Istra24 posjetila je Vrnjak, mjestašce bez ljudi za koje se Istarska županija i Općina Grožnjan nadaju da će postati turistički resort s golf igralištem i difuznim hotelom. Provjerili smo što je u Studiji utjecaja na okoliš iz 2005. godine pisalo o vodi, vegetaciji i razmjerima projekta
Istra24 posjetila je Vrnjak, mjestašce bez ljudi za koje se Istarska županija i Općina Grožnjan nadaju da će postati turistički resort s golf igralištem i difuznim hotelom. Provjerili smo što je u Studiji utjecaja na okoliš iz 2005. godine pisalo o vodi, vegetaciji i razmjerima projekta
Napušteno selo Vrnjak u općini Grožnjan nadomak granice sa Slovenijom samo je jedna od lokacija na kojima prostorni plan Istarske županije dopušta izgradnju golf igrališta. Takvih je mjesta u Istri ukupno 19. Nekad ih je bilo 20, ali s ukupno 24 golf igrališta.
Osim Brijuna, jedini sagrađeni golf resort je onaj u kompleksu Kempinski na Crvenom Vrhu u Savudriji kod Umaga, sada u vlasništvu srpske MK Grupe. Područja na kojima su ispunjeni preduvjeti prostorno-planske dokumentacije i investitora su Porto Mariccio, San Marco pored Rovinja i Stancija Grande kod Vrsara.
Istra24 je, naime, prije 10 dana pisala da zainteresiranost za izgradnju golf igrališta i hotela u Vrnjaku, iako je od prvih najava tog projekta prošlo gotovo 20 godina, nije minula. Dapače, prema onome što je kazao načelnik Općine Grožnjan Claudio Stocovaz, sve bi trebalo početi skorašnjom renovacijom tamošnje crkve Blažene Djevice Marije Žalosne, izgrađene 1892. godine. Istarska županija je, za početak, ove godine Općini dodijelila 4.775 eur eura za njezinu obnovu, a koju je načelnik najavio za iduću godinu.
Stocovaz je za Istru24 rekao da su namjeru ulaganja u Vrnjaku iskazale dvije tvrtke: S Fratres i Pametno ulaganje. Obje u vlasništvu slovenskog kapitala.
No, S Fratres, naslijednik Energoplana koji je nekoć planirao gradnju golf igrališta u Vrnjaku, opovrgnuo je taj navod. Iz tog društva ističu da (više) nisu zainteresirani za projekt.
- Prije otprilike godinu i pol kontaktirao nas je predstavnik potencijalnog investitora kako bi se raspitao o statusu projekta. Taj interes prenijeli smo načelniku Općine Grožnjan, poručili su.
Iz druge tvrtke, koja je u vlasništvu slovenskog mogula Joca Pečečnika, inače, prema svemu što se može iščitat iz slovenskih medija, strastvenog golfera, kazali su da nisu ovlašteni za davanje informacija. Uputili su nas na ljubljansku firmu Elektronček Group također, naravno, od Pečečnika. Od njih do završetka ovog teksta nismo dobili odgovor.
Nekoć su se u Vrnjaku, podsjetimo, planirala izgradnja dva golf igrališta, svaki s 18 rupa, popratnim akumulacijskim jezerima i vježbalištem. Sada je u prostornom planu Istarske županije (samo) jedan. No, isti prostorni plan otkriva i da Vrnjak spada u kategoriju posebnih rezervata šumske vegetacije – šuma bukve i pitomog kestena. Nedaleko od Vrnjaka je i, uzgred, ekološka mreža vlažnih livada kod Marušića.
U Vrnjaku je flora gotovo u potpunosti dobila bitku nad nekadašnjim kućama, sada urušenim svjedocima nekog drugog vremena, dok je selo vrvjelo ljudima i domaćim životinjama.
Ulaz u mjesto nagovještava impresivan, golemi hrast, 18 metara visok, a prema katalogu naj stabala Istre Instituta za poljoprivredu i turizam, čak 500 godina star.
Nekada prema svemu sudeći bogato selo, podijeljeno je na dva, na 200-injak metara udaljena punkta s ukupno 17 kuća. Većinu je, kako smo se minulog tjedna imali prilike uvjeriti, 'progutao' bršljan. No, među bujnom šikarom, mahovinom, koprivom i ostalom raznolikom šumskom vegetacijom još se uvijek probijaju sorte koje je posadio čovjek. Trešnje. Jorgovani.
Tu je i korito s kojeg su se nekoć napajale domaće životinje, putevi kojima su ih vodili na ispašu, bunar.
A tu je i, ispred crkve, groblje s nekoliko napuknutih i nakrivljenih nadgrobnih spomenika. Čini se da ga lokalna vlast još uvijek čuva od potpunog zapuštanja. Kamene ploče otkrivaju da su zadnji seljani pokopani početkom 20. stoljeća. Njihova imena govore da je riječ o talijanskom stanovništvu.
U sjedištu naselja su table koje kazuju da je Vrnjak sada zajedničko otvoreno lovište „Grožnjan“.
Zanimljivo, u studiji utjecaja na okoliš koja se javnosti prezentirana 2005. godine, uz prisustvo tadašnjeg investitora Energoplana, navodi se da će turistički kompleks zaštiti životinje: „Pojas prirodnih šumskih prostora i pašnjaka uz golf igrališta, bez fizičkih barijera, biti će povezan linijskim sustavima vegetacije, te grupama i soliterima stablašica te većim količinama vodene površine. To predstavlja dobro sklonište i hranilište za faunu i važan činitelj u sustavu koridora migracija faune i njihovog sigurnog obitavališta.
Ovo će biti mirno i sigurno sklonište faune od uznemiravanja lovaca u doba lova s obzirom na to da je fauna važan činitelj kvalitete svakog golf igrališta kao pokazatelj harmoničnog odnosa mira i prirode u prostoru. To je sve veća kvaliteta golf destinacija, a prisustvo divljači i uopće faune je važan indikator vrijednosti golf odredišta“.
U toj studiji je navedeno da se tada centalani dio golf kompleksa s funkionalnim cjelinama (zgrade recepcije sa uslugama za posjetitelje i za goste sela, klupska kuća s klupskim prostorima, svlačionice, restoran, zgrada sa trgovinom golf opreme, akademija golfa, zgrada za svlačionice i skladište opreme) predviđao na ulazu u selo. Jugozapadno od tog centralnog dijela golf kompleksa predviđao se dio zgrada koje će biti rekonstruirane i namijenjene za sobe i apartmane, njih sveukupno sedam sa 1786 četvornih metara površine, sa bazenom, fitness centrom i saunom. Sjeveroistočni dio naselja Vrnjak bio je namijenjen za apartmane i sobe te „novoplanirane zgrade za apartmane“, dok se „prostor pratećih objekta za održavanje golf igrališta“ trebao smjestiti na jugoistočnom dijelu golf kompleksa.
Dio o vodi je kratak. Pogotovo ako znamo koliko je vode potrebno da bi se golf igrališta održavala, ali i da su Istru 2012. i lanjske godine pogodile suše, zbog kojih su župani, Ivan Jakovčić i Boris Miletić, uveli restrikciju za korištenje vode iz javnog vodoopskrbnog sustava.
Voda, citiramo studiju, ima presudnu ulogu u procesu upravljanja golf igralištem i njegovog funkcioniranja gdje se afirmiraju i njene višeslojne funkcije.
„U okvirima golf kompleksa ona je neophodna za sanitarno-potrošne i tehnološke potrebe, te za navodnjavanje travnih i ostalih zelenih površina. U obliku akumulacija – jezerca, osim funkcije glavnog recipijenta za navodnjavanje, pridonosi obrani od visokih voda te percepcijskim kvalitetama novoformiranog krajolika, ekološkoj raznolikosti i strateškoj težini igre. Vodonepropusno zemljište koje čini prirodnu podlogu jezera, dobra drenaža golf igrališta, izbor struje kao temeljni energent i sigurnosne mjere, važne su predpostavke zaštite podzemnih voda od onečišćenja. Alternativni izvor vode za navodnjavanje zelenih površina te vode iz vodoopskrbe kao nadopune, osigurava dovoljno vode za sigurno upravljanje golf igralištem. Prostor obuhvata će biti bogatiji s vodenim površinama i s pozitivnim utjecajem na percepcijske i ekološke kvalitete krajobraza".
Aktualni prostorni plan Općine Grožnjan kazuje da će eventualni budući hotel moći imati maksimalno 200 postelja. Također, prostorno planska dokumentacija navodi da smještajne jedinice u difuznom hotelu mogu biti: sobe, obiteljske sobe, hotelski apartmani, studio apartmani i apartmani. Difuzni hotel bi, iukratko, obuhvaćao sve ruševne objekte u selu.
Valja reći i da je dio vlasništvo nad zemljištem podijeljeno između države i Općine, ali i da će Općina, prije svega, još morati i izraditi detaljni urbanistički plan uređenja (DPU).
Na predavanju, koje će voditi Nina Brnić i Irena Burba iz Zelene Istre, sudionici će imati priliku saznati kako smanjiti otpad u kupovini, kuhinji, kupaonici i garderobi, uz poseban naglasak na blagdanske aktivnost * Osim radionice, bit će organizirana i zero waste tombola
Grad Labin treba prikupiti određen broj anonimnih anketnih upitnika kako bi se certifikat mogao obnoviti
"Ima ljudi koje sam čak i oštetio ili uvrijedio. Koji put sam se radi toga grizao. Bio sam nesretan. Radio sam takav posao zbog kojeg sam obavezno morao doći sukob s nečijim interesima, a ponekad su ti ljudi bili moji prijatelji, sugrađani. No ova je nagrada utješna jer smo morali odlučivati u ime viših ciljeva", kazao je istaknuti konzervator Ivan Matejčić za prijema nagrade 'Krasna zemljo-Meraviglioso paese'
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
