U Istri je prije 20 godina bilo više Talijana nego što ih je danas u čitavoj Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Istri je 2001. godine živjelo 14.284 Talijana, dok ih je danas u cijeloj državi 13.763
U Istri je prije 20 godina bilo više Talijana nego što ih je danas u čitavoj Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Istri je 2001. godine živjelo 14.284 Talijana, dok ih je danas u cijeloj državi 13.763
U Istri je prije 20 godina bilo više Talijana nego što ih je danas u čitavoj Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Istri je 2001. godine živjelo 14.284 Talijana, dok ih je danas u cijeloj državi 13.763.
Osim ukupnog pada broja stanovnika na razini države, za više od 400 tisuća u deset godina, nedavno objavljene brojke pokazuju da iz godine u godinu ima i sve manje pripadnika talijanske nacionalne manjine.
U Hrvatskoj ih je 2001. bilo 19.636, deset godina poslije 17.807, a danas 13.763. Riječ je o padu od 30 posto.
Najviše ih, naravno, živi u Istri. No, u zadnjih 20 godina brojka se smanjila za posto 31,5 posto: 2001. godine ih je bilo 14.284, 2011. godine 12.543, a danas 9.784, što je pet posto ukupnog stanovništva Istarske županije.
Najviše ih je u Puli – 1. 860. Slijedi Umag s 1.457, Rovinj s 1.207 i Buje u kojima živi 1.059 Talijana i Talijanka. Prije deset godina u najvećem je istarskom gradu pak živjelo 2.545 Talijana, a u Umagu 1.962.
Prošle jeseni na popisu stanovništva zabilježeno je da je broj te nacionalne manjine opao i u Primorsko-goranskoj županiji, čak i više nego u Istri. U 20 godina za 33,1 posto. Tako ih je 2001. godine bilo 3.539, deset godina poslije 3.429, a danas 2.368.
Talijanski kao materinji jezik u Hrvatskoj govori 12.890 stanovnika, dok je recimo ta brojka 2001. godine iznosila 20.521, a 2011. 18.573. Riječ o padu od čak 52,1 posto.
U Istri je prošle godine 9.836 žitelja izjavilo da talijanski govori kao materinji.
Leggi anche l'articolo in lingua italiana: https://www.istra24.hr/ventiquattro/in-vent-anni-il-numero-degli-italiani-in-istria-e-sceso-del-31-5-percento-mentre-il-50-percento-in-meno-i-dichiarati-di-madrelingua-italiana
Kontides, vlasnik brojnih medalja, od olimpijskih i svjetskih, sada je pridružio listi kolajni i novo zlatno europsko odličje. Drugo mjesto u Europi osvojio je Nijemac Philipp Buhl, dok je Filip Jurišić, jedriličar splitskog Mornara, osvojio je europsku broncu, a u ukupnom poretku Otvorenog prvenstva Europe zauzeo je peto mjesto, sa 68 negativnih bodova
„Danas ima onih koji mu predbacuju razne negativne stvari, pa čak i da je bio diktator ili da je vodio totalitarni režim. To je pokušaj izjednačavanja samoupravnog socijalizma s režimima koji su doista bili totalitarni. Mi to ne možemo prihvatiti”, rekao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin
Predsjednica SNH Maja Sever istaknula je kako je iza sindikata još jedna teška godina obilježena nesigurnim uvjetima rada, pritiscima na novinare i medijske radnike, ali i kontinuiranom borbom za očuvanje radnih i profesionalnih prava. Podsjetila je da su u proteklom razdoblju potpisani novi kolektivni ugovori na HRT-u i Hini, da su pokrenute nove sindikalne inicijative i provedeni brojni projekti poput ESF+ projekta „Socijalni dijalog za promjene“, projekt CERV „Žene u medijima“, „Zagorka povezuje“
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
