK. Ova je kuća jedinstvena po broju zastora", istaknuo je, dodavši da je šteta da publika rijetko ima priliku vidjeti ih.
Zastori, koji se u HNK čuvaju ispod pozornice, predstavljeni su publici. Prvi je zastor, "Hrvatski preporod", 1895. izradio slikar Vlaho Bukovac. Željezni zastor je po ideji Kamila Tompe i Frana Šimunovića izradio Vladimir Pintarić. Šimunović je ujedno i autor zastora "Titov naprijed", inspiriran pjesmom Vladimira Nazora.
Krsto Hegedušić naslikao je zastor "Anno Domini 1573" s temom seljačke bune, nakon obnove kazališa 1969. Rudolf Labaš naslikao je zastor "Četiri godišnja doba" 1994. po predlošku slikara naive Ivana Lackovića Croate i njegove slike "Drveće umire uspravno" iz 1982.
Ivan Lovrenčić naslikao je zastor "Đavo u selu" 1997. u povodu šezdesete godišnjice izvođenja istoimenog baleta Frana Lhotke. Vasilije Jordan autor je zastora "Harmica" postavljenog 1999.
Zastori su danas većinom jednobojni, no u povijesti su bili "vrlo dekorativni", objasnio je Blažeković.
"Različite su tradicije zastora u različitim zemljama. Oni odražavaju mnoge elemente, nacionalizam sredine, kreiraju nacionalni identitet", kazao je, te je na Powerpoint prezentaciji prikazao zastore svjetskih i hrvatskih kazališta, od kojih mnogi više ne postoje.
Kroz autentične priče, bogatu kulturnu i prirodnu baštinu te raznoliku turističku ponudu, Barbanština je pokazala zašto postaje sve prepoznatljivija destinacija na turističkoj karti Istre. Poseban naglasak stavljen je na outdoor ponudu koja uključuje aktivni odmor u prirodi, avanturističke sadržaje i istraživanje skrivenih ljepota ovog kraja
Iz Ureda predsjednika danas navode da je predsjednik Republike Milanović u dopisu upućenom predsjedniku Vlade Plenkoviću prihvatio prijedlog i suglasio se s potrebom sazivanja i održavanja sjednica te s predloženim temama o kojima bi trebalo raspravljati Vijeće za nacionalnu sigurnost i Vijeće za obranu, kao i da je predložio da se sjednice održe tijekom idućeg tjedna
Riječ je o materijalu zanimljivom ne samo za vinske entuzijaste, već i one koji praktično ništa ne znaju o vinu, možda ga tek rekreativno uživajući, a nadasve se nadamo kako će zainteresirati i još američkih turista koji posljednjih godina rado dolaze u Hrvatsku
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
