Politika i društvo

NA RASPRAVI O MEDIJSKIM USLUGAMA

Dalibor Paus u Saboru: "Građani slobodu medija smatraju vrlo važnom, ali znatno manje njih vjeruje da su mediji doista slobodni"

Paus je sudjelovao u današnjoj saborskoj raspravi o Uredbi EU o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu. „Predloženi model imenovanja da Vlada predlaže, a saborska većina bira – koncentrira odlučivanje u rukama vladajuće politike, iako formalno zadovoljava minimum standarda, takav model percepcijski, ali i stvarno, slabi neovisnost regulatora“, rekao je Paus


 
2 min
HINA

Paus je sudjelovao u današnjoj saborskoj raspravi o Uredbi EU o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu. „Predloženi model imenovanja da Vlada predlaže, a saborska većina bira – koncentrira odlučivanje u rukama vladajuće politike, iako formalno zadovoljava minimum standarda, takav model percepcijski, ali i stvarno, slabi neovisnost regulatora“, rekao je Paus

„Istraživanja pokazuju da građani slobodu medija smatraju vrlo važnom, ali znatno manje njih vjeruje da su mediji doista slobodni“, rekao je saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus, u današnjoj saborskoj raspravi o Uredbi EU o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu.

Smatra da je upravo zato neovisnost Vijeća za medije ključna jer je riječ o tijelu koje ima stvarnu regulatornu moć nad medijskim tržištem, od koncesija i koncentracija, do nadzora vlasništva i javnog oglašavanja.

„Predloženi model imenovanja da Vlada predlaže, a saborska većina bira – koncentrira odlučivanje u rukama vladajuće politike, iako formalno zadovoljava minimum standarda, takav model percepcijski, ali i stvarno, slabi neovisnost regulatora“, istaknuo je Paus.

Dodaje da dodatno zabrinjava i činjenica da smo u drugim institucionalnim imenovanjima, ondje gdje model nije bio “Vlada predlaže – većina imenuje”, svjedočili dugotrajnim blokadama – od veleposlanika do najviših pravosudnih dužnosnika i to otvara pitanje radi li se doista samo o percepciji ili o pokušaju stvarne političke kontrole ključnih institucija.

Navodi da je posebno važno istaknuti kako Europski akt o slobodi medija iz predložene Uredbe izričito zahtijeva funkcionalnu i institucionalnu neovisnost regulatora, zaštitu od političkog utjecaja i transparentne i nepristrane postupke imenovanja, a hrvatski model iako formalno zadovoljava minimum, zapravo u stvarnom političkom kontekstu opravdano budi sumnju u političku kontrolu.

Upravo zato, Paus je stava kako nam je potreban pluralniji i transparentniji model izbora, uz širi konsenzus i snažniju demokratsku legitimaciju.

Dodatno, istaknuo je i da proširenje ovlasti novog Vijeća za medije predstavlja suštinsku promjenu njegove uloge, a da zadržavanje postojećeg sastava bez novog izbora ostavlja dojam povećanja moći bez jačanja legitimnosti.

Ako želimo smanjiti jaz između važnosti slobode medija i percepcije njihove stvarne slobode, regulator mora biti biran na način koji jamči i stvarnu i vidljivu neovisnost jer će u suprotnom Hrvatska i dalje kliziti na globalnoj ljestvici slobode medija koju objavljuju „Reporteri bez granica“, gdje smo pali za čak 12 mjesta od 2024. godine, te se sada nalazimo na 60. mjestu od ukupno 180 zemalja, zaključio je Paus svoje izlaganje.


Foto IDS

Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.