Kultura

PROMOVIRANA VRIJEDNA KNJIGA "MUSICA AFFRESCATA"

(VIDEO) Nezaboravna anarhistična večer Darija Marušića - oživjeli instrumenti s istarskih fresaka

Marušić je naglasio da je 90 posto instrumenata došlo iz perzijskog područja, i to preko preko Turske i Balkana, odnosno Rusije i Ukrajine, kao i preko Afrike, transformirajući se do danas. Kazao je to ne bi li otklonio mitove o autentičnim, samo 'našim' instrumentima, demonstrirajući pritom razvojni put roženica (sopela) koje su vremenom postale simbol glazbene tradicije Istre, nazvavši ih 'živim fosilom'


 
4 min
Zoran Angeleski ⒸFOTO: Manuel Angelini

Marušić je naglasio da je 90 posto instrumenata došlo iz perzijskog područja, i to preko preko Turske i Balkana, odnosno Rusije i Ukrajine, kao i preko Afrike, transformirajući se do danas. Kazao je to ne bi li otklonio mitove o autentičnim, samo 'našim' instrumentima, demonstrirajući pritom razvojni put roženica (sopela) koje su vremenom postale simbol glazbene tradicije Istre, nazvavši ih 'živim fosilom'

S puno strasti, znanja, pozitivne emocije, anarhičnosti, ali i dirljivih momenata kada je sa suzama prenio mudrost da znanje raste predajom drugima, Dario Marušić, glazbenik, etnomuzikolog, multiinstrumentalist i pasionirani istraživač istarske tradicijske glazbe, čovjek koji nam je svojedobno u intervju rekao: "Ja sam 100 posto Slovenac, 100 posto Hrvat i 100 posto Talijan", jučer je sa suradnicima briljirao u promociji svoje knjige "Musica Affrescata". U popunjenoj Galeriji Vincent od Kastva u pulskom kazalištu svatko je na koncu dobio besplatno primjerak ovog vrijednog izdanja. 

Marušićev kovčeg

Publikacija je to posvećena glazbenim instrumentima prikazanima na srednjovjekovnim freskama Istre i okolice  iz 14. i 15. stoljeća, u izdanju Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, čiji je autor napunio Galeriju Vincenta iz Kastva u pulskom INK-u. Uz autora, govorile su urednice Sunčica Mustač i Katarina Marić, etnolog i kulturni antropolog Noel Šuran.

Govoreći o  vizualnosti, freskama i instrumentima, Marušić je naglasio da je 90 posto instrumenata došlo iz perzijskog područja, i to preko preko Turske i Balkana, odnosno Rusije i Ukrajine, kao i preko Afrike, mijenjajući se do danas. Kazao je to ne bi li otklonio mitove o autentičnim, samo 'našim' instrumentima. Pritom je demonstrirao razvojni put istarskih roženica (sopela) koje su vremenom postale simbol glazbene tradicije Istre, nazvavši je 'živim fosilom'.

Večer je oplemenjena Marušićevim sviranjem pojedinih starih instrumenata, uz prateća silno intrigantna pojašnjenja, a sve je začinjeno nastupom Edne Strenjai Gorana Farkaša, dok je šlag na kraju bio nastup na mihu slobodoumnog,  razočaravajuće vedrog 15-godišnjeg Rocca Vlačića iz Krnice, koji je suvereno nastupio u duetu s Farkašem.

Zanimljivo je da je svirao na sintetičkom mihu, koji je, kako nam je kasnije rekao, kupio u Španjolskoj za svega 50 eura. Umjetni mih, ali autentični mladi baštinik istarske tradicije.

Noel Šuran kazao je ovo prilikom da je 'bitno da je ovo stavljeno u korice, zvali ga publikacijom, priručnikom, ili katalogom'.

Etnolog i kulturni antropolog Noel Šuran

- Kada je napisano nešto vrijedno, ono trajno ostaje. Marušić je vrsni poznavatelj tradicijske glazbe, osoba koja svira, istražuje, rekonstruira stara glazbala i  kontinuirano istražuje, a što je jako, jako bitna stvar. Važno je radi razvoja znanosti 'kopati', istraživati ali i preispitivati elemenata identitetstva", istaknuo je Šuran.

Pritom je Šuran podsjetio da se o srednjovjekovnoj glazbi i instrumentima u Hrvatskoj najviše bavila muzikologinja i akademkinja prof. dr. Koraljka Kos, čije je djelo "Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj Hrvatskoj" iz 1969. godine nadahnuto i instrumentima naslikanim na freski u crkvi sv. Antona u Žminju.

Šalmaj je predak oboe, engleskog roga i fagota

Uz fotografije istarskih freski na kojima se nalaze, knjiga abecednim redom opisuje te povijesno i glazbeno kontekstualizira ove instrumente: bubanj (koji je kao samostalni instrument naslikan samo u crkvi sv. Marije na Škrilinah u Bermu, i to u sceni Poklonstvo kraljeva), cimbal, gajde, gitern (trzalačko žičano glazbalo), harfa, klavičembalo, klavikord, kololira, kotač sa zvoncima, lutnja, portativ (prijenosne orgulje), praporci, prirodne trube, psalterij, rebek, rog, svirala, svirala i bubanj, šalmaj (drveni puhački instrument s dvostrukim jezičkom i lijevkom, predak je svih današnjih glazbala tog tipa, poput oboe, engleskog roga i fagota), tamburin (def), timpan, trokut (triangl), viela i viola da gamba.

Koautorica izdanja Katarina Marić ukazala je da je ova knjiga nastala kao posljedica niza koncerata koji su u organizaciji Kuće fresaka održani u crkvama.

- Brošura je nelijepa riječ, a na talijanskom se kaže opuscolo, mali opus, kazala je o publikaciji Marić, a Marušić duhovito dodao 'opusić'. S početnih desetak kartica došlo se na 110 stranica o našoj materijalnoj i nematerijalnoj baštini.

Urednice izdanja Sunčica Mustač i Katarina Marić

Kourednica Sunčica Mustač istaknula je ogromno Marušićevo znanje, čiji se dio ukoričio u ovu publikaciju, na čijem se kraju, kako je dodala, nalazi karta Istre s detaljnim informacijama o više od 60 crkvi u Istri u kojima se nalaze zidne slike s glazbalima. Popis počinje najstarijim sačuvanim prikazom glazbala u Istri, zidnu sliku 'Krunjenje Bogorodice' u crkvi sv. Antona u Žminju (sagrađene 1381. godine), na kojoj su od instrumenata nalaze portativ, lutnja, tamburin, prirodna truba, gitern, viela i psalterij.

Sunčica Mustač posebno je pohvalila Matka Plovanića za grafičko oblikovanje publikacije.

Prisutne je u uvodu pozdravio ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre Gracijano Kešac i županijski pročelnik za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica.

Rocco Vlačić i Goran Farkaš

.

.

Edna Strenja i Goran Farkaš

.


Nastavite čitati

Istra
 

Nezavisna lista Borisa Miletića: SDP-u bi bilo bolje da objasni što je učinio u pet godina na vlasti, umjesto da dijeli lekcije o odgovornosti

Zašto SDP-u ne smeta pulska cementara? Možda zato što postoje prijateljske veze SDP-a s Calucemom – tvornicom cementa u Puli? Ili SDP jednostavno ima ugljeni lobi u srcu, s obzirom na to da je svojedobno zagovarao i TE Plomin C na ugljen, unatoč tome što se 94,5 posto građana Labinštine koji su izašli na referendum izjasnilo protiv ugljena? A koliko je poznato, SDP-ovoj rodbini nije strano ni zarađivanje na otpusnom otpadu

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.