Pulska Plinara – trgovačko poduzeće u vlasništvu INA-e, Grada Pule i Istarske županije – u velikim je financijskim problemima. Nakon što je 2025. godinu okončala s gubitkom od 700 tisuća eura, minusi su se počeli gomilati i u ovoj godini: u prvih šest mjeseci nakupljeno je novih 166 tisuća eura, a do kraja rujna ovogodišnji je manjak iznosio gotovo 589 tisuća eura. U slučaju da se gubitak u narednim mjesecima nastavi produbljivati, a prema svim informacijama to će se i dogoditi, najbolji scenarij ukazuje na to da će ova javna kompanija u 2027. godinu možebitno ući s otprilike milijun eura gubitka.
K'o grom iz vedra neba
Brojke je Istra24 iščitala iz javno objavljenog financijskog izvještaja za prošlu godinu, ali i polugodišnjeg izvještaja za 2026. godinu, kao i ovogodišnjeg izvještaja za prvih devet mjeseci poslovanja Plinare, koje smo od Grada Pule zatražili i dobili putem prava na pristup informacijama.
Povod je bila naprasna ostavka IDS-ovca Ivice Šugara na funkciji direktora tog poduzeća, koja je u srijedu zatekla javnost kao grom iz vedra neba. Šugar je, naime, na dužnosti izdržao samo mjesec dana. Neslužbene informacije upućuju na to da je glavom bez obzira pobjegao upravo zbog katastrofalnog financijskog stanja, s kojim, navodno, nije bio u cijelosti upoznat sve dok nije sjeo u direktorsku fotelju koju je preuzeo od Roberta Drandića, a koji je na toj poziciji bio od srpnja 2022. godine do srpnja ove godine (u kratkom periodu između dvojice direktora firmu je vodila Mirjana Jakša koja je u Plinari zaposlena praktički od samog osnutka firme).
Šugar se nije odazvao na medijske pozive, pa službeni motiv njegove ostavke ostaje misterij. O teškom financijskom stanju je, međutim, na sjednici Gradskog vijeća pulski gradonačelnik Peđa Grbin govorio još u srpnju.
„Kap koja je prelila čašu bilo je saznanje da je netom prije izbijanja rata u Perzijskom zaljevu došla ponuda koja bi fiksirala cijenu plina 'do prvog desetog ulaza'. Nije prihvaćeno od strane direktora. Rezultat je, ako griješim u euro ili dva, da mi u ovom trenutku, u sektoru koji nije kućanstvo, prodajemo plin po 36 eura, a kupujemo ga po 60 eura“, iznio je tada Grbin odgovarajući na vijećničko pitanje o razlozima zbog kojih ne podržava Roberta Drandića, a nakon što je pojasnio da direktor nije prihvatio fiksirati ulaznu cijenu plina unatoč tome što ga je on o tome upozoravao na kolegijima, kao i članovi Nadzornog odbora INA-e.
Prije toga je apostrofirao i da mu Drandić nikada nije spomenuo da su se za kućanstva pogrešno planirale količine plina za 2025. godinu. Prema Grbinovim riječima, količine su planirane u većem iznosu nego ranijih godina, iako je kućanstva bilo više-manje jednak broj, zbog čega je Plinara morala platiti preko 200 tisuća eura penala, prema informaciji Istre24, INA-i.
Drandić je i tada, kao i sada, ostao nijem. Za Istru24 je kazao da zasad nema komentara. Cijena plina je otada do danas dodatno narasla.
INA ponudila fiksne cijene?
Neslužbeno pak doznajemo da je INA pulskoj Plinari nekoliko dana prije izbijanja rata SAD-a i Izraela protiv Irana, nakon čega su cijene goriva odletjele u nebo, ponudila mogućnost kupnje plina po fiksnoj cijeni, što je Drandić odbio iz javnosti zasad nepoznatih razloga. S gospodarskim subjektima je, međutim, potpisao ugovore po fiksnim prodajnim cijenama, a otada do danas cijena plina praktički ne da raste, nego nekontrolirano divlja po uzlaznoj putanji. Ugovori su navodno potpisani na dvije do tri godine, što znači da će se gubici nastaviti generirati i u narednom razdoblju. Zbog velike količine plina koju troše, visoke kupovne cijene, a fiksne, niske prodajne cijene, Plinari najveću štetu, prema neslužbenim informacijama Istre24, čine ugovori s dva najveća kupca, tvrtkama Adris iz Rovinja i Sipros iz Umaga.
INA nije potvrdila, ali niti demantirala da je Plinari nudila plin po fiksnoj cijeni. Pitali smo ih zašto njihov predstavnik u Nadzornom odboru nije reagirao na gubitke u poslovanju u mandatu Roberta Drandića s obzirom na ugovore nepovoljne po društvo.
"INA je u sklopu nadzora, putem svojih predstavnika u Nadzornom odboru Plinare, opetovano reagirala na poslovne poteze Uprave, upozoravala na rizike te predlagala moguća rješenja. Kao jedan od suvlasnika, INA je svjesna izazovnih okolnosti u kojima Plinara posluje u trenutcima kada geopolitičkih kretanja na tržištu energenata gotovo svakodnevno zahtijevaju prilagodbe u poslovanju", poručili su.
Odgovarajući na pitanje jesu li spremni sudjelovati u pokrivanju gubitka društva s ostalim suvlasnicima kroz dokapitalizaciju, kazali su da "u okviru svojih vlasničkih i nadzornih ovlasti, u partnerstvu s ostalim suvlasnicima i kroz nadležna tijela društva", rade na što skorijem pronalasku odgovarajućeg vodstva te osiguravanju dugoročno održivog poslovanja Plinare.
Župan šuti k'o zaliven
Unatoč poprilično jasnim indicijama da se Plinara, najblaže rečeno, nalazi u financijski izazovnom razdoblju, dok se o kuloarima spominje i potencijalna nemogućnost isplate plaća već početkom iduće godine, župan Boris Miletić nije odgovorio na pitanje jesu li ti, zasad neslužbeni navodi istiniti. Na upit Istre24 rekao je tek da je o Šugarovoj ostavci informiran u utorak zbog čega, naglasio je, „izražavamo žaljenje“. Poručio nam je da se o razlozima njegove ostavke informiramo kod Šugara osobno, kao i kod, naveo je, „većinske vlasnike“ INA-u i Grad Pulu.
Ovdje treba reći da nijedna strana, ni INA, ni Grad Pula, ni Županija nemaju većinski udio u Plinari. Najveći komad kolača ima, doduše, INA te iznosi 49 posto. Grad Pula ima 41 posto, a Istarska županija 10 posto. Ovisno o kontekstu, najčešće političkom, upravo udio Županije na stranu INA-e ili pak Grada Pule može prevagnut u donošenju odluka.
Ništa konkretno, dakle, o financijskoj situaciji Miletić nije kazao. Župan šuti kao zaliven iako je prema iskazima nekoliko sugovornika Istre24 itekako bio involviran u kadroviranje u Plinari. Upravo je, kažu upućeni, njegova zamisao bila da se provede javni natječaj s već poznatim ishodom imenovanja Ivice Šugara koji je, navodno, bio dogovor njega i IDS-a. Prvotno je, međutim, branio Drandića, inzistirajući da ostane na funkciji iako se 2021. silno trudio da mu onemogući dolazak na čelno mjesto Plinare i ustrajao na tome da ostane Dean Kocijančić. Dolaskom SDP-a na vlast u Puli odbio je mogućnost da se na čelnu funkciju vrati taj isti Kocijančić, IDS-ovac koji je tu tvrtku (u vrijeme dok je Miletić bio gradonačelnik Pule) vodio 11 godina. Zbog toga Drandić nije smijenjen, već se čekalo da mu istekne mandat. Sugovornici Istre24 pripovijedaju da je Kocijančić 'izvisio' zato što se za vrijeme lanjskih lokalnih izbora priklonio struji IDS-a sklonijoj tadašnjem predsjedniku stranke Daliboru Pausu, pa je tako završio kao kandidat za dogradonačelnika Pule, uz bok Valteru Boljunčiću, koji nije skrivao da podržava Pausa, a ne Miletića.
Odgovarajući na novinarska pitanja na jučerašnjoj je konferenciji za novinare, sazvanoj radi predstavljanja proračuna Grada za iduću godinu, Grbin rekao da će se zbog svega morati povisiti cijena plina koju plaćaju građani.
Rast cijene plina za građane
„Činjenica je da će određene korekcije morati biti“, rekao je Grbin te istaknuo da predstoji pojačana sezona grijanja i da će biti potrebno puno razgovora s kupcima i dobavljačima, ali s vlasnicima Plinare.
„Grad ne donosi odluke sam. Očekujemo od ostalih suvlasnika da se u ovom trenu donesu brze mjere. Ono što je bitno jest da se problemi eventualno mogu odražavati na opskrbu koja se tiče gospodarskih subjekata, ali i tu postoje zakonski mehanizmi. Opskrba kućanstava spada u kategoriju regulirane djelatnosti i predviđeni su mehanizmi, od zajamčenog opskrbljivača pa nadalje, kako se ne bi moglo dogoditi da građani ostanu bez grijanja, a cijena grijanja na plin ode u nebo“, poručio je.
Miletić je pak poručio da će Županija u dogovoru s ostalim suvlasnicima Plinare dogovoriti daljnje korake vezane uz upravljanje tvrtkom i imenovanje novog vodstva.
Treba reći i da podaci iz revizijskog izvješća tvrtke Consilium revizija za prošlu godinu pokazuju da je zadržana dobit Plinare iznosila 894.643 eura, a gubitak, rekli smo, 707.221 eura. Odlukom Skupštine, taj manjak pokrit će se s navedenih gotovo 900 tisuća eura zadržane dobiti. Ako društvo bude nastavljalo produbljivati gubitak, iduća možebitna odluka može biti smanjenje kapitalnih rezervi, a potom i smanjenje temeljnog kapitala. Tvrtka Kaštijun u vlasništvu Grada Pule i Istarske županije, recimo, već godinama posluje s gubicima. Lanjsku je godinu ta firma završila s 5,4 milijuna eura akumuliranog gubitka, pa je još uvijek „živa i zdrava“. Osim što građanima konstantno raste cijena odvoza otpada.
No, iz izvješća Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru vođenja poslova za 2025. godinu vidljivo je da su nadzornici tijekom te godine kontinuirano raspravljali o izloženosti Plinare cjenovnom riziku, posebno u, citiramo, situacijama kada se prodaja realizira prema fiksnim cijenama, a nabava pod varijabilnim uvjetima.
"U tom kontekstu Nadzorni odbor je naglašavao potrebu da se Društvo osigura od cjenovnog rizika i da se nabavna cijena osigura prije preuzimanja obaveza po fiksnim prodajnim cijenama", navodi se u dokumentu.
Također se ističe da je direktor u tim raspravama Nadzorni odbor informirala o hedging/commodity swap transakcijama s bankom. Iz revizijskog izvješća Consilium revizije, jasno je da je riječ o Zagrebačkoj banci i da je Plinara tom rješenju pribjegla kako bi zaštitila poslovanje od promjena cijena plina.
Nadzorni odbor je, međutim, u svoje izvješće dodao i da je u više navrata postavljao pitanja rizika "otvorenih pozicija" i tražio da se rizik svede na razinu prihvatljivu za društvo, uz naglasak da se poslovanje ne smije oslanjati na spekulativnu izloženost promjenama cijena.
Što sad stranka ima s tim?
Ne manje bitna informacija jest i da je već i prošlogodišnji izvještaj o poslovanju ukazivao na narušenu likvidnost. Iz tog je dokumenta također razvidno da su prihodi koje Plinara ostvaruje od prodaje plina tvrtkama 1,4 milijuna eura veći od onih koje inkasira od kućanstava, što znači da ugovori s gospodarskim subjektima itekako utječu na stanje u društvu.
Valja svakako istaknuti da je Ivica Šugar, osim odlaska s direktorske dužnosti u Plinari, u isto vrijeme ostavku dao i na funkciju u predsjedništvu IDS-a te na poziciju vijećnika Grada Pule. Šugar je, naime, prije dolaska na čelnu poziciju Plinare sjedio u vijećničkim klupama vladajuće koalicije, a nakon što je izabran za direktora svoj je mandat stavio u mirovanje. No, kada je dao ostavku u Plinari, odlučio je isto učiniti i s vijećničkom funkcijom, što znači da se više neće moći vratiti u to predstavničko tijelo.
Sugovornici iz IDS-a tvrde da te ostavke nemaju veze s onom u Plinari, kao i da u pulskom IDS-u nema sukoba. Ipak, vremenska je kolizija neupitna. Također treba reći da se Šugar o Plinari interesirao dok je još sjedio u Gradskom vijeću. Tadašnjeg direktora Drandića je u lipnju ispitivao o poslovnim rezultatima i kretanju cijena usluga. Zanimljivo, Drandić je tada kazao da Plinara ovu godinu neće završiti s gubitkom od milijun eura, a da je tvrtka prošle godine poslovala s gubitkom zbog sudskog spora koji je pokrenut još 2010. godine.