Novi putnički brod Nacionalnog parka Brijuni "Mali Brijun" zbog neznanja oštećen već prilikom testne vožnje

Nacionalni park Brijuni u svom vlasništvu od Badnjaka ima novi putnički brod „Mali Brijun“ za prijevoz s Velikog na Mali Brijun tijekom turističke sezone.

Njegova je gradnja u pulskom Brodogradilištu Tehnomont trajala duže od godinu dana.

Ugovor o projektiranju i gradnji vrijedan je oko 15,5 milijuna kuna te je dio aktivnosti projekta “Novo ruho Brijuna“ (u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj).

Dužina broda je nešto manja od 22 metra, a širok je devet metara. Može primiti 150 putnika uz tri člana posade. Tvrtka Tema iz Pule za brod je isporučila propulzore od 185 kilovata snage pojedinačno, a Motortech generatore od 280 kilovata svaki.

Reklo bi se - pulski proizvod za pulski akvatorij. Međutim, primopredajom nastaju problemi.

Brod koji nitko u Hrvatskoj ne zna voziti

S obzirom na to da se radi o prototipu, riječ je o brodu koji ne zna voziti nijedan kapetan u Hrvatskoj. A da će to biti problem jasno je bilo već nakon testnih vožnji. Naime, prilikom jedne takve vožnje brod je, kako saznajemo, udario u obalu te je vraćen na sanaciju u Tehnomont.

-Ovaj je brod specifičan zbog električne propulzije i joysticka. Takvog broda u Hrvatskoj uopće još nema, a projektirala ga je pulska firma Flow Ship Design, objasnio nam je Patrik Drndić, voditelj gradnje broda.

-Kako u Hrvatskoj ne postoji takav brod, samim time ne postoji ni kapetan koji bi ga znao voziti. I mi smo traganjem došli tek do jednog kapetana u Belgiji koji vozi baš istovjetni brod. Iz Nacionalnog parka Brijuni htjeli su da se brodom upravlja joystickom, a ne klasičnim načinom, a za to treba vježba. Što su htjeli to su i dobili. Za pokusnu smo plovidbu tražili 4 kapetana. Našli smo svega dvojicu u Rijeci, a i oni voze barže, a ne putničke brodove poput ovog, kaže nam Gordana Deranja, predsjednica Uprave Tehnomonta, brodogradilišta u kojem se brod trenutno ponovno nalazi. 

Naime, prilikom primopredaje postojali su zahtjevi za još jednim brisačem iako su u projektnoj dokumentaciji bila zamišljena dva. Sad se upravo na tome radi, kao i na montiranju traženih sjenila.

Mnogo posla, a sezona stiže...

Ravnatelj Nacionalnog parka Brijuni, Marno Milotić, tvrdi da je sve u redu.

-Brod je trenutno u Tehnomontu kako i mora biti dok se ne otklone manje primjedbe Hrvatskog registra brodova kako je i uobičajeno u garantnom roku. Ionako nema kamo voziti; otok Mali Brijun nije otvoren niti ima turista. Potrebno je obučiti kapetane i mornare, mora se dodijeliti zapovjedništvo broda, ispoštovati procedure i dokumentacija koju trebamo dobiti od strane Lučke kapetanije, zatim moramo izvršiti servise opreme na brodu i slično.

Za taj brod u Nacionalnom parku Brijuni nemamo obučenih kapetana. On ima posve drugačiji način upravljanja i kapetani moraju proći obuku uz druge kapetane koji voze brod na električnu propulziju kako bi dobili osjećaj manevra, rekao nam je Marno Milotić.

Ostaje, dakle, nejasno zašto se u Nacionalnom parku inzistiralo upravo na gradnji broda kojim nitko ne zna upravljati, a ne zna se ni kada će itko biti spreman za upravljanje. Naime, još uvijek ne postoji jasan plan oko toga na koji će način biti organizirana edukacija kapetana i kada bi ona mogla krenuti. Tako nešto zasigurno se uz pravodobnu pripremu moglo isplanirati u više od godinu dana otkako je započela gradnja prototipa. Ako ne u Rijeci, onda makar u Belgiji. Pri primopredaji kapetani su trebali biti spremni.

Upitno hoće li edukacija kapetana završiti na vrijeme

Iz Nacionalnog parka kažu nam tek kako bi se na tome trebalo raditi u narednim mjesecima. Milotić pojašnjava da je to zato što mnogi djelatnici koriste godišnji odmor ili su, pak, zaraženi koronavirusom.

No, pitanje je onda hoće li kapetanima ostati dovoljno vremena kako bi se do početka turističke sezone adekvatno obučili za upravljanje brodom koji će prevoziti čak 150 putnika, uzmemo li u obzir da je riječkim kapetanima koji voze barže, a ne putničke brodove, za edukaciju bilo potrebno više od mjesec dana.

-Nema roka kad bi brod trebao početi voziti putnike iako nam je u interesu da to bude što prije, a to će biti povezano s otvaranjem otoka Mali Brijun u proljeće ili početkom ljeta, veli ipak optimistično ravnatelj Milotić, dok u Tehnomontu saznajemo kako bi brod, prema njihovim saznanjima, trebao početi ploviti u travnju.

Udarac u obalu prilikom testne vožnje

Naime, upravo je nepoznavanje upravljanja joystickom bilo razlogom udaranja broda u obalu prilikom testne vožnje.

-To je točno, a dogodilo se zato što ga je vozio kapetan koji njime nije znao upravljati pa je umjesto da ide naprijed išao nazad. To je već sve sanirano i popravljeno, a štete zanemarive, kazuje nam Deranja. Ravnatelj Milotić tvrdi - nema problema.

-Brod je imao nebrojenih pokusnih plovidbi. Bili su na njemu inženjeri koji su vršili nadzor gradnje, uz sve druge inženjere brodogradilišta i dobavljače opreme i samog Hrvatskog registra brodova koji izdaje potvrdu odnosno svjedodžbu o sposobnosti broda za plovidbu. Kapetani su zasad imali jednodnevnu edukaciju u suradnji s brodogradilištem. Nije istina da se brod zabio u obalu, samo je dotaknuo s krmom obalni zid i to za vrijeme pokusnih plovidbi kada je još bio u vlasništvu brodogradilišta, otklanja odgovornost sa sebe Marno Milotić.

Nesnalaženje u odnosu s medijima

Na naše pitanje koliko je Nacionalni park Brijuni platio gradnju broda ravnatelj odgovara: "Nacionalni park Brijuni nije sudjelovao u financiranju broda. Ugovor o financiranju projekta “Novo ruho Brijuna” u početku je predviđao vlastito financiranje s udjelom od 5 posto, i neke aktivnosti su stoga sufinancirane vlastitim sredstvima, međutim tijekom provedbe projekta ugovor se promijenio čime je naše financiranje svedeno na nulu, stoga Ustanova nije u gradnji broda imala sufinanciranje".

Međutim, na sam Badnjak, kada je brod prešao u njihovo vlasništvo, medijima su priopćili da su dio investicija pokrili Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ali i Nacionalni park Brijuni. Ovakva nejasna objašnjenja možemo smatrati lapsusom ili neadekvatnim komuniciranjem s medijima. A možda i ne?

Naime, u razgovoru za Istra24 ravnatelj je pokazao priličnu nervozu te je u jednom trenutku kazao da ne zna zašto bi s nama uopće razgovarao o tehničkim specifikacijama broda. Pritom je ustvrdio kako je motivacija naših pitanja "zlobna do kraja". Naš interes za sudbinom skupog broda kojeg nitko od njegovih ljudi ne zna voziti pa je oštećen tijekom prve vožnje nazvao je - seoskim pričama.

Sredinom listopada prošle godine kada su članovi istarskog HDZ-a birali novo vodstvo, Marno Milotić bio je kandidat za potpredsjednika županijske organizacije. Visokopozicionirani HDZ-ov političar i osoba koja obavlja važnu javnu funkciju trebao bi, bez ovakvih konstrukcija, odgovarati na legitimna novinarska pitanja pogotovo ako ukazuju na evidentne nelogičnosti u poslovanju nacionalne ustanove kojoj je na čelu.