Htjeli bismo da budete ambasadori Udruge AjA jer samim time postajete ambasadori svih onih o kojima vodimo brigu. Voljeli bismo da nakon današnjeg skupa izbacimo riječ beskućnik iz vokabulara i zamijenimo je riječju osoba u beskućništvu. Jezik nije samo forma, on je početak promjene i to želimo danas osvijestiti, rekla je Babić
Htjeli bismo da budete ambasadori Udruge AjA jer samim time postajete ambasadori svih onih o kojima vodimo brigu. Voljeli bismo da nakon današnjeg skupa izbacimo riječ beskućnik iz vokabulara i zamijenimo je riječju osoba u beskućništvu. Jezik nije samo forma, on je početak promjene i to želimo danas osvijestiti, rekla je Babić
U organizaciji pulske udruge AjA danas je u Coworking centru održan Međunarodni stručni skup „Housing First“.
Međunarodni stručni skup o Housing First pristupu – inovativnom modelu rješavanja beskućništva koji stavlja stanovanje na prvo mjesto kao osnovu za daljnju podršku i oporavak - okupio je velik broj stručnjaka i praktičare iz Hrvatske i inozemstva.
Njihov je zadatak bio razmjena znanja i iskustava, otvaranje stručnog dijaloga o izazovima i mogućnostima implementacije ovog modela te povezivanje relevantnih dionika iz područja socijalne skrbi, mentalnog zdravlja i stambene politike.
Predsjednica Udruge AjA Helena Babić poželjela je dobrodošlicu okupljenim stručnjacima i praktičarima, a posebno onima koji su doputovali iz inozemstva.
Na skupu su, među ostalima, sudjelovali i predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić, gradonačelnik Grada Pule Filip Zoričić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije Gordana Antić i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, mlade i sport Grada Pule Ivana Sokolov.
- Htjeli bismo da budete ambasadori Udruge AjA jer samim time postajete ambasadori svih onih o kojima vodimo brigu. Voljeli bismo da nakon današnjeg skupa izbacimo riječ beskućnik iz vokabulara i zamijenimo je riječju osoba u beskućništvu. Jezik nije samo forma, on je početak promjene i to želimo danas osvijestiti, rekla je Babić.
Pročelnica Sokolov osvrnula se na posljednje tri godine tijekom kojih je u Puli učinjena kompletna reorganizacija kada se radi o pristupu osobama u beskućništvu te na tome zahvalila timu Udruge AjA.
- Prije tri godine, na samom početku ove priče, kada Udruga AjA kao ovakva još nije postojala, krenuli smo razgovarati o Housing first programu i odlučili pokušati promijeniti pristup jer način kojim se do tada pristupalo problemu beskućništva nije polučio dobre rezultate. Odlučili smo okrenuti priču i za početak otkriti što je to što tim osobama prvo treba. Došli smo do zaključka da je to krov nad glavom prije svega, a tek onda sve ostalo.
Drago mi je reći da smo bili uz vas od prvog dana te da ćemo vam i dalje biti podrška, poručila je pročelnica Sokolov.
Program konferencije uključivao je predavanje organizacije Housing First Europe Hub i World Habitat organizacije koje su održale Laura Fritz i Ella Hanconk. Primjere dobre prakse udruge Kralji ulice i temu brojanja beskućnika prezentirala je pak Hana Košan iz Ljubljane.
Drugi dio skupa bio je posvećen World Café diskusijama na različite teme: s temom "Što možemo u budućnosti?" predstavila se Udruga Institut Pula, a na stolu "Tko smo mi?" članovi i korisnici Udruge AjA.
Jedan je panel bio posvećen temi 'Mediji i beskućništvo', a vodile su ga Jelena Milović (Glas Istre) i Borka Petrović (Istra24), a drugi mentalnom zdravlju djelatnika. Njega su moderirale Sanja Subotić i Jelena Gazibara (Istarsko psihološko društvo) i Maja Jagar.
Inače, u Puli se beskućništvu posljednjih godina pristupilo na posve nov i sustavan način, kroz aktivnosti udruge AjA te zahvaljujući udruzi Institut koja vodi prenoćište za beskućnike i programu Grada Pule "Housing first".
Zahvaljujući udruzi AjA, koja se u Puli bavi stambenim zbrinjavanjem osoba u beskućništvu i onih koji su u riziku od beskućništva, trenutno je 13 osoba stambeno zbrinuto i smješteno u šest stanova, čime im je dana prilika za novi početak i dostojanstven život.
Ovaj program u Europi djeluje već nekoliko godina, a Pula je prvi grad u Hrvatskoj koji je uspješno krenuo tim stopama.
Kako je na kraju konferencije istaknula predsjednica udruge Babić zabluda je da nas "osoba na cesti" najmanje košta. Dapače, na nju sustav troši jako puno novaca i resursa, a problem beskućništva nije trajno riješen.
Upravo tu AjA vidi snagu u modelu Housing first pomoću kojeg se osobe u beskućništvu trajno sklanjaju s ceste i dobivaju svoj krov nad glavom kojeg mogu zvati "domom", odakle kreće cijela rehabilitacija i resocijalizacija.
U zaključku skupa dane su i neke preporuke za daljnji razvoj sustava skrbi za osobe u beskućništvu, a to su: razviti ciljane programe za specifične skupine (mladi, žene, stariji), osigurati brže prijelaze iz beskućništva prema trajnom stanovanju, širiti i jačati Housing First pristup, omogućiti korisnicima trajna rješenja uz potrebnu podršku, povećati broj mjesta u skloništima i stambenim programima, osigurati posebne kapacitete za obitelji s djecom, ali i jačati suradnju i uspostaviti mehanizme razmjene informacija među organizacijama te osigurati raznoliku i vremenski dostupnu ponudu usluga.
Svojevrstan je to poklon navijačima i simpatizerima kluba te ljubiteljima nogometa u Puli i Istri za nevjerojatnu podršku koju iskazuju nogometašima Istre 1961 u posljednjim prvenstvenim susretima. Osim toga, prigodno druženje uz glazbu, hranu i piće je i jedna posebna zahvala nogometašima Istre 1961 za odličnu igru, i nadamo se, povijesni uspjeh kluba
Impresivnih 175 digitalnih uradaka pristiglo je kao odgovor na javni poziv iz pulskih osnovnih škola. U svakoj kategoriji nagrađena su tri najbolja učenika
"Svi oni koji me poznaju, vrlo dobro znaju da ne podliježem utjecajima, stoga ostajem čvrst u svojim namjerama. Naravno, ponekad se mora pristati na kompromise, ali uvijek uz najveće poštovanje naše povijesti, civilizacije, identiteta i dostojanstva kao Talijana"; to je jedna od poruka Valmera Cusme koji je podsjetio: "Na kraju krajeva, prava koja uživamo dao nam je većinski narod, to jest Hrvati. To su prava duboko ukorijenjena u povijesti i civilizaciji ovih krajeva, a priznata su i na razini Europske unije. Možda je neugodno podsjetiti na to, ali upravo zahvaljujući manjinskim pravima Hrvatska je primljena u Europsku uniju. Oni koji se protive tim pravima su u manjini."
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
