Dušica Radojčić o Uredbi EU o obnovi prirode: " Ne možemo istodobno obnavljati i uništavati prirodu"

Saborska zastupnica Dušica Radojčić (Možemo!) upozorila je danas u raspravi o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe EU o obnovi prirode da Hrvatska kasni s ključnim koracima te da bez stvarnih promjena u praksi postoji ozbiljan rizik da ambiciozni ciljevi ostanu neostvareni.

„Uredba o obnovi prirode postavlja izuzetno ambiciozne ciljeve — do 2030. moramo obnoviti najmanje 20 posto degradiranih ekosustava, a do 2050. čak 90 posto. No Hrvatska već sada kasni više od sedam mjeseci s donošenjem provedbenog zakona", istaknula je Radojčić.

Upozorila je da se time dodatno skraćuje vrijeme za izradu Nacionalnog plana obnove prirode. „Plan moramo predati do rujna 2026., a nakon procedure s Europskom komisijom ostaju nam tek dvije godine za ostvarenje cilja od 20 posto obnove. Uz ovakav tempo, to je izuzetno zahtjevno", rekla je.

Govoreći o stvarnom stanju na terenu, Radojčić je naglasila da se i dalje dopuštaju zahvati u najvrjednijim područjima prirode. „I dalje imamo gradnju marina i drugih sadržaja na obali u područjima Natura 2000 — primjerice u uvali Dajla–Karigador u Istri. To pokazuje dubok raskorak između deklarativne politike obnove prirode i stvarnog upravljanja prostorom", poručila je.

Navela je i jedan od primjera projekata koji se prijavljuju na natječaje pod krinkom izgradnje zelene infrastrukture i za borbu i prilagodbu klimatskim promjenama, a zapravo se radi o uništavanju postojeće zelene infrastrukture. Takav je projekt Općine Medulin za izgradnju biciklističke staze Banjole - Premantura za koju se planira krčenje velikog područja priobalne šume, jedan dio je već prokrčen u prvoj fazi projekta, a dobiveni novac iz fondova troši se i na sadnju na područjima koja su prethodno ogoljena.

Skrenula je pažnju i na slab nadzor sustava zaštite prirode na nacionalnoj razini: „U cijeloj 2025. godini doneseno je samo 12 upravnih mjera, izdano 7 prekršajnih naloga i podneseno 28 optužnih prijedloga. To jasno govori o nedjelotvornosti sustava nadzora", rekla je.

Zaključno je poručila da bez jačeg nadzora, dosljedne primjene zakona i stvarne promjene prakse Hrvatska neće ostvariti ciljeve Uredbe. Državni inspektorat profesionalno je i kadrovski devastiran zahvaljujući i politički postavljenom glavnom državnom inspektoru koji je postao glavni akter velike korupcijske afere koja je ugrozila okoliš i zdravlje na više lokacija u Hrvatskoj.

Na lokalnoj razini odlučivanja vidljiv je manjak svijesti o potrebi očuvanje prirode, sporost u prihvaćanju promjena, sporost u izmjeni prostornih planova, neučinkovitost u nadzoru, korupcija, političko kadroviranje, te devastirani državni inspektorat  - sve će to znatno otežati obnovu prirode u Hrvatskoj.

„Ne možemo si dopustiti da s jedne strane velikim javnim novcem obnavljamo prirodu, a s druge strane pod pritiscima investitora nastavljamo uništavati najvrjednija područja. Ne možemo istodobno obnavljati i uništavati prirodu", zaključila je Radojčić.