Muzej za umjetnost i obrt (MUO) premijerno od četvrtka u svojoj galeriji predstavlja vrijednu grafičku mapu "Handzeichnungen" Egona Schielea, čiji su eksplicitni prikazi ljudskog tijela na početku prošlog stoljeća nerijetko izazivali nelagodu kod gledatelja, osudu i cenzuru.
Mapa iz 1920. godine, svojevrsni hommage tom austrijskom umjetniku dvije godine nakon njegove prerane smrti, desetljećima se čuva u Zbirci grafike Muzeja i sada prvi put, predstavlja publici na izložbi "Unseen".
Autori izložbe su Antonia Došen i Mate Marić, koji u pratećem katalogu potpisuju i stručne tekstove, prve takve kod nas o Schieleu, čiji je opus ovdje bio prisutan ponajprije kroz reprodukcije, osobito u avangardnom časopisu Zenit.
Egon Schiele (1890.-1918.) među prvima je raskinuo sa secesijskim idealima ljepote kakve je pratio krug oko Gustava Klimta, te stvara naturalističke, eksplicitne i beskompromisne prizore tijela, obilježene psihološkom gestom pojačanu činjenicom da ih crta odozgo, s pozicije moći. Zbog svega toga često ga se opisuje kao kontroverznog i šokantnog umjetnika.
foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ
foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ
Mate Marić kaže kako kod Schielea nije bio šokantan sam akt kao ljudsko tijelo, nego moment u kojem on vješto spaja smrt i eros i upravo "ta eksplicitnost ljude zaprepasti, a i danas bi kod nekih promatrača mogla izazvati nelagodu".
Schiele je portretirao žene iz nižih staleža koje su morale pribjeći aktovima kako bi zaradile, što je on koristio, a zbog svojih je erotskih crteža i nekomformističkog načina života, odnosno "širenja nemoralnih crteža", na dvadesetak dana bio i u zatvoru.
"Bilo je to razdoblje isticanja moralne nadmoći. Nakon što je napustio Beč našao se u ruralnoj sredini koja je osuđivala njegove aktove, no nikada nije dokazano da je imao veze s maloljetnicama, već ih je samo portretirao kao i mnogi. Sudac je čak pred svima spalio jedan njegov crtež kao opomenu za ugrožavanje javnog morala", rekao je Marić.
Raritetna kolekcionarska edicija koja postiže visoke cijene
Dok su biografski momenti dodatni sadržaj pri razgledavanju radova, izložba se fokusira na rad autora koji je u 'potrazi za linijom' i koji je sažetim likovnim izrazom uspio puno toga reći, ali i na pitanje originalnosti kolotipija.
Mapa sadrži 15 crteža i akvarela, posredovanih u mediju grafike kojom se u pravilu nije bavio, no tehnika kolotipije omogućila je umnožavanje uz iznimnu vjernost originalu.
Zbog zahtjevnosti izvedbe i tiskarske tehnike kojom je nastala mapa je danas raritetna kolekcionarska edicija koja se rijetko nađe na međunarodnom tržištu umjetnina, no na aukcijama renomiranih kuća poput Christie’sa, Sotheby’sa ili Dorotheuma postiže visoke cijene.
"Ukupno je izvedeno 500 primjeraka i deset deluxe edicija, a mapa koja se čuva u Muzeju za umjetnost i obrt je 339. primjerak. Sigurno nisu sve sačuvane, određeni dio radova je nestao tijekom vremena, a mape koje se danas nude na tržištu u velikim aukcijskim kućama često nisu cjelovite i imaju možda tek desetak otisaka", rekla je Antonia Došen.
"Cijene su vrlo visoke što već govori o tome da ih nije preostalo jako puno, tako da smo vrlo zadovoljni da je naša u potpunosti sačuvana, svih 15 primjeraka zajedno s predlistom, zalistom i originalnim koricama", istaknula je.
Izložbu prati bogat popratni program, osmišljen u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom, vodstva autora izložbe svakog utorka u 18 sati, projekcija filma "Egon Schiele: Smrt i djevojka", radionica "U potrazi za likovnošću" Ivana Midžića, autora djela "Izvor aluminija" izloženog u dijalogu sa Schieleom, predavanje Kerstin Jesse iz bečkog muzeja Leopold, erotski kviz nadahnut Schieleovim opusom i likovna radionica Pedagoškog odjela MUO.
U MUO galeriji u Ilici 163 može se razgledati do 14. veljače, uz slobodan ulaz.
