Da, IDA je javna tvrtka, ali prije svega je IDS-ov inkubator. Ne polaže računa apsolutno nikome, nema čak ni nadzorni odbor

Tvrtka Istarska razvojna agencija – IDA u vlasništvu je Istarske županije i svih deset istarskih gradova; Pule, Umaga, Vodnjana, Pazina, Rovinja, Labina, Poreča, Novigrada, Buzeta i Buja. Najveći pojedinačni vlasnik je Istarska županija s udjelom od 42 posto. Slijedi Pula s 24 posto.

IDA je, dakle, tijelo javne vlasti. No, odbivši dostaviti potpunu dokumentaciju o nabavama na europskom projektu Mimosa i knjigovodstvene kartice dobavljača, a koje je Istra24 zatražila početkom rujna, oglušivši se tako o Zakon o pravu na pristup informacijama, direktor IDA-e, IDS-ovac Boris Sabatti, sažeo je modus operandi tvrtke koju vodi već 13 godina: firma ne polaže račune nikome, a najmanje javnosti.

Pusti milijuni

Najbolji dokaz toj tvrdnji je da poduzeće - što je utvrđeno i u društvenom ugovorom - nema Nadzorni odbor. Doslovno ju nitko ne nadzire. I ne samo to, IDA izvještaje o poslovanju ne podnosi ni Skupštini Istarske županije, niti Gradu Puli.

Istarska razvojna agencija barata s milijunima javnog novca, uključujući europskog, ali nema ni revizorski odbor. Prema javno dostupnoj dokumentaciji, firma ne koristi niti usluge neovisne vanjske financijske revizije, već financijsko izvješće i bilješke uz financijsko izvješće izrađuje tvrtka Genia u vlasništvu Dunje Percan, koja se tijekom godina utaborila u IDS-u u kojem je također angažirana na sačinjavanju financijskih izvješća i izvještaja o financiranju izborne promidžbe.

Koliko se u Županiji interesiraju o svrsishodnosti IDA-e, najbolje ilustrira dokument naziva „Godišnje izvješće o provedbi Provedbenog programa Istarske županije za razdoblje 2022. – 2025. godine“, čiji je zaključak o prihvaćanju potpisao župan Boris Miletić 7. ožujka lanjske godine.

Mimosin fijasko

„Uspješno je okončan i projekt „MIMOSA“ kojega je provodila Istarska razvojna agencija – IDA d.o.o., vrijedan preko 374 tisuće eura, čiji je glavni cilj bio povećanje multimodalnosti i poboljšanje dostupnosti usluga, smanjenje emisija CO2 te doprinos održivoj mobilnosti putnika u programskom području“, piše na stranici 46 dokumenta koji je, ponovimo, prihvaćen, i to u vrijeme kada se već pokazalo da je europski projekt Mimosa doživio fijasko, o čemu je Istra24 pisala nedavno.

Da će IDA u velikoj mjeri postati svrha samoj sebi nagoviješteno je svakome sa zrnom soli u glavi još 1999. godine, kada je osnovana na želju i volju IDS-ovih gradonačelnika i tadašnjeg župana iz redova te stranke, Steve Žufića. U to vrijeme je IDS, naime, imao potpunu političku dominaciju na Poluotoku i svi su gradovi bili pod njihovom vlašću. Iz proračuna tih jedinica lokalne samouprave „upumpalo“ se 17 milijuna kuna temeljnog kapitala potrebnih za osnutak IDA-e. Pa iako je ideja bila razvoj poduzetništva u Istri, nekako su gotovo svi involvirani u taj projekt ispali IDS-ovi koji su paralelno s poslovima u IDA-i razvijali i svoju političku karijeru.

Prvi šef IDA-e, na toj funkciji sve do 2012. godine, bio je IDS-ovac Darko Lorencin, kasnije ministar turizma u (koalicijskoj) Vladi Zorana Milanovića. Karijera u IDA-i pratila je i politički uspon aktualnog župana Borisa Miletića. S već nekoliko godina staža u IDS-u, Miletić se 2001. godine u IDA-i zapošljava kao stručni suradnik. Već tri godine kasnije postaje izvršni direktor, što je pozicija bez ovlasti, ali lijepo zvuči u biografiji. Miletić je tada političko iskustvo skupljao obnašajući vijećničke mandate u Skupštini Istarske županije i pulskom Gradskom vijeću. Već 2006. postaje gradonačelnik Pule.

Suradnici i savjetnici

No, osim „glavnih“ funkcija, u IDA-i su tijekom godina raznorazni stručnjaci suradnici i savjetnici bili iz redova IDS-a. Aktualni IDS-ov načelnik Barbana, Andi Kalčić, prije dolaska na vlast na ovogodišnjim lokalnim izborima bio je zaposlen u IDA-i kao stručni suradnik za EU projekte, dakle baš u vrijeme kada se provodila Mimosa. Trenutni načelnik Raše, Leo Knapić, je pak na tom projektu od IDA-e preko svog obrta za grafičke usluge Vetva graph dobio 4.774 eura za dizajniranje i tisak promotivnih materijala smart card koncepta.

Sporadični novinski zapisi tijekom godina otkrivaju i ostale, nižerangirane stranačke kadrove. Među njima je i IDS-ovac Matija Maurović, bivši zamjenik ližnjanskog načelnika Marka Ravnića, prije nekoliko godina u IDA-i zaposlen na radnom mjestu stručnjaka za provedbu i pripremu EU projekata. Lani se prijavio na natječaj za ravnatelja Lučke uprave Pula, ali je iznenada, dan prije intervjua i odluke, bez pojašnjena povukao prijavu, pa je, bez iznenađenja, mandat opet potvrđen Daliboru Brnosu.

Zajednička točka

Tu je i Marin Lerotić, koji je svojevremeno figurirao za mladu nadu IDS-a. Lerotić je bio Miletićev favorit za novog gradonačelnika Pule, pa je, dok je bio šef stranke, s koalicijom dogovorio njegovo visoko, ulazno mjesto na listi za Sabor, gdje je na koncu i zasjeo te obnašao dužnost IDS-ovog saborskog zastupnika sve dok nije izašao iz IDS-a zbog neslaganja sa strankom, poglavito zbog odnosa tadašnjeg vodstva IDS-a s Miletićem. Lerotić je ostatak mandata proveo kao nezavisni zastupnik. Prije odlaska u Zagreb, Lerotić je, međutim, radio baš u IDA-i na, eto, europskim projektima.

Na popisu je, primjerice, i Edo Cetina, nekad član predsjedništva vodnjanskog IDS-a, kasnije zaposlen kao predavač na Istarskom veleučilištu.

Istarsko veleučilište i IDA pak imaju jednu zajedničku točku – Centar za istraživanje metala Metris. Naime, Metris, koji je 2021. godine pripojen Istarskom veleučilištu, osnovala je 2009. upravo IDA. Metris je također tijekom godina također bio utočište za IDS-ovce. Bivši načelnik Barbana i donedavni predsjednik IDS-a te aktualni saborski zastupnik Dalibor Paus bio je kratko Metrisov ravnatelj dok 2017. godine nije pobijedio na lokalnim izborima i preuzeo Općinu Barban. Novi šef je potom postao IDS-ovac Daglas Koraca, današnji dekan Istarskog veleučilišta, koji je čekajući ravnateljsku funkciju u Metrisu tijekom 2016. i 2017. godine radio kao savjetnik gdje drugdje nego u IDA-i.