Kultura

U vrtu Gradske radionice

Večeras Art Forum s land art umjetnikom Nikolom Fallerom

U razgovoru s umjetnikom u Art Forumu sudjelovat će povjesničar umjetnosti Mauro Bortoletto, magistra ljudskih potencijala Žaklina Dimovska i umjetnik Marjan Sinošić


 
3 min
Istra24
foto: Gradska radionica

U razgovoru s umjetnikom u Art Forumu sudjelovat će povjesničar umjetnosti Mauro Bortoletto, magistra ljudskih potencijala Žaklina Dimovska i umjetnik Marjan Sinošić

Danas u 20:30 u vrtu Gradske radionice održat će se treći ovogodišnji Art Forum čiji gost će biti renomirani hrvatski land art umjetnik Nikola Faller.

Po profesiji magistar kiparstva, Nikola Faller vrlo rano otkriva svoju naklonost kreiranja u skladu sa ciklusima prirode, koristeći prirodne materijale čiji vijek trajanja brzo prolazi - slama, lišće, pijesak, trska, granje, snijeg, led itd.

foto: Gradska radionica

Osnivač je kiparske kolonije SLAMA koja se u međuvremenu razvila u međunarodni SLAMA – Land art festival, pokretač je urbanog land art projekt '4 GODIŠNJA DOBA'  i festivala SAN - Sand Art Neretva. 

Kao land art umjetnik sudjelovao je na brojnim projektima i manifestacijama u svijetu, a Hrvatsku je predstavljao u dokumentarnom serijalu Europe From Above u produkciji National Geographica. U pustari Kozjak u Baranji u sklopu Parka Prirode Kopački Rit od nedavno započinje s revitalizacijom i kreiranjem interaktivnog Land art Parka.

U razgovoru s umjetnikom u Art Forumu sudjelovat će povjesničar umjetnosti Mauro Bortoletto, magistra ljudskih potencijala Žaklina Dimovska i umjetnik Marjan Sinošić.  

 

foto: Gradska radionica

 

Nikola Faller

rođen 13.05.1978.u 22.15 u Osijeku.

1999-2000 predstudijsko putovanje po jugoistočnoj Aziji

2000-2004. studira Kiparstvo u klasi prof. Vladimira Komada i prof. Željke Momirov na ALU Beograd.

2004-2007. radi kao profesor likovne kulture na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn i kratko kao vanjski stručni suradnik za lijevanje na Umjetničkoj Akademiji u Osijeku.

2006. osniva kiparsku koloniju SLAMA koja ubrzo prerasta u međunarodni SLAMA - Land art festival, te od tada sa Slamom gostuje na niz manifestacija i festivala u Slovačkoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Njemačkoj, Italiji i Turskoj.

2009 gostuje u Canadi u Quebec City-u na 36th International snow sculpture event-u

2011 pokreće u Osijeku urbani land art projekt '4 GODIŠNJA DOBA' s kojim od tada u segmentima gostuje i u drugim gradovima regije te ga održava i razvija do danas

2015-2019 crteži na pijesku na ušću rijeke Neretve

2019 Sudjeluje na Art Nomad Project-u, dvo mjesečnoj umjetničkoj ekspediciji u Peru.

2021 pokreće uz podršku ministarstva Kulture RH festival SAN - Sand Art Neretva na samom ušću rijeke Neretve u Jadran

predstavlja Hrvatsku u dokumentarnom serijalu Europe from above u produkciji National Geographica

2022 Otkupljuje devastirani socijalistički dom kulture u pustari Kozjak u Baranji u sklopu Parka Prirode Kopački Rit te započinje sa revitalizacijom i kreiranjem interaktivnog Land art Parka

U posljednje vrijeme se sve više usmjerava prema stvaralaštvu u skladu sa prirodom, prateći ciklus godišnjih doba, te najrađe upotrebljava lako dostupne i prolazne materijale poput lišća, snijega, slame, trave, pijeska, zemlje, piljevine, granja, trske....itd

Pored land arta i ekološki osviještene skulpture bavi se crtežom, ilustracijom i performansom. 

 

Program Art forum podržavaju Ministarstvo kulture RH i Grad Pula, Upravni odjel za kulturu.


Nastavite čitati

Pula
 

( FOTO) Puležan Robert Hrelja objektivom lovi stare istarske kvake: "Zamjenom drvenih ulaznih vrata plastičnom i alu stolarijom nestaje dio vrijedne zanatske baštine"

U Puli sam pronašao dvjestotinjak starih, unikatnih kvaka iz doba Austro-Ugarske i nekoliko iz doba Italije. Najviše ih ima na Monte Zaru, nešto u starom gradu u Dobrilinoj, Cankarevoj ulici, nekoliko je divnih primjeraka na zgradi Admiraliteta na pulskoj rivi...Mislio sam da će ih biti više sačuvano na Verudi u starim vilama, no nisam imao sreće. Puno je vrata zamijenjeno, kvake su izgubljene, zamijenjene jeftinim plastičnim verzijama, veli Hrelja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.