Tvrtka "Opstanak" u vlasništvu Miroslava Pranjića već gotovo dvije godine koristi prostore u Slobodnoj zoni luke Pula, a da za to ne plaća koncesiju. Navodno je taj poslovni ustupak, inače vrijedan najmanje 200 tisuća kuna godišnje, proizašao iz vrlo dobrih odnosa Miroslava Pranjića i Dalibora Suljevića, bivšeg IDS-ovog direktora gradskog poduzeća Luke Pula. Pranjić se, čini se, sa Suljevićem, dogovorio da Luci Pula plaća tek simboličnu naknadu za korištenje prostora u Slobodnoj zoni. Koliko ta naknada konkretno iznosi, nismo uspjeli doznati, jer Luka Pula trenutno nema direktora.
Pranjića je očito jako zasmetala svojedobna najava smjene Suljevića te je, kako doznajemo, zbog toga prijetio gradonačelniku Filipu Zoričiću.
Gradonačelnik nam je potvrdio da ga je nakon jedne od sjednica Gradskog vijeća na Danteovom trgu zaustavio tada nepoznati čovjek i rekao: „Ne diraj Suljevića. To ti je zadnje".
Filip Zoričić
Pojašnjava da je kasnije saznao da je to upravo Pranjić.
“Nakon toga me taj čovjek zna nazvati na mobitel u kasnijim satima, ali ne javljam se“, kaže Zoričić.
Pranjić nam je naknadno o prijetnji gradonačelniku, želeći možda ispasti duhovit, izjavio: "O prijetnji gospodinu Filipu Zoričiću, za mene je to prvi glas. Samim tim da je gospodin Zoričić veliki prijatelj mojoj supruzi, isto tako smatram da je i moj, kao što je i prijatelj gradu Puli“.
Kakogod, Suljević je, kao što je poznato, ipak smijenjen.
Opstanak - tvrtka izuzetak
Ipak, središnja tema ovog teksta je gotovo dvogodišnje neplaćanje koncesije za veliku poslovnu halu usred pulske luke.
U nastavku pulskog bulevara, uz cestu ka cementari, arsenalske zidine oduvijek priječe ikakav pogled javnosti prema gospodarskim djelatnostima nemalog broja poduzetnika u Slobodnoj zoni, lučkom području kojem gospodari Lučka uprava Pula.
Ta fizička prepreka nije nikakav problem, barem dok korisnici Slobodne zone Lučkoj upravi Pula uredno plaćaju koncesije.
Međutim, jedna tvrtka je izuzetak. Firmi Opstanak d.o.o., vlasnika Miroslava Pranjića, iz nekog, još uvijek nepoznatog razloga Lučka uprava Pula ne naplaćuje koncesiju za gospodarsko korištenje hale veličine, kako smo se uvjerili na licu mjesta, 335 četvornih metara. I tome je tako već gotovo dvije godine.
Koriste 350, a plaćaju koncesiju za samo - 14 kvadrata!
Naime, firma Opstanak plaća koncesiju za 'obavljanje djelatnosti metalne bravarije uz korištenje i održavanje objekata lučke nadgradnje i podgradnje na pomorskom dobru', ali za samo za metalni kontejner od 14 četvornih metara, što je vidljivo iz javno dostupnog registra koncesija Ministarstva financija. Odluku o toj dodijeli potpisao je kao predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Valter Boljunčić u ožujku 2020. godine.
Metalni kontejner za koji Opstanak plaća koncesiju
Pitanje koncesija je jasno i detaljno regulirano zakonima, a njena visina određena je fiksnim dijelom na osnovi kvadrature prostora i varijabilnim dijelom, koji iznosi 1,5 posto ukupnog prihoda od poslovanja koncesionara za djelatnost koju obavlja na pomorskom dobru.
Sukladno zakonu, Opstanak bi Lučkoj upravi godišnje trebao plaćati 60 tisuća kuna fiksne naknade i 180 tisuća kuna varijabilne, ukoliko kao osnovu uzmemo 12 milijuna kuna prihoda koje je tvrtka ostvarila u 2020. godini. Dakle, oko 240 tisuća kuna godišnje ili 2,4 milijuna kuna za deset godina, na koliko Opstanak ima koncesiju za metalni kontejner.
Međutim, firma Opstanak je registrirana i za obavljanje drugih djelatnosti, kao što je ugostiteljska, pa je u ovom slučaju nemoguće znati koliko joj točno iznose prihodi od djelatnosti koje obavlja u Slobodnoj zoni, a na temelju kojih se obračunava 1,5 posto varijabilnog dijela.
Nakon novinarskog upita Opstanak naglo ulazi na popis koncesionara, ali samo za kontejner
Po Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama, Lučka uprava je dužna voditi upisnik koncesija. Zanimljivo, na službenim stranicama pulske Lučke uprave tvrtku Opstanak donedavno nije bilo moguće pronaći na popisu koncesionara u Slobodnoj zoni. Tek nakon naših upita Pranjićeva tvrtka se pojavljuje na popisu, ali, naravno, samo za omanji metalni kontejner.
Tijekom našeg istraživanja o razlozima zašto firmi Opstanak ne naplaćuju koncesiju, na teren je u inspekcijski nadzor izašla Lučka kapetanija. Ali, Pranjića u Slobodnoj zoni nije bilo.
Kako saznajemo, inspekciji je izostanak opravdao rekavši da je otputovao u Tuzlu. Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture potvrdili su nam da su izvidi u tijeku.
Ravnatelj Brnos prebacuje odgovornost
Nakon višestrukih upita iz Lučke uprave, očigledno itekako svjesni težine propusta, odgovaraju da zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa unutar Slobodne zone ravnatelj Brnos „nije ulazio u revizije ugovora, kao ni revizije samog djelovanja postojećih ovlaštenika koncesije Slobodne zone luke Pula“. Brnos se pohvalio i da je lani u rujnu inicirao osnivanje Povjerenstva za praćenje izvršavanja odluka i ugovora o koncesijama na pomorskom dobru Lučke uprave Pula.
Otklanjajući odgovornost, Brnos navodi da korištenje „prostora za skladištenje“ tvrtka Opstanak plaća pulskom gradskom poduzeću Luci Pula, a po modelu koji su usuglasili bivši ravnatelj Donald de Gravisi i bivši direktor Luke Pula Dalibor Suljević.
Takve tvrdnje bivši ravnatelj de Gravisi, sada zaposlen kao voditelj Slobodne zone, odbacuje. Štoviše, upravo nam je on, nakon što s Brnosom nikako nismo uspijevali stupiti u kontakt, pokazao sporan prostor, gdje smo se na licu mjesta uvjerili da se ne radi o nikakvom „prostoru za skladištenje“, nego o dobro opremljenoj hali za rad.
-To nikada nije bio moj model i nije moj propust kao voditelja Slobodne zone, s obzirom na to da sam ravnatelju više puta ukazao na rad u hali bez koncesije“, izjavio je De Gravisi.
Veliku halu pokazao nam je de Gravisi
Zanimljivo, velika hala koju koristi Pranjićev Opstanak, nalazi se na samom ulazu u Slobodnu zonu i naslanja se, ni manje ni više, nego na prostorije Lučke Uprave, gdje je, inače, de Gravisijevo radno mjesto.
Tko ne plati koncesiju mora državi platiti kamate
Zakon o koncesijama, naime, jasno definira da je zabranjeno „svako obavljanje djelatnosti za koje je potrebna koncesija, a obavlja se bez dane koncesije“. Isti zakon određuje i da je naknada od koncesije prihod državnog proračuna.
Očito revoltiran Brnosovom optužbom, de Gravisi, koji je ravnateljsku funkciju obnašao 12 godina, potvrđuje da sredstva od naplate koncesija sjedaju na račun Ministarstva financija, koji kasnije iznose uplaćuje Lučkoj upravi. Ako se koncesija ne plati u roku, Ministarstvo financija, obrazlaže de Gravisi, obračunava kamate.
Vlasnik Opstanka Miroslav Pranjić pak tvrdi da od prvog dana radi po pravilima te da je do 15. siječnja na godišnjem odmoru, pa će na sva konkretna pitanja odgovoriti nakon tog datuma.
Dalibor Brnos, bliski suradnik Borisa Miletića, izrazito neugodan prema novinarima
Foto: Facebook/Manuel Angelini
Ravnatelj Lučke uprave Pula Dalibor Brnos ostao je nedostupan sve do završetka ovog teksta. U jedinom e-mailu na koji je odgovorio poručio nam je da ga uznemiravamo i da u tijeku svog rada najmanje "ima vremena raditi posao novinara ili služiti mu za dostavu/prijenos poslovnih informacija".
"Vaše postupanje i ponašanje smatram neprimjerenim i u suprotnosti s pozitivnim zakonskim propisima, zbog čega informacije koje tražite zatražite pisanim putem", poručio nam je Brnos, nakon čega smo mu replicirali da je kao ravnatelj javne ustanove dužan odgovoriti na upit i biti transparentan u svom radu te ga podsjetili da više ne radi u privatnoj firmi.
Naime, Brnos je u Lučku upravu došao iz pulske Brionke. Nakon dugo godina u privatnom sektoru, u svibnju 2020. imenovan je za ravnatelja Lučke uprave Pula. No, prvo ga je Grad Pula 2018., kada je gradonačelnik bio Boris Miletić, postavio za člana nadzornog odbora Kaštijuna.
Dolaskom nove vlasti je smijenjen, ali župan Miletić mu još uvijek čuva leđa, pa ga je sada u ime Županije predložio za predsjednika Nadzornog odbora pulske Plinare. Tako je Brnos od prije 20-ak dana, točnije od 15. prosinca, čelnik tog nadzornog odbora.
Čitavu korespondenciju s Brnosom poslali smo i županu Borisu Miletiću. Iz Lučke uprave nam je u dva navrata odgovorio službenik za informiranje Zoran Peruško.
