U petak, 9. listopada, u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc održan je panel „Zeleni gradovi – sigurni gradovi”, u organizaciji Zelene Istre, kao središnji događaj pulskog dijela kampanje „Zelene površine, sigurna mjesta” međunarodne mreže Climate Bridges. Panelu je prisustvovalo pedesetak posjetitelja, među kojima su bili građani, učenici Tehničke škole Pula, studenti Sveučilišta Jurja Dobrile te predstavnici lokalnih građanskih inicijativa Protiv sječe, Za bolju zajednicu i Jestiva Pula.
Cilj panela bio je otvoriti razgovor o pitanju koje se u Puli sve češće postavlja: kakav grad planiramo, za koga ga planiramo i kakvu ulogu u njemu ima zelenilo? Raspravu je moderirala Irena Burba, predsjednica Zelene Istre, a sudjelovali su Jasmina Bašić, predsjednica Društva arhitekata Istre, arhitekt i urbanist Bruno Juričić, krajobrazna arhitektica Ariana Modesto, sociolog prostora idr. sc. Krešimir Krolo te ekološki aktivist i influenser Kruno Pekas.
Središnja poruka panela bila je da zelene površine nisu estetski dodatak gradu, nego infrastruktura s mjerljivim učincima na zdravlje ljudi, klimatsku otpornost i gradski proračun.
Ariana Modesto naglasila je da zelenilo svoju funkciju ostvaruje tek kada se planira kao povezana mreža zelenih površina, koridora i većih cjelina, a ne kao skup izoliranih zelenih točaka. Upozorila je i da povećanje asfaltiranih i betonskih površina izravno pojačava toplinske udare, koji sve ozbiljnije ugrožavaju zdravlje ljudi.
Kao primjer isplativosti ulaganja u zelenu infrastrukturu navela je kišne vrtove uz pulsku zaobilaznicu, koji su gradu, prema njezinim navodima, uštedjeli gotovo deset milijuna eura. Umjesto da se oborinske vode što brže odvode iz grada, suvremeni pristup planiranju podrazumijeva njihovo postupno upijanje i zadržavanje u tlu.
Jasmina Bašić podsjetila je da zelenilo, kao izvor kisika i dobrobit dostupna svima bez obzira na vlasništvo nad parcelom, predstavlja javni interes. Znanje o tome kako graditi zdrave i zelene gradove postoji, istaknula je, no prostor se danas pretežno oblikuje prema pokazateljima ekonomskog rasta.
Jedno od ključnih pitanja rasprave bilo je planiranje prostora na području Pragrandea, gdje su predviđena parkirališta, iako se to područje u Strategiji zelene urbane obnove Grada Pule prepoznaje kao dio zelene mreže.
Arhitekt i urbanist Bruno Juričić upozorio je na nesklad između planiranih zahvata i ciljeva gradskog strateškog dokumenta, čiji je i sam jedan od autora. Podsjetio je da je Grad Pula Strategiju zelene urbane obnove jednoglasno usvojio na Gradskom vijeću, ali da se, prema njegovim saznanjima, izvješća o njezinoj provedbi ne izrađuju.
Juričić je upozorio da se prometni problemi ne mogu rješavati isključivo izgradnjom novih parkirališta, nego zahtijevaju širu urbanističku sliku. Kao jedan od mogućih smjerova promišljanja grada spomenuo je koncept superblokova, u kojima prednost imaju pješaci i stanovnici, a ne automobili.
To otvara važno pitanje: provode li se gradske odluke u skladu s vlastitim strateškim dokumentima? Ako je Grad Pula usvojio strategiju zelene urbane obnove, onda mora biti moguće jasno pratiti ostvaruju li se njezini ciljevi u konkretnim prostornim odlukama. Jesu li betonski kvartovi koji niču svakim danom u skladu sa Strategijom i trendovima?
Zelenilo nije luksuz ni neiskorišten prostor, nego javno dobro i temelj zdravoga, sigurnoga i klimatski otpornog grada. Puli je potrebna šira urbanistička vizija koja neće zanemarivati zelene površine i kvalitetu života u korist parcijalnih prometnih i građevinskih rješenja. Pitanje s kojim je publika ostala nakon rasprave stoga je jednostavno: ako imamo Strategiju zelene urbane obnove, zašto planiramo zahvate koji su, prema upozorenju struke, s njezinim ciljevima u neskladu?
Veliki dio rasprave odnosio se na odnos struke, gradske uprave i građana te na mogućnosti stvarnog sudjelovanja javnosti u oblikovanju grada.
Krešimir Krolo ocijenio je da javne konzultacije koje se provode u kasnim fazama planiranja često postaju tek formalnost te da bez stvarnog sudjelovanja građana nema ni uvjerljive provedbe odluka. Govorio je o važnosti osjećaja pripadnosti prostoru, koji se u Puli jasno očituje u primjerima Pragrandea i Lungomarea. Upozorio je i na nedovoljnu uključenost mladih u rasprave o prostoru, iako se upravo njihova budućnost često ističe kao razlog za donošenje dugoročnih odluka.
Prema njegovu mišljenju, problemu pridonosi i školski sustav koji nedovoljno potiče kritičko razmišljanje i građanski odgoj.
Jasmina Bašić naglasila je da arhitekti ne mogu samostalno mijenjati prostorne planove, ali da građani imaju znatnu moć utjecaja na odluke te da ih struka može osnažiti i potaknuti da sami zahtijevaju promjene.
Kruno Pekas predstavio je primjere aktivizma koji se ne oslanja samo na institucije, nego uključuje objave na društvenim mrežama kojima se građanima približavaju problemi iz njihova neposrednog okruženja, taj komunikacijski kanal ima veliku moć te se on trudi objavljivati informacije u konzultaciji sa stručnjacima, brojnim studijama te svaki online angažman prati i slanje dopisa nadležnim institucijama.
Smatra da u ekologiji dolazi do točke preokreta i da se ljudi, nakon dugog navikavanja na loše uvjete, postupno počinju buditi i reagirati. Zalagao se za sadnju autohtonih biljnih vrsta, umjesto vrsta koje prirodno ne rastu na ovom području, te za odgođenu košnju kojom se štite oprašivači. Zajedno s Arianom Modesto upozorio je i na krute propise koji otežavaju primjenu takvih praksi.
Panelisti su se složili oko ključne poruke: različite struke ne smiju stajati jedne nasuprot drugima jer im je zaštita javnog dobra zajedničko polazište.
Uz panel je postavljena izložba Živi svijet Pragrandea fotografa Marinka Babića, koja je posjetiteljima približila prirodne vrijednosti tog prostora. U interaktivnom kutku građani su ostavljali svoje poruke i prijedloge za zeleniju Pulu, a svoj su rad je predstavila i građanska inicijativa Protiv sječe, Za bolju zajednicu i Jestiva Pula. Izložbu građani mogu pogledati do kraja tjedna.
Panel je dio šire kampanje Zelene površine, sigurna mjesta, koja se istodobno provodi u Puli, Sarajevu, Skopju i Tirani u okviru mreže Climate Bridges. Zajednička je poruka kampanje da zelena površina nije prazan prostor, nego mjesto na kojem zajednica diše. Budućnost zelenih površina zato nije samo pitanje urbanizma i krajobrazne arhitekture, nego i pitanje zdravlja, sigurnosti, klimatske otpornosti, javnog interesa i prava građana da sudjeluju u oblikovanju prostora u kojem žive.
Pod vodstvom iskusne vrtlarice Biserke Deković sudionici će naučiti kako pripremiti tlo za proljeće te u praktičnom dijelu sijati špinat i saditi češnjak i lučice. Radionica se održava u subotu, 17. listopada, od 10 do 12 sati, a prijave su otvorene do petka u 13 sati
Obitelj, prijatelji, nekadašnji članovi benda i predstavnici Grada odali su počast Branku Črncu, glazbeniku i sindikalistu koji je ostavio dubok trag u identitetu grada. U subotu će u Rock galeriji biti otvorena izložba „Đoser i Tusta“, posvećena dvojici pulskih glazbenih velikana
U Galeriji Antun Motika u pulskom INK-u održat će se predavanje o umjetnikovu djetinjstvu, obiteljskim korijenima i školovanju. Kroz arhivsku građu i povijesni kontekst burnih promjena u Istri bit će predstavljeni utjecaji koji su oblikovali njegov svjetonazor i kasnije stvaralaštvo
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
