IDA spiskala golemu svotu EU novca, a projekt odvela u kolosalnu propast. Otkrivamo koja se obitelj najviše profitirala Mimosom

Istarska razvojna agencija – IDA priključila se 2020. godine u Europski projekt Maritime and multimodal sustainable passanger transport solutions and servises, upućenijima poznatom pod akronimom Mimosa. Projektu se, svjedoče tome mnogi novinski napisi, tepalo da je strateški, a pokrenut je u sklopu prekogranične suradnje Italija-Hrvatska.

Tvrtka IDA pritom je bila samo jedan od partnera na projektu. Mimosa je imala nemali proračun od 7.140.000 eura, od čega je 85 posto sufinancirao Europski fond za regionalni razvoj. IDA-in budžet iznosio je 375.750 eura, tadašnjih 2,8 milijuna kuna.

Mimosa je trebala, kažu brojni zapisi o projektu, povećati multimodalnost i poboljšati dostupnost usluga, smanjiti emisiju CO2 te doprinijeti održivoj mobilnosti putnika. IDA je kao jedan od partnera imala zadatak provesti dvije pilot aktivnosti: uspostaviti pametne kartice Via Istra kojima bi se korisnicima omogućilo kombiniranje korištenje javnog prijevoza i posjećivanje kulturno-povijesnih lokacija i razviti istoimenu web platformu putem koje bi se te kartice mogle kupiti.

Uvenula mimoza

IDA je, međutim, sav taj silni europski novac bacila u vjetar. Projekt je, ukratko, kolosalno propao. Mimoza je, rekli bismo, uvenula. To najbolje ilustrira spomenuta mrežna stranica Via Istra na kojoj se sada, samo tri godine otkako se cijeli taj digitalni komplet testirao, umjesto kupnje pametne kartice, nude krediti te smještaji u hotelima i apartmanima. Mobilna aplikacija Via Istra također nije u funkciji.

No, u srpnju 2022. godine na svojoj mrežnoj stranici IDA je pričala drugačiju priču. Objavili su da će dnevna pametna kartica primarno obuhvaćati područje Pule, dok je trodnevna i tjedna VIA ISTRA proširena na šire istarsko područje. Najavljeno je i da će uz dnevnu karticu posjetitelji moći razgledati pulsku Arenu, Augustov hram, podzemne tunele Zerostrasse, pulski Kaštel te Muzej suvremene umjetnosti Istre, a uz trodnevnu karticu posjetitelji dodatno i Kaštel Morosini – Grimani u Svetvinčentu, Centar za posjetitelje u Barbanu, Etnografski muzej Istre i Muzej grada Pazina te Narodni muzej u Labinu. Od prijevoznih usluga, u trodnevnu je karticu još bio uključen i shuttle bus Zračne luke Pula za transfer aviogostiju te sustav javnih bicikli u Medulinu, Fažani, Umagu i Pazinu. Tjedna kartica, navodi se, obuhvaća još šire područje pa je uz nju omogućeno i razgledavanje Ekomuzeja Batana u Rovinju, Zidina i Galerije „5 kula“ u Motovunu te Muzej Lapidarium u Novigradu.

„Pametnu karticu VIA ISTRA moguće je sada u prvoj fazi kupiti online putem u varijanti paketa za 1, 3 ili 7 dana (odnosno 24, 72 ili 168 sati). Sva tri paketa uključuju neograničen broj vožnji autobusima Pulaprometa na svim linijama te neograničeno putovanje vlakom HŽ-a na relaciji Pula – Buzet u razdoblju važenja kartice, koje započinje prvim korištenjem usluge na svakoj pojedinoj kartici“, navedeno je u dijelu objave na mrežnoj stranici IDA-e. Mjesec ranije, u društvu istarskog župana Borisa Miletića, direktor IDA-e, IDS-ovac Boris Sabatti, na konferenciji za novinare predstavio je čuvene pametne kartice. Miletić je pritom istaknuo da radi se o novom iskoraku u smislu unapređenja kvalitete turističkog proizvoda te je čestitao cijelom IDA-inom timu uključenom u projekt. 

Prva faza je ujedno postala i zadnja faza, a pametnih kartica očigledno je prodano toliko malo da iz IDA-e uporno odbijaju reći koliko točno. „Malo“, odgovaraju. „Koliko malo“, pitamo preciznu brojku, ali ne dobivamo odgovor.

Istarski župan i direktor IDA-e 2022. na predstavljanju pametne kartice/ Foto: Facebook IDA

Prema dokumentaciji iz javne nabave, naručeno je 20 tisuća kartica Via Istra. Posao izrade pametne kartice i web stranice putem javne nabave dobila je pulska tvrtka Penta zaradivši tako 62.233 eura, tadašnjih 468.894 kuna. IDA-u je taj posao s PDV-om koštao 77.791 eura, više od pola milijuna kuna.

Penta je, međutim, samo jedna od tri tvrtke u vlasništvu članova iste obitelji koja je od IDA-e dobila posao na projektu Mimosa. Osim Pente kojoj je vlasnik Mladen Pamić, na Mimosi je radila i firma A.M.R. Commerce u suvlasništvu Mirjane Pamić, supruge Mladena Pamića, i poduzeće UTE (Uljanik TESU elektornika), koju 2021. godine od tadašnjeg vlasnika Kristijana Ivančića kupuje njihova kćerka, Maja Pamić.

Pula parking

IDA je poslove koje su dobile spomenute firme s PDV-om sveukupno platila 123.411 eura, gotovo milijun kuna.

Istražujući sumnjivu nabavu pulskog gradskog poduzeća Pula parking za parkomate i reciklomate, Istra24 je nedavno već pisala o Penti i A.M.R. Commerce. Nakon što je bivši direktor Pula parkinga, HDZ-ov Branislav Bojanić, nabavu 14 obostranih parkomata klasificirao kao poslovnu tajnu, otkrili smo da su se 2023. godine nabavljali putem operativnog leasinga, ali upravo od Pente, kao i da onima koji su postavljeni na ulice grada nikada nije proradila većina plaćenih funkcija. Reciklomati naručeni iz Srbije posredstvom A.M.R. Commerce vozaču su trebali omogućiti da za određen broj boca dobije vaučer za besplatan sat parkiranja, ali na kraju su završili u osnovnim školama.

Sabattiju Pula parking nije nepoznanica. U toj je firmi bio predsjednik Nadzornog odbora čak 12 godina, od 2010. do 2022. godine. U IDA-i je pak, dok se provodio projekt Mimosa, bila zaposlena, i zadužena za sva pitanja vezana uz postupak javne nabave koji je dobila Penta, Bojanićeva kćerka, Bojana Bojanić. Uz, Darija Mezulića i Filipa Šetića, upravo je Bojana Bojanić bila treća članica Povjerenstva za provedbu te javne nabave te je bila, prema zapisniku, prisutna i na otvaranju ponude.

Naime, A.M.R. Commerce i UTE poslove su dobili putem postupka jednostavne nabave. IDA je, međutim, Istri24 odbila dostaviti cjelokupnu dokumentaciju, iako smo zahtjev poslali putem prava na pristup informaciji, a sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama. Poručili su nam da su postupci provedeni „sukladno internom Pravilniku o provedbi postupaka jednostavne nabave“. Unatoč tome što se radi o javnoj tvrtki, i to u vlasništvu Istarske županije i istarskih gradova, te javnom novcu, IDA je nonšalantno odlučila prekršiti zakonsku obavezu i svjesno odlučila kriti podatke.

Operativno isključena

Prema oznakama iz IDA-inog registra ugovora, A.M.R. Commerce bio je uključen u nabavu opreme u sklopu pilot aktivnosti Smart Card te je firmi isplaćeno 13.935 eura (bez PDV-a), a UTE je bio zadužen za „opremu za potrebe radnog projekta paketa 4 (WP4)“, što je IDA-u koštalo 22.562 eura (bez PDV-a).

Via Istra pametne kartice/ Foto: Facebook IDA

Ostali detalji ta dva postupka jednostavne nabave ostaju nepoznati jer je, dakle, IDA odbila dostaviti cjelokupnu dokumentaciju iz koje bi, recimo, bilo moguće vidjeti na koje su sve adrese slali zahtjevi za dostavu ponuda. Prema IDA-inom internom pravilniku, kojeg sami spominju, ali onom iz 2024. jer jedino je taj dostupan na njihovim web stranicama, poziv za dostavu ponuda za vrijednosti veće od 14 tisuća eura, a manje od 26.540 eura za robu i usluge, to jest 66.360 eura za radove mora se poslati adrese najmanje tri gospodarska subjekta. No, iznimno se može i poslati na samo jednu adresu, primjerice ako se nabavlja usluga od ponuditelja koji posjeduje specijalistička stručna znanja ili ako se roba nabavlja po posebni uvjetima.

Sabatti nije odgovorio na naše upite. Dakle, nakon što nam putem prava na pristup informacijama nisu dostavili traženu dokumentaciju, čak niti na dodatno traženje, Sabatti je odbio odgovoriti na pitanje je li IDA poslove namjestila za članove obitelji Pamić.

Povratno su nam se pak javili direktor UTE-a, Vjekoslav Trbojević, i Mladen Pamić.

Trbojević je napomenuo kako na pitanje odgovara on jer vlasnica Maja Pamić „nije operativno uključena u rad tvrtke niti ima saznanja na upitane teme“. To je u najmanju ruku čudno, pod pretpostavkom da je bila dovoljno operativna da se odluči na njezinu kupnju.

Maja Pamić niti na dodatno insistiranje, a iako je vlasnica tvrtke, i valjda ju je s nekim razlogom te 2021. odlučila kupiti, nije odgovorila na naš zahtjev da pojasni na koji je način njezina firma došla do angažmana u IDA-i te komentira činjenicu da su na istom projektu bile uposlene i kompanije njezinog oca i majke, kao ni na veoma konkretno pitanje je li se UTE-u u ovom slučaju pogodovalo.

Trbojević je naglasio da je UTE osnovana još 1997. godine kao samostalni proizvođači elektroničke opreme, a da se od 2014. godine bavi sustavima pametne mobilnosti. Kaže da su jedini proizvođač sustava javnih bicikli u Hrvatskoj, kao i da su do 2020. spomenute sustave isporučili na području Umaga, Pule, Medulina, Fažane, Pazina i Žminja.

Povijest suradnje

Veli da je firma 2019. dobila poziv od Istarske razvojne agencije da prisustvuje prvoj radionici u sklopu njihovog europskog projekta  „GREEN MIND“  na temu „Inovacije u industriji zelene i pametne mobilnosti“ na kojoj prezentiramo njihov sustav javnih bicikli.

Vlasnik firme Penta, Mladen Pamić

„A kako je prezentacija pobudila interes okupljenih, UTE je pozvan da i na drugoj radionici istog projekta predstavi svoj sustav i inozemnim sudionicima radionice. Dvije godine nakon toga od Istarske razvojne agencije dobivamo poziv za dostavu ponude za isporuku urbane biciklističke opreme u sklopu projekta ICARUS koji je uspješno realiziran s naše strane“, kaže Trbojević te pojašnjava: „Pretpostavljam da smo temeljem uspješnog sudjelovanja u navedena dva projekta pozvani da dostavimo našu ponudu i za projekt MIMOSA. Upit se sastojao od zahtjeva za isporuku i ugradnju čitača ViaISTRA kartica (combo čitač RIFD i QR barkoda) na 18 lokacija na kojima je UTE prethodnih godina samostalno ili u sklopu projekta ICARUS isporučio sustave javnih bicikli“.

Podrazumijeva se, navodi Trbojević, da su kao proizvođač sustava mogli dostaviti najpovoljniju ponudu za ugradnju čitača u toteme koji su oni proizveli, spojiti čitače na njihovu elektroniku totema te uvezati čitače u njihovu vlastitu programsku platformu koja omogućuje korištenje Via Istra kartica za otključavanje javnih bicikli po Istri.

„Dakle postoji povijest uspješne suradnje između UTE i Istarske razvojne agencije i prije nego što je Maja Pamić postala vlasnik tvrtke“, zaokružuje priču Trbojević.

Na pitanje je li, prema saznanjima koje imaju, UTE bila jedini subjekt koji je od IDA-e dobila poziv za dostavu ponude za opremu za pilot aktivnosti, Trbojević kaže da nisu upoznati s tim detaljem.

„Ali možemo potvrditi da su na koordinacijskom sastanku bili predstavnici još barem 6-7 tvrtki koji su sudjelovali u isporuci opreme i usluga za pilot aktivnosti na tom projektu pa možemo pretpostaviti da je bilo još tvrtki koje su dobili pozive za dostavu ponuda“, odgovara direktor UTE-a.

Značajan trud

Mladen Pamić također tvrdi da nikakvog pogodovanja nije bilo. Napominje da oni nisu bili jedini vanjski suradnici na projektu Mimosa. To je, naime, točno. Prema registru ugovora, poslove na EU projektu dobili su i firme Infosit, Einel, Mijena i obrt za grafičke usluge i trgovinu Vetva graph u vlasništvu Lea Knapića, aktualnog IDS-ovog načelnika Općine Raša.

S Infositom je IDA 2021. godine postupkom jednostavne nabave ugovorila dva posla, „implementaciju pilot aktivnosti Via Istra' u vrijednosti od 198 tisuća kuna i „nabavu opreme u sklopu aktivnosti Via Istra“ u iznosu od 169.850 kuna. Einelom je iste godine za „nabavu tematske opreme“ dobio 170 tisuća kuna.  Mijena je 2022. za usluge vanjskog stručnjaka za medijsku i dogotalnu promociju dobila 105.800 tadašnjih kuna. Knapićev obrt je godinu dana kasnije zaradio 4.774 eura za dizajniranje i tisak promotivnih materijala smart card koncepta. Sve skupa preračunato u eure s 25 posto PDV-a, sva četiri subjekta za pet ugovorenih poslova dobila su ukupno 111.257 eura.

Pamić se ne slaže niti s našom tvrdnjom da je projekt propao. Prikladnije je, veli, kazati da je projekt završio. Iako direktor IDA-e glavom i bradom nije htio odgovarati na upite, Pamić smatra da je korektno spomenuti događaje koji su „sigurno negativno utjecali na realizaciju projekta i navika ponašanja putnika“, a na koje IDA, napominje, nije mogla imati utjecaja jer su se dogodili nakon isporuke kartica i opreme.

Mladen Pamić potom i nabraja: „Odluka o uvođenja eura, odluka tadašnjeg gradonačelnika Zoričića da ukine projekt Bičikleta i zamjeni ih s romobilima bez čitača kartica, odluka HŽ-a o promjeni (redukciji) voznog reda, odluka Pulaprometa da na kioscima Tiska i iNovina prodaje vlastite putne karte za 1/3/7 dana (jeftinije od ViaIstra kartica), uvođenje turističke kartice za prijevoz gradskim autobusima koje prodaju turističke zajednica te uvođenje QR kod karte na mobitelima/kioscima…a vjerojatno i još neke druge okolnosti s kojima ja nisam upoznat,  sigurno su utjecale na  rezultate tog pilot projekta“.

Od svega što je Pamić naveo, najzanimljivije je što je on kao vlasnik firme koja je dobila posao na tom projektu imao konkretnije odgovore od IDA-e iz koje su, nakon što su nabrojali koje su sve aktivnosti, znamenitosti i prijevozna sredstva bila obuhvaćena smart karticama, poručili da sve to govori u prilog da „uložen značajan trud da se pilot aktivnost razvije ne samo u digitalnom segmentu, već i ostalima te osim što je održano nebrojeno mnogo sastanaka, ostvareni su i značajni sporazumi o suradnji sa svim uključenim dionicima, sve kako bi koncept kartice zaživio u praksi i prodaji putem online trgovine te fizičke prodaje na prodajnim mjestima po uzoru na ostale europske destinacije (TZ-ovi, agencije, zračna luka, JLS-evi, javni i privatni prijevoznici, muzeji i srodni dionici, itd.).

Suprug i otac

Kažu da su pojačano radili na marketinškim aktivnostima na više polja, uključujući digitalni marketing (kao da se radi o nekakvom nadljudskom naporu, a normalnoj marketinškoj strategiji današnjice), kako bi popularizirali pilot projekt, a posljedično i poboljšali prodaju pametnih kartica za koje zapravo ne žele niti reći koliko ih je u konačnici prodano.

Pilot projekt je, navode u IDA-i, završen sa zaključkom kako će druga faza odnosno potpuna komercijalizacija projekta biti provedena kada se steknu uvjeti za potpunu održivost. To, ističu, podrazumijeva pronalaženje novih izvora financiranja putem projekata te poboljšanje poslovnog modela „s ciljem bolje komercijalizacije i operacionalizacije koncepta VIA ISTRA te vezanog web servisa koji iz navedenih razloga trenutno nije aktivan“.

Istina je, dakle, da je projekt propao jer ne samo u funkciji nisu ni mobilna aplikacija, ni mrežna stranica, te da je kartica prodano toliko malo da se u IDA-i očigledno srame reći točan broj, nego projekt, bez obzira što se radilo o pilotu, nikada nije ušao u najavljenu drugu fazu. Europski projekti, naime, imaju zadan vremenski period tijekom kojeg se provode, ali s namjerom da se oni, kada javnim novcem stanu na noge, nastave, a ne da se nemali iznos potroši nizašto. Koliko se traljavo pristupilo projektu, možda se najbolje ogleda u "digitalnom marketingu". Dovoljno je baciti pogled na Facebook stranicu Via Istra na kojoj se sadržaj nije objavljivao niti punih godinu dana.

Pamić kaže da ga ne čudi što je njegova Penta bila jedini ponuditelj na javnoj nabavi zato što je osim isporuke 20.000 kartica trebalo omogućiti i da se te kartice koriste u integriranom prijevozu autobusima Pulaprometa, vlakovima HŽ-a i gradskim biciklima Grada Pula. Napominje da je Penta 2003. u gradske autobuse Pulaprometa isporučila e-ticketing sustav prodaje i kontrole karata u javnom prijevozu, pa bi, govori, „rijetko koja druga tvrtka mogla konkurirati nama kao proizvođaču ticketing sustava i to za cijenu u visini procijenjene vrijednosti nabave te isporučiti baš takve kartice i doraditi Pulaprometovu platformu da prihvaća kartice ViaIstra kako je to projektom Mimosa osmišljeno“.

Direktor IDA-e odbio je odgvoriti na pitanja Istre24

Za tvrtku supruge, A.M.R.Commerce, veli da je ona isporučila vrijednosno najmanji radni paket - 10 komada ručnih čitača kartica za HŽ vlakove i kontrolu ulaza te da je takve čitače firma već isporučivala i za druge prijevoznike u regiji „što je IDA-i bilo poznato“. Za UTE je poručio isto što i Trbojević.

Riječju, jedino su te tri firme, s takvim specifičnim zahtjevima, i mogle obaviti te poslove za koje su na koncu izabrane.

Istra24 je u posljednjih mjesec dana pričala s nekoliko osoba koje su bliske Mladenu Pamiću i imaju saznanja o kupnji firme UTE, a od kojih je svaka navela da su i A.M.R. Commerce i UTE zapravo njegove firme, iako su kao vlasnice upisane kćerka i supruga. Mladena Pamića je li to istina, radi li se o prekrivenom vlasništvu, ali on to oštro demantira.

„Naravno da ja (kao suprug i otac) pomažem koliko god je u mojoj moći i dajem maksimum svoga vremena da sve firme u vlasništvu moje obitelji budu uspješne kako bi mogle isplaćivati plaće svojim djelatnicima, pa to možda stvara privid prikrivenog vlasništva, ali zar zaista smatrate da nakon 35 godina mukotrpnog rada postojanja Pente i pored  uspješnih projekata koje radimo po cijeloj Hrvatskoj, ali i zemljama iz okruženja imam potrebu (pri kraju svoje karijere)  upuštati se u bilo kakve rizične poduhvate  i prikrivati vlasništvo (nad firmam u vlasništvu moje obitelji) koji bi mogli naštetiti mom ugledu i ugledu tih firmi.  Osim toga zašto bih  imao potrebu prikrivati vlasništvo nad firmama kada se po Obiteljskom zakonu poslovni udjeli u tvrtkama ionako smatraju bračnom stečevinom bez obzira na to tko je doprinio stjecanju“, veli Mladen Pamić.

Za sve tri spomenute firme, napominje, udio poslova koje one rade na području Istre, čini malo više od 10 posto ukupnog prihoda tih firmi.

„Pa zaista mislim da više ne trebam komentirati da poslove dobivamo na osnovu poznanstva naročito stoga kada se bavimo usko specijaliziranom djelatnošću“, zaključuje Pamić.