U Zagrebu promocija knjige Spisi istarskih bilježnika, sv. III, Spisi porečkih bilježnika

Promocija knjige Spisi istarskih bilježnika, sv. III, Spisi porečkih bilježnika, sv. II. Registri porečkoga bilježnika Antuna de Teodoris (siječanj 1449. – travanj 1487.) (prir. Zoran Ladić i Marino Martinčević), održati će se 13. siječnja 2026. u 13 sati u dvorani Knjižnice HAZU.

Ideju i osnovne znanstvene postavke za rad na ovom projektu postavio je dr. sc. Elvis Orbanić, negdašnji ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu, a projekt je zdušno podržala i sadašnja ravnateljica istog arhiva Mirela Mrak Kliman, dipl. iur. Glavna urednica serije Spisi istarskih bilježnika je Mirjana Matijević-Sokol.

Prva knjiga edicije Spisi istarskih bilježnika tiskana je 2008. godine i sastoji se od prijepisa bilježničkih isprava labinskog notara Bartolomeja Gervazija (1525.-1550.) čije su kritičko izdanje priredili Zoran Ladić i Elvis Orbanić. Druga knjiga iste edicije naslovljena je Registri porečkih bilježnika Henrika de Artizanibus (1433.-1434.) i Antuna de Teodoris (1453.-1449.) i sadrži prijepise isprava dva porečka bilježnika iz prve polovine i sredine 15. stoljeća. U njoj se donosi prijepis više od 140 isprava te regesta koje je izradio Zoran Ladić, nekoliko faksimila isprava te kazala osoba, zemljopisnih pojmova i stvari koje se spominju u ovoj bilježničkoj knjizi, a koje je izradio Marino Martinčević. Ova knjiga tiskana je 2018.

Knjiga koja se danas predstavlja tiskana je 2025. Riječ je o knjizi u kojoj se donose prijepisi registara najstarije sačuvane bilježničke knjige za područje hrvatskog dijela Istre. Knjiga je tiskana kao sv. III unutar edicije Spisi istarskih bilježnika, odnosno sv. II Registara porečkog bilježnika Antuna de Teodoris. U trećoj knjizi izvršen je prijepis 245 raznih vrsta isprava – kupoprodajni ugovori, ugovori o prokuraturi, ugovori o mirazu i braku, ugovori o naukovanju, inventari dobara i slično, a jedan dio knjige sadrži tzv. Liber testamentorum u kojem je zapisano 65 oporuka muških i ženskih stanovnika porečke komune iz svih društvenih staleža.

Autori u uvodu ističu velike mogućnosti koje sve tri knjige Spisa istarskih bilježnika pružaju u znanstvenom istraživanju raznih područja srednjovjekovnog života kako u Labinu i Poreču tako i u cijeloj Istri. Gotovo da nema problematike   koju nije moguće razmatrati na temelju isprava zapisanih u ova tri sveska – komunalne ustanove, uloga notarijata, društveno uređenje komuna, gospodarska problematika, zdravstvo i medicina, crkvena problematika, obiteljska povijest, materijalna kultura, religioznost, urbani razvitak, problematika migracijskih kretanja te niz drugih pitanja.

Treća knjiga je pisana latinskim pismom i jezikom te djelomice dijalektom Veneto, a autori razmatraju paleografske, jezične i sadržajne aspekte ovih porečkih isprava. Knjiga sadrži i regesta svih isprava na hrvatskom jeziku te Kazalo osobnih imena i Kazalo zemljopisnih imena. Za nadati se da će se rad na prijepisima bilježničkih registara edicije Spisa istarskih bilježnika nastaviti i za razdoblje do kraja 16. stoljeća. Jer, notarski spisi pružaju pregršt podataka i pravo su blago za proučavanje i cjelovitije razumijevanje srednjovjekovne  i rano novovjekovne povijesti priobalnih i otočkih urbanih i ruralnih društava Dalmacije, Hrvatskog primorja i Istre.