Nedavno je mladi znanstvenik i istraživač Pavle Bonča u rukopisnoj ostavštini Miroslava Krleže otkrio spisateljev mladenački dramski tekst Goya, a procjenjuje se da je nastao 1917. godine. Novoobjavljeni dramolet nastao je u kontekstu poznatog Krležina eseja o Goyi, u kojem piše: „Mnogo mislim o Goyi ovih dana. Pred četrnaest godina, ja sam sanjao o velikoj junačkoj pentologiji, o herojima, koji su stajali preda mnom kao Rodinov Balzac… Pet giganta htio sam da nacrtam, pet monumentalnih figura: Krista, Michelangela, Kolumba, Kanta i Goyu"
Nedavno je mladi znanstvenik i istraživač Pavle Bonča u rukopisnoj ostavštini Miroslava Krleže otkrio spisateljev mladenački dramski tekst Goya, a procjenjuje se da je nastao 1917. godine. Novoobjavljeni dramolet nastao je u kontekstu poznatog Krležina eseja o Goyi, u kojem piše: „Mnogo mislim o Goyi ovih dana. Pred četrnaest godina, ja sam sanjao o velikoj junačkoj pentologiji, o herojima, koji su stajali preda mnom kao Rodinov Balzac… Pet giganta htio sam da nacrtam, pet monumentalnih figura: Krista, Michelangela, Kolumba, Kanta i Goyu"
Slavni glumac Zijah Sokolović u srijedu 7. kolovoza na Brijunima će, u sklopu dvadeset i četvrte sezone Kazališta Ulysses, odigrati predstavu „Goya“, koju je sam priredio inspiriran manje poznatim Krležinim esejem.
Nedavno je mladi znanstvenik i istraživač Pavle Bonča u rukopisnoj ostavštini Miroslava Krleže otkrio spisateljev mladenački dramski tekst Goya, a procjenjuje se da je nastao 1917. godine. Novoobjavljeni dramolet nastao je u kontekstu poznatog Krležina eseja o Goyi, u kojem piše: „Mnogo mislim o Goyi ovih dana. Pred četrnaest godina, ja sam sanjao o velikoj junačkoj pentologiji, o herojima, koji su stajali preda mnom kao Rodinov Balzac… Pet giganta htio sam da nacrtam, pet monumentalnih figura: Krista, Michelangela, Kolumba, Kanta i Goyu“.
To otkriće i scensko uprizorenje Zijaha Sokolovića izazvalo je veliki interes publike i kritike, a predstavu će igrati u ljetnom kinu na Velikom Brijunu.
U središtu Krležine nedovršene dramske vizije Goya nalazi se umjetnik – slikar i njegova intimna drama. Izvjesne praznine, nedovršenost i atonalnost teksta Zijah A. Sokolović ispunjava svojim glumačkim umijećem i gradi cjelovitu kazališnu predstavu. U Goyinim monolozima ima mnogo grčevitog preispitivanja društvenopolitičkog sustava vrijednosti tog doba, kao i konformizma, hijerarhije vlasti i pozicije moći, dok se slikar istovremeno žestoko obračunava s umjetničkom i etičkom pozicijom dvorskog umjetnika. Ja sam plaćena dvorska luda, lakaj, ništarija! Ja nisam čovek! Jesam li ja moguće čovek? Imam li ja karaktera? Goyinu unutarnjem sukobu pridružuju se u kratkim glumačkim etidama nakaradne dvorske lude i uštogljene dvorske dame, obijesni kraljevi, strijeljanja i mučenja, lavež pasa i rzanje konja, lascivne žene, mentalni bolesnici i mnogi drugi koji besciljno lutaju kraljevskim dvorom. Čuje se pohota i jezivi smijeh sumnjivih mračnih spodoba u dvorskim odajama. Tu su kroz Goyu, odnosno jednog čovjeka – glumca prikazani razvrat, zlo i nemoral, obijest i dosada. U grotesknim snovolikim etidama, poigravanjem glumačkim vještinama i različitim narativnim oblicima, glumac aktualizira bezvremen odnos umjetnika i vlasti.
Ulysses će igrati na Brijunima od 9. kolovoza i svoju uspješnicu „Tko se boji Virginije Woolf“, u režiji Lenke Udovički, a jednu od uloga ima i Rade Šerbedžija. Predviđene su četiri izvedbe na tvrđavi Minor na Malom Brijunu.
Filip Macan izgubio je spor protiv Grada Vodnjana, ujutro donosimo detalje. Također, donosimo izvještaje s festivala REUSe i uličnog dijaloga udruge ZUM te uličnog performansa Bojana Šumonje "Tranzicija". I još puno toga
Prvi nositelj turnira Cerundolo slobodan je u prvom kolu te će u drugom igrati protiv pobjednika meča u kojem se sastaju Francuz Herbert i Španjolac Taberner. Drugi nositelj Talijan Luciano Darderi u drugom kolu čeka boljeg iz meča u kojem se sastaju Tseng iz Tajvana i tenisač iz kvalifikacija
Stanice su opremljene nizom sofisticiranih senzora koji prate ključne vremenske uvjete - poput vjetra, vlage zraka i tla, temperature te količine oborina * No njihova uloga ne završava samo na praćenju: podaci se automatski prikupljaju i obrađuju, a zatim se analiziraju kako bi se predvidjeli kritični trenuci za pojavu bolesti ili štetnika usjevima
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
