Ispod površine priče o nezakonitom otkazu na radnom mjestu u Centru za povijesna istraživanja Rovinj, krije se novela o čuvenom bonamentu, političkom pritisku visokopozicioniranog dužnosnika, priča o tri IDS-ovca: jedan je Silvano Zilli, bivši dogradonačelnik Rovinja, drugi je Marko Paliaga, aktualni rovinjski gradonačelnik, a treći je Raul Marsetič, ravnatelj Centra za povijesna istraživanja Rovinj
Ispod površine priče o nezakonitom otkazu na radnom mjestu u Centru za povijesna istraživanja Rovinj, krije se novela o čuvenom bonamentu, političkom pritisku visokopozicioniranog dužnosnika, priča o tri IDS-ovca: jedan je Silvano Zilli, bivši dogradonačelnik Rovinja, drugi je Marko Paliaga, aktualni rovinjski gradonačelnik, a treći je Raul Marsetič, ravnatelj Centra za povijesna istraživanja Rovinj
Silvano Zilli, bivši rovinjski dogradonačelnik u tri mandata i ex potpredsjednik IDS-a, nezakonito je i nedopušteno prije dvije godine dobio otkaz na radnom mjestu stručnog suradnika u Centru za povijesna istraživanja Rovinj, utvrdio je pulski Općinski sud presudom koja je postala pravomoćna sredinom travnja.
Centar je sa Zillijem ugovor na neodređeno vrijeme raskinuo u svibnju 2020. godine, a otpušten je iste godine u rujnu, nakon četveromjesečnog otkaznog roka, formalno zbog loše financijske situacije uslijed pandemije koronavirusa. Njegovo je radno mjesto – stručni suradnik-urednik izdanja – ukinuto 2021. godine, godinu dana nakon uručenog otkaza i otprilike godinu dana prije spomenute presude suda.
Epilog sudskog procesa Zilli je prije nekoliko dana objavio na svom Facebook profilu. Sredinom prošlog mjeseca to je, također na Facebooku, učinila i rovinjska Zajednica Talijana 'Pino Budicin', gdje je Zilli predsjednik izvršnog odbora.
Pozivajući se na pravomoćnost presude, Zilli je u objavi oštro prozvao Talijansku uniju (koja je osnivač Centra) i njezine čelnike, predsjednika Maurizia Tremula, predsjednika izvršnog odbora Marina Corvu te Paola Demarina, šefa Skupštine.
„Činjenica da je Raul Marsetič još uvijek ravnatelj dokazuje i potvrđuje da rukovodstvo jedinog osnivača, Talijanske unije iz Rijeke (uz potporu 'doživotnog zastupnika' Furija Radina, zagovornika politike 'šetebandijere') i članovi koje je potonji imenovao u Upravno vijeća Centra, svi zajedno ga i dalje podržavaju, čak iako je sud utvrdio da je prijestupnik, prekršitelj zakona. (...) Sve to dodatno potvrđuje, ako još postoji potreba, da su Talijanska unija i njezine ustanove degenerirale i da su u rukama klike/bande oportunista, neovisno o tome jesu li prijestupnici ili prekršitelji zakona, sa svojim prozelitima, sakupljenih s politikom klijentelizma i 'razmjene glasova' (razmjene usluga)“.
Centar se, valja reći, na odluku suda nije žalio, ali Raul Marsetič nije ostao dužan na Zillijeve optužbe, ističući čitav sijaset prekršaja bivšeg zaposlenika, a optužujući aktualnog rovinjskog gradonačelnika, IDS-ovog Marka Paliagu da je, koristeći svoju funkciju, vršio politički pritisak na ustanovu kako bi se Zillija, i to samo zato što je član IDS-a, vratilo na njegovo radno mjesto. Marsetič upozorava da Zilli radi na svojoj političkoj promidžbi, da mu se radno mjesto u Centru čuvalo gotovo 15 godina te da je njegov ugovor o radu - nepostojeći.
Silvano Zilli ni inače se ne libi kritizirati i prozivati vrhušku Talijanske unije, kao ni saborskog zastupnika talijanske nacionalne manjine Furija Radina. Svoja razmišljanja objavljuje javno, na Facebooku i svojoj web stranici. Tako je za Radina i Tremula svojevremeno napisao da se ponašaju kao „diktatori unutar autohtone Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji te kao njene izdajice izvan iste“, a nedavno je u otvorenom pismu od predsjednika IDS-a Dalibora Pausa tražio da se Ivanu Jakovčiću, počasnom predsjedniku te stranke, nakon što je uhvaćen u vožnji u alkoholiziranom stanju, oduzme mandat županijskog vijećnika .
Upitan smatra li da je otkaz dobio zbog takvih i sličnih kritika, Zilli odgovara da je sudska presuda jasna, kao i ono što je rekao objavom na Facebooku iz koje se, napominje, sve može iščitati, pa tako i pravi razlog otkaza. Time je indirektno aludirao na to da zbog svojih stavova etiketiran kao nepodoban, a da je otpuštanje i naknadno ukidanje njegovog radnog mjesta politički uvjetovano.
Govoreći o razlozima otkaza dugogodišnjem zaposleniku, Raul Marsetič, Zillijev stranački kolega, inače i IDS-ov vijećnik u Općini Fažana, kaže da je ustanova 2019. upala u financijsku nestabilnost te da se godinu dana kasnije, zbog krize uslijed pandemije koronavirusa, situacija dodatno pogoršala. Zbog toga se, tvrdi, poslovanje moralo racionalizirati reorganizacijom rada i ukidanjem nekih radnih mjesta.
Napominje da je prilikom donošenja odluke o otkazu Zilliju Centar „vodio računa o obvezama koje terete Silvana Zillija naspram drugih djelatnika“.
Marsetič, naime, ističe da je Zilli po cijele dane u radnom vremenu obavljao svoje privatne obaveze „što je Centar utvrdio uvidom u njegovo službeno stolno računalo u prostorijama Centra“. Prema Marsetičevim riječima, na računalu je pronađeno nekoliko tisuća dokumenata koji dokazuju da je Zilli na poslu pokretao postupke pred Ustavnim sudom, sudske procese 'protiv nekih osoba i organizacija', obraćao se upravnim institucijama, sudjelovao u izbornim aktivnostima, prevodio za druge subjekte, objavljivao tekstove na svojoj Internet stranici i Facebook profilu.
Tvrdi i da je Zilli u siječnju 2020. godine dobio opomenu pred otkaz zato što jedan dan nije došao na posao, a da o tome nikoga nije obavijestio.
„Pregledom sigurnosnih kamera ustanovljeno je da je u kasnim večernjim satima bez ikakvog radnog razloga ili dopuštenja Silvano Zilli ulazio u zgradu ustanove za što je upozoren. Interesantno je dodati da su uslijedile 'anonimne' prijave policiji i drugima protiv ravnatelja sa fantazioznim optužbama i s priloženim fotokopiranim dokumentima iz personalnih dosjea djelatnika ustanove i administracije. Naravno, nakon provjere policije sve su prijave u potpunosti odbačene“, govori Marsetič.
No, u oko najviše upada ravnateljeva izjava da se zbog otkaza Zilliju Centar našao pod pritiskom Zajednice Talijana 'Pino Budicin', ali i Grada Rovinja, koji je tražio da se otkaz povuče.
„Na ovaj način Grad Rovinj, pozivanjem na stranačku pripadnost Zillija, vrši politički pritisak prema Centru“, tvrdi Marsetič.
Istra24 je u posjedu tog dokumenta iz lipnja 2020. godine, pisanog na talijanskom jeziku, kojeg potpisuju rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga i njegov ondašnji zamjenik Marino Budicin.
„Uostalom, lokalna samouprava zbog svoje civilne misije i u skladu s temeljnim postulatima IDS-a, koji su i temelj njezina djelovanja, mora biti posebno pažljiva prema socijalnoj politici i politici zapošljavanja 'naših' kadrova“, dio je navedenog dopisa, a nakon što se u uvodnom dijelu nabrajaju brojni Zillijevi doprinosi talijanskoj zajedinci, kao i njegove funkcije, među kojima i dogradonačelnička, ali i, opet, njegova stranačka pripadnost - njegovo članstvo u IDS-u.
Tako je u 'igru' na velika vrata ušao i treći IDS-ovac, najmoćniji među trojicom, gradonačelnik i potpredsjednik IDS-a Marko Paliaga.
Slučaj neodoljivo podsjeća na 'aferu E-mail', koja je SDP-ovku Mirelu Holy 2012. godine koštala ministarske funkcije. Holy je, podsjetimo, u vrijeme dok je obnašala dužnost ministrice okoliša i prirode u SDP-ovoj Vladi, od svog stranačkog kolege, predsjednika Uprave HŽ-a Rena Valčića tražila da suprugu od svog drugog stranačkog kolege, Gorana Mazije, poštedi otkaza.
Doduše, Holy tada E-mail nije slala kao ministrica, niti sa službenog E-maila ministarstva, dok je Paliaga svoj potpis stavio na memorandum Grada Rovinja.
Silvano Zilli bio je zaposlenik Centra za povijesna istraživanja gotovo 20 godina, od 1983. No, Marsetič naglašava da je Zilli 1993. postao dogradonačelnik Rovinja, pa otada više ne dolazi na posao iako, kaže, nastavlja primati plaću. Od ’93., tvrdi Marsetič, pa sve do 2006. Zilli je djelatnik Centra samo na papiru kako bi mu se osiguralo radno mjesto u slučaju kraja političke karijere, što se dogodilo 2005. godine.
„Centar za povijesna istraživanja ga u tom trenutku prima na puno radno vrijeme zahvaljujući dodatnom financiranju koje za njega osigurava Talijanska unija“, govori Marsetič te veli da je Zillijev ugovor iz 2006. godine nevažeći jer na njemu nema ničijeg potpisa.
Upozorava da je Zilli već dan nakon otkaza u Centru, koji se, usput, financira javnim novcem, dobio ugovor na neodređeno „bez ikakvog natječaja, u jednoj rovinjskoj udruzi koja se financira javnim novcem“.
Riječ je o udruzi Batana, kojoj je idejni začetnik i predsjednik Marino Budicin, isti onaj Marino Budicin koji je kao dogradonačelnik s Paliagom supotpisao dopis Centru za vraćanje Zillija na posao.
Zillijevo napadanje putem Facebooka Marsetič vidi u svjetlu skorašnjih izbora za Skupštinu Talijanske unije i u većini talijanskih zajednica.
„Napad koji Centar doživljava zadnjih dana pokušaj je Silvana Zillija da politički diskreditira Talijansku uniju kao našeg osnivača i svog političkog protivnika. Mi smo znanstvena ustanova i oštro se protivimo makinacijama konfliktnih pojedinaca kao što je oduvijek bio Silvano Zilli. Priznata smo znanstvena ustanova i ne želimo biti uvučeni u političke igre pojedinaca“.
I dok Zilli tvrdi da je njegov nezakonit otkaz Centar koštao otprilike 100 tisuća kuna, a riječ je, dakle, o javnom novcu, Marsetič opovrgava tu brojku te tvrdi da je stvarna cifra 11, 5 tisuća kuna. Obrazlaže da je odlukom suda Centar Zilliju morao isplatiti 67 tisuća kuna, dok je Zilli, zato što je odustao od zahtjeva povratka na posao, morao vratiti otpremininu u visini 61,8 tisuća kuna. Ostatak iznosa odnosi se na polovinu parničkog troška koji je, obrazlaže Marsetič, iznosio 5.600 kuna.
Upitan na osnovi kojih je uzusa radio pritisak na Centar za povijesna istraživanja Rovinj, zašto i intervenira li i inače, koristeći svoju gradonačelničku poziciju, u ovakve i slične situacije, čelni čovjek Grada Rovinja Marko Paliaga dao je poduži odgovor:
"Apsolutna je laž da je s moje strane ili od strane Grada vršen ikakav pritisak na Centar za povijesna istraživanja uslijed otkaza djelatniku Silvanu Zilliju. Ravnatelj Centra gospodin Marsetič me samoinicijativno tada kontaktirao tvrdeći da je uslijed financijskih poteškoća uzrokovanih krizom s koronavirusom primoran uručiti otkaz spomenutom djelatniku. Kako smo usred pandemije kao Grad provodili politiku zadržavanja svih radnih mjesta (kako u javnom tako i u privatnom sektoru) ponudili smo Centru mogućnost iznalaženja alternativnog rješenja u vidu financijske podrške kako svoje djelatnike ne bi morali otpustiti isključivo zbog financijskih poteškoća. No, odgovor nismo dobili od Centra, već od predstavnika Talijanske Unije koji su nas i tada lažno optužili za zadiranje u autonomiju ustanove. Iako smo u više navrata pojasnili kako nam to nipošto nije bila namjera, iz Talijanske Unije su se oglušili na naša pojašnjenja te odbili bilo kakvu vrstu pomoći u svrhu zadržavanja radnih mjesta tijekom krize s koronavirusom".
Njegova otpornost, agresivnost, veliki reprodukcijski potencijal i tolerancija na širok raspon uvjeta čine ga jednom od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu * Rješenje ipak postoji
Na pitanje je li točno da mu je istekla osobna iskaznica i da nema prebivalište na području Grada Umaga, Galović kaže da to nije točno, i da mu iskaznica ističe 10. veljače 2025. godine. Naveo je da mu je na osobnoj iskaznici navedena adresa Školska 5 na području Umaga, no da je u međuvremenu preselio na drugu adresu gdje i sada živi, ali također na području grada Umaga
Danas Jakovčić govori to što govori, no prije više do 20 godina izjavio je ovo: "Točno je da sam podrum, septičku jamu i vodospremu u Svetom Jurju gradio bespravno" * Što je tih godina izjavio konzervator Ivan Matejčić, kada su u Jakovčićevo selo stigle grede iz porečke Biskupije u sklopu Eufrazijane
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
