Europska komisija upozorila Hrvatsku jer je vrlo blizu maksimalno dopuštenom rastu rashoda u proračunu

Europska komisija pozvala je danas Hrvatsku da poduzme potrebne mjere unutar nacionalnog proračunskog postupka kako bi osigurala da fiskalna politika sljedeće godine bude u skladu s preporukama.

Europska komisija je danas u okviru Europskog semestra objavila ocjene proračunskih planova država članica europodručja. Prema europskim pravilima, Komisija pojačano prati proračunske politike država članica u eurozoni kako bi se osigurala usklađenost nacionalnih proračuna s Paktom o stabilnosti i rastu te smjernicama fiskalne politike.

Prema revidiranom Okviru za ekonomsko upravljanje EU-a, države članice eurozone dužne su svake jeseni dostaviti Komisiji svoje nacionalne srednjoročne fiskalno-strukturne planove te nacrte proračunskog plana za sljedeću godinu.

Komisija u svojoj ocjeni kaže da će neto stopa rashoda Hrvatske u 2026. godini kumulativno biti iznad maksimalne stope rasta koja je utvrđena u preporukama koje je Vijeće usvojilo u siječnju ove godine. 

Prema tim preporukama neto rashodi ne bi smjeli rasti preko 6,4 posto u 2025. 4,9 posto u 2026. 4,1 posto, 4,1 posto u 2027. i 3,7 posto u 2028. godini. Kumulativno, u odnosu na 2023. godinu to znači da neto rashodi ne bi smjeli biti veći od 26,2 posto u 2025., 32,3 posto u 2026., 37,8 u 2027. i 42,9 posto u 2028.

Prema jesenskoj ekonomskoj prognozi Komisije, neto rashodi Hrvatske povećat će se za 9,6 posto u 2025., što je iznad maksimalne stope rasta od preporučenih 6,4 posto.

Za 2026. predviđa se da će se neto rashodi povećati za 5,6 posto, što je također iznad preporučene maksimalne stope rasta od 4,9 posto.

Kumulativno, tj. u usporedbi s baznom godinom 2023., Komisija predviđa da će se neto rashodi Hrvatske povećati za 35,7 posto u 2026., što je iznad maksimalne kumulativne stope rasta od 32,3 posto. To odgovara kumulativnom odstupanju od 1,1 posto BDP-a. 

Međutim, nakon što se uzme u obzir fleksibilnost koju pruža nacionalna klauzula o izuzeću, projicirano kumulativno odstupanje u 2026. na temelju trenutačnih projekcija obrambene potrošnje iznosi 0,5 posto BDP-a, što je unutar praga od 0,6 posto.

Zbog potrebe povećanja potrošnje za obranu, EU je dopustila privremeno odstupanje od maksimalnih stopa rasta neto rashoda u razdoblju od 2025. do 2028. godine. U tom razdoblju, države koje su to zatražile mogu povećati izdvajanje za obranu do 1,5 posto godišnje, a pritom se to povećanje neće uzimati u obzir u izračunu proračunskog deficita.

Budući da je Hrvatska vrlo blizu projiciranom maksimalno dopuštenom rastu neto rashoda, Komisija preporučuje oprez i poduzimanje potrebnih mjera.

“Općenito, Komisija smatra da je nacrt proračunskog plana Hrvatske u opasnosti od neusklađenosti s maksimalnim rastom neto rashoda u Preporuci Vijeća. Stoga, Komisija poziva Hrvatsku da poduzme potrebne mjere unutar nacionalnog proračunskog procesa kako bi osigurala da je fiskalna politika u 2026. u skladu s Preporukom Vijeća”, kaže se u ocjeni Komisije.

U novom okviru ekonomskog upravljanja EU-a kao jedini pokazatelj fiskalne usklađenosti koristi se putanja neto-rashoda, koja se temelji na održivosti duga. 

Neto-rashodi znače rashode opće države, ali bez troškova kamata, diskrecijskih mjera na prihodnoj strani, rashoda za programe EU-a, uključujući sufinanciranje. Također se u neto-rashode ne računaju cikličke fluktuacije u naknadama za nezaposlene.