Dušica Radojčić: 'Građani su spremni proizvoditi i trošiti lokalnu, čistu i jeftiniju energiju, no država im to i dalje ne omogućava'

Saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora Dušica Radojčić jučer je u Hrvatskom saboru upozorila na ozbiljan raskorak između velike spremnosti građana za sudjelovanje u proizvodnji obnovljive energije i institucionalnih prepreka koje onemogućavaju razvoj energetskih zajednica u Hrvatskoj. Govoreći o rezultatima recentnog istraživanja o građanskoj energiji, Radojčić je istaknula kako interes građana postoji, no država i dalje ne stvara regulatorne, financijske i administrativne uvjete potrebne za razvoj pravedne zelene tranzicije, priopćili su iz Možemo! Pula.

Radojčić je naglasila kako istraživanje pokazuje visoku društvenu spremnost za građansku energiju, pri čemu se čak 71 posto građana izjasnilo da želi sudjelovati u zajedničkoj proizvodnji energije, dok je 60 posto spremno ulagati vlastita sredstva u projekte obnovljivih izvora energije.

"Građani su spremni proizvoditi i trošiti lokalnu, čistu i jeftiniju energiju, no država im to i dalje ne omogućava", zaključila je Radojčić, upozorivši kako problem nije u manjku interesa, već u nefunkcionalnom sustavu.

Govoreći o važnosti energetskih zajednica, Radojčić je pojasnila kako one omogućavaju građanima, lokalnim samoupravama i malim poduzećima zajedničku proizvodnju, dijeljenje i korištenje energije iz obnovljivih izvora, uz veću energetsku sigurnost, niže troškove i lokalno zadržavanje dobiti.

"Građanska energija vraća povjerenje u zelenu tranziciju i čini ju onakvom kakva mora biti – pravedna, s konkretnim koristima za lokalne zajednice", poručila je.

Radojčić je posebno upozorila na činjenicu da Hrvatska trenutno ima samo tri registrirane energetske zajednice, koje su godinama neaktivne, dok ih primjerice Austrija ima oko 3000.

"Europska direktiva prenesena je u hrvatsko zakonodavstvo još 2021. godine, ali umjesto da olakša razvoj energetskih zajednica, postojeći okvir njihov razvoj otežava", istaknula je, postavljajući ključno pitanje zašto država ne želi model koji povećava otpornost građana na krize i omogućava im ekonomsku korist.

Na temelju iznesenih podataka, Radojčić je pozvala na hitne izmjene propisa kako bi se omogućilo jednostavnije osnivanje energetskih zajednica, smanjenje birokratskih prepreka, jasno i stabilno zakonodavstvo, učinkovito dijeljenje energije te aktivna državna podrška i financijski mehanizmi za građanska ulaganja.

"Energetske zajednice predstavljaju višestruku korist – veću energetsku sigurnost, niže troškove, mobilizaciju kapitala građana i smanjenje ovisnosti o uvozu energije. To je model od kojeg svi dobivaju", zaključila je Radojčić.

Zaključno, Radojčić je poručila kako razvoj građanske energije u Hrvatskoj nije tehničko pitanje, već pitanje političke volje.

"Ako građani žele sudjelovati, ulagati i graditi otpornije lokalne zajednice, država mora prestati namjerno otežavati razvoj energetskih zajednica i početi stvarati uvjete za njihov uspjeh", poručila je u Saboru.