FOJBE: MIT I STVARNOST Predstavljena knjiga Davora Mandića o jednoj od najvećih trauma i tabu tema novije istarske povijesti

U novoobnovljenom Arheološkom muzeju Istre sinoć je predstavljena knjiga „Fojbe, mit i stvarnost“  povjesničara Davora Mandića koju je objavio istarski ogranak Društva hrvatskih književnika. Mandić u knjizi na 559 stranica predstavlja dosad najdetaljniju dokumentarističku građu vezano za događanja u Istri u rujnu i listopadu 1943. godine.

Uvod u predstavljanje knjige dao je predsjednik istarskog ogranka DHK Boris Domagoj Biletić.

- Podnaslov ove knjige je jako bitan jer je jasno vremenski definiran: „Dvadeset i pet dana ustaničke vlasti u Istri/rujan-listopad 1943“. O ovoj se temi uvijek tiho i potiho govorilo, tema je izazovna i kod nas nema toliko literature koliko je, recimo, ima s druga strane Jadrana. Rad na samoj knjizi je bio izuzetno zahtjevan jer je bilo potrebno provjeriti ogromnu količinu podataka. Osim popisa nastradalih u jamama, tu su i popisi nastradalih u Romelovoj ofenzivi koja se potom dogodila, rekao je Biletić i dodao da se radi o stotoj knjizi u izdanju istarskog DHK

Sadržaj knjige potom je predstavio pulski povjesničar David Orlović.

- Činjenica da knjiga ima 559 stranica preko 970 fusnota, i to dosta opširnih, govori sama po sebi. Istaknuo bi uvodnu tezu autora o tome kako je ustrajna šutnja hrvatske historiografije onemogućila stvaranje pretpostavki za dijalog s talijanskom znanstvenom javnošću. Riječ je o tekstu koji svojim obimnim znanstvenim aparatom, širinom korištene literature i povjesničarskim iskustvom predstavlja historiografski dosad najrazrađeniju analizu istarskih prijelomih događaja nesporedno pred kapitulaciju Italije, naglasio je Orlović dodajući da je Mandić, za razliku od brojnih talijanskih kolega, jednako koristio hrvatske, slovenske, ali i talijanske i njemačke izvore.

Orlović je pohvalio i dio knjige u kojoj autor obrađuje propagandne manipulacije, posebno s talijanske strane, istaknuvši slučaj ubijene mlade Norme Cosetto.

Prisutnima koji su potpuno ispunili konferencijski prostor u Arheološkom muzeju potom se obratio i sam autor Davor Mandić koji je na trenutke bio prilično emotivan. 

- Krenuo sam od potrebe suočavanja s povijesnom istinom, odnosno potrebe suočavanja sa suprostavljenim sjećanjem. Zaprepastilo me koliko su određeni narativi duboko usađeni u svijest ljudi koji o njima pričaju. Rijetko tko je događaje promatrao u kontekstu tadašnjih političkih i vojnih prilika na tom prostoru. Nakon 80 godina ti su događaji i dalje prisutni, najčešće kao predmet teških ideoloških svađa, rekao je Mandić posebno navodeći talijanskog poltičara Tajanija.

Autor se prilikom pisanja rukovodio trima bitnim činjenicama.

- Prva je činjenica da je kapitulacijom Italije nestalo talijanskih institucija vlasti a da nova vlast vrši uhićenja pojedinaca i izvršava smrtne kazne koje izmiču pravilima pozitivnog prava. Civilna i vojna vlast na temelju vlastitih prosudbi odlučivala je o životu i smrti pojedinaca na oslobođenom području, rekao je Mandić.

- Druga bitna činjenica je da je tada Istra prvi put osjetila stvarnost rata. Rat je prvi put ušao u istarska dvorišta, a rat je uvijek zlo. Ljudske se vrijednosti srozavaju, to je vrijeme herojstva, ali i vrijeme kada nastupaju zloba, osveta i mržnja, a oni su stariji od rata. Strah je bio u pozadini svega i čovjek je bio spreman učiniti sve da bi spasio sebe i svoje najbliže, ustvrdio je Mandić.

- Treća bitna činjenica kad se razgovara o 25 dana partizanske vlasti na tom kontroliranom području je da su saveznici od prvog trenutka smatrali da njemačka i talijanska oružana sila krše ljudske i etničke vrijednosti, da čine zločine i da te zločine treba procesuirati. Na toj je liniji i partizanski pokret otpora. U tom kontekstu su sudjelovanje u fašističkoj vlasti i odnos prema slavenskom stanovništvu bili ključni čimbenici koji su odlučivali o životu i smrti pojedinca, bez obzira na njihovu nacionalnu ili socijalnu pripadnost, naglasio je autor Davor Mandić

Predstavljanje knjige dovršio je bivši veleposlanik RH u Italiji Drago Kraljević iz Umaga.

- Ova knjiga nam može pomoći da dođemo, naravno ne do apsolutne istine, ali svakako do jedne cjelovitije istine. Tema je i nakon 80 godina i dalje jako osjetljiva i aktualna. Očito je da postoje dvije istine i da proces pamćenja ne ide u istom smjeru. Mislim da je dobro što je autor naglasio da je to jedna zajednička povijesna baština, rekao je Kraljević i ustvrdio da je o ovoj temi potreban dijalog, ali da je do njega jako teško doći. Kraljević je izrazio nadu da će se brojke dvaju strana, vezane za to teško razdoblje istarske povijesti, vremenom približiti.

- To neće ići lako, a tome odmažu i pojedini događaji iz nedavne prošlosti. Na primjer, 2015. godine 300 Musolinijevih boraca koji su s Nijemcima napravili brojne zločine primilo je visoka odličja talijanske države. Među njima je i pet dokazanih ratnih zločinaca. Teško je povjerovati da se tako nešto može dogoditi sedamdeset godina nakon rata u državi koja je izrasla na antifašizmu. Dakle, fašisti su postali heroji i žrtve jugoslavenskog režima. Što je onda s talijanskim partizanima koji su ratovali protiv fašizma i na ovim prostorima, rekao je Kraljević dodajući da u Italiji ipak ima dosta povjesničara koji realno sagledavaju tadašnje događaje.

Knjigu su vrlo pozitivno ocijenili i recenzenti Ivo Goldstein i Mihael Soboslevski.