ZORAN PREDIN NA 72. PULI: "Donio sam svoju travu, a redatelj je od nje napravio jedan - dobar džoint!"
"Publika se tijekom projekcija smije naglas, plješće, i to mi se čini kao najveća vrijednost ovog filma. Drago mi je da se znamo šaliti na vlastiti račun i da je humor koji naš film sadrži jedan od najbitnijih stvari", naglasio je Predin * Redatelj Maksimović: "Zoranove pjesme bile su refleksija tadašnjeg političkog sistema tako da smo morali pokazati o čemu je to Zoran pjevao, što je Zoran kritizirao i zašto to ljudi nisu razumjeli"
4 min
Zoran Angeleski
Zoran Predin , do njega redatelj "Praslovana" Slobodan Maksimović (foto: Z Angeleski)
"Publika se tijekom projekcija smije naglas, plješće, i to mi se čini kao najveća vrijednost ovog filma. Drago mi je da se znamo šaliti na vlastiti račun i da je humor koji naš film sadrži jedan od najbitnijih stvari", naglasio je Predin * Redatelj Maksimović: "Zoranove pjesme bile su refleksija tadašnjeg političkog sistema tako da smo morali pokazati o čemu je to Zoran pjevao, što je Zoran kritizirao i zašto to ljudi nisu razumjeli"
Nakon sinoćnje projekcije gotovo dvosatnog dokumentarno-igranog filma "Praslovana" u INK-u na 72. Puli - koji nije samo glazbeni portret Zorana Predina, jednog od najznačajnijih jugoslavenskih kantautora i vođe benda Lačni Franz, već i vrlo slojevita priča o prostoru, jeziku, društvu, identitetu i njihovom odzvanjanju kroz Predinovu karijeru - jutros se novinarima u Festivalskom centru 72. Pule u Domu HB-a novinarima obratila filmska ekipa predvođena samim glavnim akterom Predinom.
Film je naslovljen po istoimenoj pjesmi Lačnog Franza, čija prva strofa glasi: "Kdo je tebe Praslovan plavati učil, da si preplaval tisto rusko reko, in se v mojih genih naselil."
Filmska ekipa "Praslovena" (foto: Z. Angeleski)
- Donio sam svoju travu, a redatelj Slobodan Maksimović je od nje napravio jedan dobar joint, našalio se Zoran Predin o opsežnom arhivskom materijalu u kojem su veliku ulogu imali i novinski članci koje je tijekom duge karijere izrezivala njegova majka, a za posljednje tri dekade zaslužna je njegova supruga Barbara.
Njemu je, dodao je Predin, drago da su i kritičari i publika primijetili da je to priča o jednom vremenu, a ne samo o njemu.
(U filmu poznati beogradski kritičar Petar Peca Popović kaže da "nitko nema karijeru od 40 godina s 40 objavljenih long play ploča ili albuma, i da je jedan od rijetkih i dan danas umjetnika na prostorima svih novonastalih država")
- Broj mojih kolega suradnika i prijatelja koji se pojavljuju u filmu daje tom filmu najveću kredibilnost. Svi oni stoje iza tog filma. A po umjetničkoj strani, redatelj Slobodan Maksimović napravio je 'turističku šetnju' kroz muzej voštanih figura u kojem sve informacije ulaze u publiku na jedan neformalan način, nastavio je Zoran Predin.
- Publika se tijekom projekcija smije naglas, plješće, i to mi se čini kao najveća vrijednost ovog filma. Drago mi je da se znamo šaliti na vlastiti račun i da je humor koji naš film sadrži jedan od najbitnijih stvari, naglasio je.
Zašto ljudi nisu razumjeli to što je pjevao Predin
Redatelj "Praslovana" Slobodan Maksimović kazao je da je muzej voštanih figura na ivici kiča i zato mu je kao ideja bio toliko zanimljiv i zabavan.
Na pitanje koliko je zamišljao film kao politički komentar, a ne samo kao osobnu priču iz jednog vremena, redatelj je odgovorio: "Politika nas okružuje i mi smo dio politike, kolikogod se pravili da nas ne zanima. Mora nas zanimati! To je sistemska stvar koja je u staroj Grčki imala namjeru raspravljati, komentirati i usmjeravati društvo u pravom smjeru. Ja mislim da su i Zoranove pjesme bile refleksija tadašnjeg političkog sistema tako da smo morali pokazati gdje smo tada živjeli i kakav je bio duh tog vremena; o čemu je to Zoran pjevao, što je Zoran kritizirao i zašto to ljudi nisu razumjeli".
Film otkriva Predinov put od mladosti u Mariboru, gdje se počeo baviti glazbom, do vrhunca slave s bendom Lačni Franz i solo karijere koja ga je učinila ikonom glazbene scene.
Kroz retrospektivu njegovih najvećih hitova film pokazuje kako su njegove pjesme odražavale društvene promjene i osobne preokrete. Film završava intimnim pogledom na Predinov život, uključujući uspone i padove te utjecaj koji je imao na svoju obitelj i prijatelje.
Uz prethodnu napomenu moderatora da film ima sjajan ritam, puls, montažer filma Jurij Moškon kazao je da je bilo zahtjevno što izbaciti jer Zoran ima toliko puno zanimljivog, vrijednog i važnog materijala, pa je tako morala ispasti i pjesma Lačnog Franza "Zdravljica", neformalna slovenska himna, ali zbog toga što pjesmu, kako je naknadno pojasnio redatelj, nije pratilo dovoljno arhivskog materijala.
- Iznenađen sam što nitko ne govori da mu je film predug, kazao je montažer Moškon.
Tekst pjesme "Praslovan" (Lačni Franz, 1981.)
Kdo je tebe Praslovan plavati učil
Da si preplaval tisto rusko reko
In se v mojih genih naselil
Horde slovanske krvi preko reke skozi dni
Spredaj poglavarji in direktorji
Za njimi kurbe, mladci, upokojenci
Spolno močni, silno zdravi
Zakladi step iz pradavnine so prišli
Po stotih generacijah sposobnih gospodinj
In nam po vseh predpisih
Zajebali vse, kar se je zajebati dalo
Kdo je tebe Praslovan plavati učil
Da si preplaval tisto rusko reko
In se v mojih genih naselil
Usmerjeno izobraženi, zjutraj v službo skozi dni
Spredaj so grobovi in sirote
Za njimi mrtve ribe in crknjeni psi
Brez pigmenta smo spočeti
Sodobna brozga iz betona
Se množimo križani, kastrirani, korakajoči
Da bomo vsi po vseh predpisih
Zajebali vse, kar se bo zajebati dalo
Slobodan Maksimović diplomirao je filmsku režiju na Akademiji u Ljubljani. Režirao je više od 35 filmova i serija različitih formata i žanrova, a za mnoge je od njih napisao i scenarij. Njegovi su filmovi prikazani na raznim međunarodnim festivalima i osvojili su 47 nagrada!
Iz filmografije se izdvajaju dugometražni igrani filmovi 'Hvala za Sunderland' (2012), 'Nika' (2016) i 'Kapa' (2022), dokumentarni filmovi 'Tehnika ljudstvu' (2014) i 'Praslovan' (2024) te kratki film 'Nevidljiva ruka Adama Smitha' (2017). Televizijska igrana serija 'Primeri inspektora Vrenka' (2021-2024) bila je najgledanija krimi serija na nacionalnoj televiziji u Sloveniji.
"Narodni dom je otvoren 1906. godine i njegovi stanari su bili poznati dr. Ivo Zuccon, hrvatski odvjetnik, autor teksta pjesme “Krasna zemljo, Istro mila”, potom odvjetnik Lovro Škaljer, a treba svakako istaknuti da je ovdje bilo sjedište Istarske posujilnice, kreditne zadruge, na čelu s dr. Matkom Laginjom", ispričao je povjesničar Radošević
Rastjerivanje uz pomoć trenirane ptice grabljivice
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.