GDJE JE ZAPELO? Pulski hospicij na čekanju, biskupija, županija i grad - šute

Prema projekcijama 1.830 ljudi u Istri godišnje treba usluge palijativne skrbi. Unatoč tome, zgrada hospicija pored pulske bolnice zjapi prazna.

Izgrađena u prosincu 2020.

Na površini od 1.259 četvornih metara, još je u prosincu 2020. godine završena je izgradnja javne zdravstvene ustanove za palijativnu skrb - Hospicija blaženog Miroslava Bulešića. Tada je rečeno da će troškove opremanja, u iznosu od 2,5 milijuna kuna, u jednakim omjerima podijeliti Grad Pula, Istarska županije i Pulska i porečka biskupija, koja je nositelj cijelog projekta.

Zašto zgrada nije u funkciji - tek je kratko vrijeme u njoj organizirano cijepljenje protiv covida bez najave - upitali smo sve redom, no naišli na zid šutnje. Iz biskupije su nas, mailom, uputili na Grad Pulu i Županiju. Iz Grada Pule su nas uputili na biskupiju jer su oni "nositelji izgradnje", iz županije još uvijek čekamo odgovor.

Neslužbeno doznajemo da je zgrada prošla tehnički pregled i čeka se javna nabava, no o tome da se "samo čeka opremanje" govorilo se u medijima tijekom zadnje dvije godine, već nekoliko puta. Isto tako, neslužbeno, sve je stalo radi promjene na čelu biskupije.

No, to su samo recentni problemi. Bilo je problema i s koronom, koja je navodno prolongirala radove, pa s nedostatkom radnika.... Hoće li se uskoro stvari pokrenuti s mrtve točke, a Istrani dobiti ustanovu palijativne skrbi upitali smo i idejnu začetnicu hospicija, dr. Julijanu Franinović.

- Hospicij jeste nadstandard, ali Istra ovakvu ustanovu zaslužuje, a bolesnici je trebaju, veli nam dr. Franinović, stručna voditeljica projekta hospicija i članica županijskog tima za palijativnu skrb.

Kako pojašnjava, on bi trebao biti nadopuna postojećeg, i već dobro uhodanog sustava palijativne skrbi u Istri. Županijski sustav uključuje kućnu skrb za palijativne bolesnike koje obilaze dva mobilna medicinska. Zatim je tu i bolnički palijativni tim pa potom stacionarni kreveti, u stacionarima Istarskih domova zdravlja u Pazinu, Labinu i Umagu, pojašnjava nam.

Sveučilište obrazuje potreban kadar

- I ona nam prenosi tek da je oprema definirana, trebala bi koštati između 2,5 i 3 milijuna kuna i da je sve poslano biskupiji, napominjući da je gradnja započela 2019. godine, a lani je u ljetnim mjesecima zgrada prošla tehnički pregled.

U međuvremenu je, dodaje, na Sveučilištu otvoren program cjeloživotnog obrazovanja "Palijativna skrb s kliničkom praksom" na kojem se educiraju stručnjaci koji će pružati potrebnu skrb i olakšavati patnje bolesnim osobama, osiguravajući najbolju moguću kvalitetu života njima i njihovim obiteljima.

- Mi gradimo sustav. Započeli smo ga graditi pred 17 godina. Za to su vrijeme u Istri implementirani mobilni palijativni timovi koji odlaze u kuće bolesnika po preporuci obiteljskog liječnika, no istina je da i dalje velik dio skrbi oko terminalnih bolesnika otpada na samu obitelj i da to zna biti iznimno teško i zahtjevno, navodi doktorica Franinović.

Naglašava da bi trebalo i dalje raditi na edukaciji liječnika opće prakse, koji još uvijek rijetko odlaze u kućne posjete, ali i bolničkih liječnika koji trebaju prepoznati kada je liječenje same bolesti nedjelotvorno, pa je bolesnicima potrebna palijativna skrb i terapija.

Palijativna skrb uključuje i duhovnu komponentu

Palijativna skrb, dodaje, nije samo medicinska već treba uključivati i socijalnu, psihološku i duhovnu skrb, a važnu ulogu imaju i educirani volonteri.

- Hospicij nije glava sustava, on bi trebao biti integrirani dio, između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, zamišljen je kao nastavak kućne ili bolničke palijativne skrbi. On bi trebao biti povezan sa cijelim sustavom zdravstvene i socijalne skrbi, obrazovnim sustavom, volonterima i zajednicom. Iako je većina ljudi zapravo zainteresirana za njegov stacionari dio on je zamišljen i kao mjesto edukacije, navodi ova liječnica.

Dr. Franinović smatra da je zbog toga najbolje da on bude samostalna ustanova gdje volonteri mogu aktivno sudjelovati u radu a što primjerice bolnica ne može. Ipak, naglašava da im je bolnica puno pomogla u definiranju završnog koncepta opremanja, a da će i dalje usko surađivati i s njom, i sa Istarskim domovima zdravlja.

Govoreći pak o volonterima koji bi ovdje trebali djelovati, dodaje da palijativa već sada usko surađuje s Ligom borbe protiv raka, gdje godinama provodimo edukaciju volontera za rad u palijativnoj skrbi.

Već sada, navodi, postoji grupa volontera koji su dobro educirani, imaju superviziju rada, a voditeljica im je Anka Dušanek. U hospiciju njihov rad može biti još bolje strukturiran i koordiniran.

Hospicij nije mjesto gdje se dolazi umrijeti

Hospicij će, doznajemo, pružati besplatnu skrb bolesnicima, a kriteriji po kojem će se netko primiti u ustanovu određeni su europskim stručnim preporukama. No, isto je tako potrebno odrediti i kriterije po kojima će se pacijenti otpuštati iz hospicija, navodi Franinović, naglašavajući da to nije mjesto gdje se dolazi umrijeti.

- Postoje kriteriji prema kojima se određuje je li pacijent palijativni bolesnik, je li u terminalnom stadiju ili treba samo povremene palijativne intervencije. Mi ćemo biti dopuna kućnim i bolničkim mobilnim palijativnim timovima i preuzeti pacijenta u skrb kada njegovo stanje više nije moguće kontrolirati u kućnim uvjetima, kada je obitelj iscrpljena ili kada pacijent više nije za aktivno liječenje usmjereno na bolest, pojašnjava liječnica.

Stacionarni dio sa 14 kreveta

Hospicij će se, podsjetimo i to, sastojati od stacionarnog dijela s 14 kreveta, smještenih u jednokrevetne i dvokrevetne sobe, posebnog prostora gdje će se pružati potpora pacijentima i njihovim obiteljima i edukacijskog prostora za obrazovanje zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika i volontera.

Inače, Grad Pula, Istarska županija te Porečko-pulska biskupija potpisali su još 2015. godine pismo namjere o gradnji i opremanju hospicija. Kamen temeljac pulskom Hospiciju položen je koncem studenog 2018. godine. Radovi na izgradnji vrijedni su, rečeno je tada, 16 milijuna kuna od čega 10 milijuna osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova iz državnog proračuna a preostali dio sredstava za izgradnju Porečko-pulska biskupija, dok opremanje (1-2 milijuna kuna prema prijašnjim izračunima) financira županija, grad i biskupija.

Gradonačelnik Boris Miletić ocijenio je tada kako će Pula dobiti ustanovu od velike važnosti za sve terminalne bolesnike i članove njihovih obitelji, jer će im se omogućiti adekvatan smještaj koji je nedostajao.

Jesmo li napokon blizu otvorenja?