Vrijedna izložba 'Korat' Marijane Valić na Kaštelu: "Nona bi mi govorila: "Moreš u kortu, ne u selo"

"Te noći božične u tvoje san selo koraca, pusti su bili puti, tihe kružere i placa. A ja san hodija misleći na tvoj dom, na kuću, vrtle i teze, na lisu od dvora, i kako se sprid tvoje kuće vidi sva širina mora, a ja nikad više u životu svon ne ću imati ni lise, ni dvora, ni pravega dela i samo ću biti putnik, ovako sam, zmež grada i tvojega sela"  (Ognjište, Mate Balota).

Korat, korta, dvorište, okućnica ... Stručno interpretirano uz rječnike i enciklopedije korta/korat je ograđeni prostor oko zgrade, odnosno dvorište; ili dvorište je ograđeni prostor oko kuće ili zgrade ili između kuća ili zgrada; dvorište možemo definirati i kao naziv za otvorenu površinu ispred neke kuće ili građevine, ponekad omeđenu zidovima ili drugim građevinama.

No, kako detaljno na izložbi navodi Ivona Orlić,  ravnateljica Etnografskog muzeja Istre, "bliže našoj željenoj definiciji, a prema etnologinji i dugogodišnjoj ravnateljici EMI Lidiji Nikočevič korta objašnjena je kao 'tip zatvorene, visoko ograđene korte u koju se ulazilo kroz monumentalni porton ili portun, naročito je poznat na tzv. Vlašiji, tj. onim dijelovima koja su naseljena novim stanovništvom u XVI. i XVII. st., premda se taj tip korte može tumačiti i kao furlanski utjecaj'.

Osobito razvijene korte rasprostranjene su po čitavoj jugozapadnoj Istri, a poznaje ih i Ćićarija te Tršćanski kras. U Ćićariji su dvorišta i polukružna ili kružna oblika, jer su služila kao svojevrsni torovi za ovce."

Kazivačica iz Banki S. V. (rođena 1974.) objašnjava da je korta danas prostor di se parkiraju auti, kad više ni ni traktora ni blaga.

Kazivač podrijetlom iz Brguca D. I. (roden 1971.) kazat će da je korta prostor van kuće a da si ipak doma i daje prostor gdje se djeca igraju. Baba bi mu govorila: Moreš u kortu, ne u selo.

Često se naglašava da ie dvorište u Istri omeđeno kamenim zidovima. Takvi su visoki zidovi karakteristični u selu Radovani, a primjer širokog dvorišnog ulaza za kolni pristup, odnosno željeznog portuna unutar kojeg se nalaze posebna manja vrata za prohod domaćina, može se vidjeti još uvijek u funkciji u Bankima, selu pored Baderne.

U ograđenom dvorišnom prostoru najvažnije mjesto zauzima dvor, staja - prostor za stoku u bogatijim kućama, dok se u siromašnijim kućama, ako su i imali blaga, staja (štala) nalazila u prizemļju kuće.

"Perad nije bila posebnoj ogradi nego se kretala po cijelom dvorištu, a kako su je dosta uzgajali, na više mjesta po dvorištu bila su drvena i kamena korita za napajanje i hranjenje", naznačit će etnolog Milićević.

Unutar korte bile su posađene i voćke, većina korti imala je murvu (dud) koja nestaje u trenutku kada se betonizira korta, zbog prljanja prostora. Dok je bila batuda ili zemlja, proces održavanja čistoće bioje puno jednostavniji, također i kokoške su jele plod.

Unutar korte mogla se naći i krušna peć. Danas se u kortu/ dvorištu kuća za odmor nalazi i ljetna/ vanjska kuhinja.

I brek , dolje lijevo

Korta je služila i za kolinje, spravljanje črčki/žmariči/čvaraka.. Zidovi korte bili su granica privatnog i javnog. Samo bi se rijetki pozivali unutar korte, znalo se i čakulati, ali i donesti bukaletu na zid ako je dovoljno nizak i tu na međi, svaki sa svoje strane, razumijevala se svakodnevica i razvijali su se dobrosusjedski odnosi.

- I dan danas prostor korte je dvojak: portun se lako dopre i pušti svit unutra, ali i zapre, piše Ivona Orlić.