"Što bi Hrvatska mogla činiti za svoju brodogradnju, a ne čini? Umjesto kupovine oronulih trajekata za Jadroliniju, zašto se flota trajekata ne nastavi graditi u Uljaniku? Posljednje Jadrolinijine brodogradnje - 4 trajekta pod imenom: "Kornati", "Brač","Krk" i "Mljet" sagrađeni su prije 10-ak godina upravo u Uljaniku. Projekti već postoje i razrađeni su do najmanjeg detalja. Uspješna poslovna suradnja je već dokazana i ti su brodovi visoke kvalitete u funkciji. Koristi bi imali svi", rekla je, među ostalim, Radojčić
"Što bi Hrvatska mogla činiti za svoju brodogradnju, a ne čini? Umjesto kupovine oronulih trajekata za Jadroliniju, zašto se flota trajekata ne nastavi graditi u Uljaniku? Posljednje Jadrolinijine brodogradnje - 4 trajekta pod imenom: "Kornati", "Brač","Krk" i "Mljet" sagrađeni su prije 10-ak godina upravo u Uljaniku. Projekti već postoje i razrađeni su do najmanjeg detalja. Uspješna poslovna suradnja je već dokazana i ti su brodovi visoke kvalitete u funkciji. Koristi bi imali svi", rekla je, među ostalim, Radojčić
Dušica Radojčić, saborska zastupnica političke platforme Možemo! te pulska gradska vijećnica, danas je na društvenim mrežama objavila kako je tijekom dana u Saboru održala govor o pulskom brodogradilištu pod nazivom "Koliko zapravo Hrvatskoj vrijedi Uljanik?"
Nadovezujući se da na prošlotjedno porinuće plutajućeg doka u ovom brodogradilištu te najavljeno dovršavanje ribarice i ugovaranje dodatnog posla, Radojčić je navela kako su u pitanju lijepe vijesti i dokaz da Uljanik ima potencijal i da ga vrijedi podržavati te podsjetila kako je u ovom trenutku većinski vlasnik država, i to nakon što je nekoliko pokušaja prodaje većinskog udjela u protekle dvije godine propao jer su ponuđene cijene bile su daleko od očekivanja i stvarne vrijednosti Uljanika.
"EU je potpuno promijenila politiku prema brodogradnji. Odustala je od privatizacije brodogradilišta jer ih smatra važnom strateškom industrijom i okrenula se izdašnom financiranju i poticanju inovacija i visokosfisticiranih tehnologija. Europske države tako se bore za povećanje konkurentnosti i otpornosti kako brodogradilišta tako i njihovih cijelih lanaca opskrbe. Takvu bi politiku trebala slijediti i Hrvatska za svoja brodogradilišta, nekada našeg ponosa u intelektulanom i tehničkom smislu.
Evo nekih primjera iz Europske Unije: Iz rujna ove godine je vijest da je njemačka vlada pokrenula plan spašavanja privatnog brodogradilišta Meyer Werft otkupom 40% udjela u vlasništvu s 200 milijuna eura. Dodatnih 40% otkupit ću pokrajina Donja Saksonija.U Francuskoj pak Macron nacionalizira brodogradilište STX, odnosno ne dopušta da vlasništvo preuzme zainteresirano talijansko brodogradilište Fincantieri.
Što bi Hrvatska mogla činiti za svoju brodogradnju, a ne čini? Umjesto kupovine oronulih trajekata za Jadroliniju, zašto se flota trajekata ne nastavi graditi u Uljaniku? Posljednje Jadrolinijine brodogradnje - 4 trajekta pod imenom: "Kornati", "Brač","Krk" i "Mljet" sagrađeni su prije 10-ak godina upravo u Uljaniku. Projekti već postoje i razrađeni su do najmanjeg detalja. Uspješna poslovna suradnja je već dokazana i ti su brodovi visoke kvalitete u funkciji. Koristi bi imali svi - i Uljanik i Jadrolinija i otočani i njihove veze s kopnom. U gradnji novih trajekata sudjelovale bi tvrtke iz cijele zemlje, naročito iz Istarske i Primorsko goranske županije. I eto multiplikativnog efekta - strojarstvo, elektrotehnika, informatika, metali, automatizacija, brodska oprema, podvodne tehnologije….Udio proizvoda i usluga proizvedenih u Hrvatskoj u izgrađenom velikom brodu kreće se od 50-65%.
Jasno je da Vlada mora brinuti o interesima Republike Hrvatske, no je li interesu Hrvatske prodaja Uljanika koja se ponovo najavljuje? Mi držimo da nam je interesu zadržavanje te strateške industrijske grane u svojim rukama i ulaganje u modernizaciju brodogradnje.
Baš onako kako kako to čine i druge članice EU za svoju brodogradnju", riječi su koje je Radojčić pred Saborom, stoji u njezinoj objavi .
Kada se zbroje nove i postojeće čestice, dolazi se do brojke veće od 30.000 četvornih metara pod parkiranjem. To je površina čak osam Karolina ili gotovo tri pulske Arene pod automobilima – i to u samom centru grada, navela je
Posebnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da je na čelu gradskog odjela za kulturu Paola Orlić, bliska dugogodišnja prijateljica Vlatke Kolarović, čija je prijava na natječaju ocijenjena valjanom. U tom kontekstu, dolazak gradskog službenika iz Orličinog odjela po dokumentaciju, i to neposredno nakon javnog istupa ravnateljice, kao i izostanak konkretnih odgovora Grada, dodatno otvaraju pitanja o transparentnosti postupka i mogućem sukobu interesa
Ovo što piše ovdje sam ja mogla napraviti, besplatno. Ovi podaci su jako površni, i plaćeno je tvrtki Oikon rađenje cijele jedne debele knjige s podacima koji nisu važni. Sve ovo da bi vam na kraju netko rekao da „za smanjenje emisija iz industrije treba poticati suradnju na EU projektima, srednjoročno Grad Pula“. Mislim, što je ovo? rekla je Aškić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
