Hoće li Pula dobiti Antifašistički muzej? Morina iz 'La Resistance' zdušno ZA. Grbin: "Provjeriti, da nam ne 'sleti' tužba Državnog odvjetništva"

Povjesničar dr. Milan Radošević pokrenuo je u ožujku ove godine inicijativu za osnivanje Antifašističkog muzeja kao ustanove za čuvanje sjećanja na doprinos istarskih građana pobjedi nad fašizmom.

Prostor muzeja trebao bi biti uz Dom antifašista, iznad Arene, u velikoj dvorani na prostoru nekadašnjeg boćališta, a koju trenutačno koristi kafić La Resistance, koji tri godine vodi Elvis Morina.

Inicijativu osnivanja antifašističkog muzeja na toj lokaciji podržava i Elvis Morina, koji nam je rekao da treba aplicirati za sredstva Europske unije i naći novce da se napravi pravo muzejsko zdanje. 

- Mislim da ta zgrada mora ostati javni, društveni centar. Odaziv na dosadašnje programe La Resistancea pokazao je da postoji potreba za takvim mjestom, kaže on.

(Foto: Manuel Angelini)

Na pitanje koliko bi zbog muzeja podnio komercijalnu žrtvu, Elvis Morina odgovara: "Nema se što žrtvovati, ja sam tamo u najmu. Ja sam za projekt muzeja i zdušno ću pomoći da se realizira. Mislim da je antifašistički muzej nužan za naš grad. Vidimo kakva su vremena. Antifašizam je zajednička, svjetska vrijednost i svatko treba na neki način dati prilog društvu u razvoju ideje antifašizma. Ali i građansko društvo je ključno. U kratkom vremenu otkad sam došao tamo, shvatio sam da se radi o jednom društvenom centru, zato i radim tamo to što radim".

Od upućenih u prostorno planiranje saznajemo da se na taj prostor može nadograditi još jedna etaža.

U sadašnjom prostoru u prizemlju trebala bi kao sastavni dio muzeja biti multimedijalna dvorana, a na budućem prvom katu muzej.

Jedno je sigurno, projekt ozbiljnog profesionalnog muzeja zahtjeva velike novce.

Iza Arene, sada Dom antifašista i kafić La Resistance

U otvorenom pismu koje su proljetos, uz povjesničara Radoševića, potpisali predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule Boris Siljan, navedeno je da je teško zaobići činjenicu da Istra nema stalni, sveobuhvatni muzejski postav koji bi na primjeren način predstavio te ključne odrednice njezina višeslojnog identiteta.

- Ideja o tome stara je bar 15 godina. Primjer aktivnog i svim generacijama prilagođenog pristupa očuvanju antifašističke baštine nalazimo u Šibeniku, gdje od 2016. djeluje Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije. Ovaj multimedijalni prostor svjedoči o trudu da se posjetiteljima omogući informirano i promišljeno razumijevanje povijesti oslobođenja Šibenika i Dalmacije, uz duboko poštovanje prema žrtvama i osvještavanje kompleksnosti tog povijesnog razdoblja, naveli su. Tadašnji gradonačelnik Pule Filip Zoričić i istarski župan Boris Miletić svesrdno su proljetos poduprli tu inicijativu.

Grbin: "Nakon procjene troškova traži se najbolji modalitet za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa"

"Podrška projektu nije upitna. Razgovaramo s inicijatorima", kaže nam sadašnji pulski gradonačelnik Peđa Grbin, no dodaje: "Ima tu strahovito puno posla".

- Kakvog posla", pitamo.

- Od koncepcijskog, od toga što oni žele na toj lokaciji do toga je li to usklađeno s prostornim planom, s namjenom. U kontaktu smo s njima. Nije sporna naša podrška, nego radimo na tome kako da to ostvarimo, kaže gradonačelnik.

Na naše pitanje je li taj objekt u 100-postonom vlasništvu Grada Pule, gradonačelnik odgovara: "Sve stvari vezane uz to moramo temeljito provjeriti, a kad ih provjerimo tada ćemo o tome govoriti. Sad ovako napamet doista ne mogu reći".

Grbin nam detaljno pojašnjava korake, što zaslužuje citiranje.

(Foto: Manuel Angelini)

- Svaki takav projekt, toliko velik, zahtijeva posla. Ne može se reći: 'Evo gradimo'. To je ozbiljan posao koji zahtijeva ozbiljnu pripremu i na tome radimo s antifašistima. Podijelili smo zadatke, čekamo od njih koncept. Kada dobijemo koncept, idemo s provjerom je li to prostorno-planski moguće. Nakon te provjere, javljamo im se natrag s eventualnim korekcijama. Nakon toga se ide u procjene troškova. Zatim se traži najbolji modalitet za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. U tom se trenutku sve još jednom ispituje da se ne bi pojavio nekakav problem. U zemljišnim knjigama je jedno, u stvarnosti drugo. Ne daj Bože neki povrat za koji nitko nije znao itd. Dakle, to je masa stvari koju treba odraditi, kaže Grbin, dodajući da su Savez antifašista i Grad podijelili zadatke, da će se svaki korak 'čekirati' i zatim nastaviti s realizacijom.

- Prije nego što se u to krene, sve mora biti čisto i raščišćeno, a tek onda možemo ići korak dalje. To je projekt koji će zahtijevati niz koraka na kojima radimo. Projekt, ponavljam, ima podršku Grada Pule, veli Grbin.

Nakon što mu ponavljamo da je prostor u cijelosti gradsko vlasništvo, Grbin kaže: "Taj dio uopće nije sporan. Prije nego što se ulazi u bilo kakav projekt, potrebno je provesti dodatne kontrole. Zato što u Hrvatskoj, a to nije samo stvar Pule i Istre već cijele Hrvatske, nije uvijek ono što piše u zemljišnim knjigama tako.

- Jer ti se može dogoditi da ti sutra 'sleti' tužba državnog odvjetništva, kao što se dogodilo za Valkane, koje su dugo vremena bile 100 posto u gradskom vlasništvu, a onda je država tužila, da bi u sporu vještak rekao da je na taj dan 1990. godine to bilo šumsko dobro, zbog čega to prelazi u vlasništvo Republike Hrvatske. Znači, sve treba provjeriti prije nego što će se početi,  zaključuje gradonačelnik Pule Peđa Grbin.

Na naša pitanja jesu li se  recentno oko muzeja sastali s gradonačelnikom Grbinom, postoji li ikakva vlasnička-pravna ili druga prepreka da  prostor velike dvorane posluži kao prostor za novi muzej te kakav će biti koncept muzeja, Milan Radošević nam je jučer, uz suglasnost ostalo dvoje inicijatora, odgovorio: "Gradonačelnik Grbin primio nas je prije tri tjedna na sastanak i načelno podržao inicijativu za osnivanje Muzeja antifašizma u Puli. To je važan korak nakon podrške istarskog župana i Istarske županije, koja je zaključak usvojila jednoglasno. Dogovoreno je da kroz mjesec dana pripremimo idejnu skicu prostornog rješenja te osnovne smjernice za izradu koncepta budućeg Muzeja, kao početni radni materijal".

Inicijator ideje o muzeju povjesničar dr. Milan Radošević

- Inicijalna ideja bila je da prostor Muzeja bude uz Dom antifašista, ponad Arene, na prostoru nekadašnjeg boćališta, čiji je vlasnik Grad Pula. Smatramo da ta lokacija ima i simboličku vrijednost i jasnu pristupačnost - stanovnicima Pule i Istre, osobito školarcima, ali i stranim gostima, kaže.

Muzej bi, pojašnjava povjesničar dr. Radošević, obuhvatio ključne teme istarske antifašističke povijesti: Vodnjansku bitku, Labinsku republiku, Proštinsku bunu, spaljivanje Narodnog doma u Puli, Mussolinijev programatski govor u Puli, proces nasilne talijanizacije, žrtvu Vladimira Gortana… da spomenemo samo neke. Znatan dio bi se, naravno, bavio i Drugim svjetskim ratom, zaključno s oslobođenjem 1945., kada antifašizam dobiva drugačije političke funkcije.

Postav bi bio multimedijalan, interaktivan i višejezičan, prilagođen najmlađima i školskim grupama, ali i bogat sadržajem za one koji žele saznati više. Uz stalni postav predviđa se i dvorana za javna predavanja te različite društvene, kulturne i umjetničke programe. Inicijatorima je važno da Muzej bude i mjesto susreta i druženja, ne samo izložbeni prostor.

- Danas svjedočimo zabrinjavajućem rastu netrpeljivosti i polarizacija u svijetu, ali nažalost i u Hrvatskoj. Zato smatramo da je važno štititi vrijednosti koje su proizašle iz antifašizma, jer nas povijesno iskustvo podsjeća na važnost solidarnosti, uvažavanja i onoga što nam je zajedničko i bitno. Istra je dokaz da su suživot i multikulturalnost ispravan put na kojem treba graditi mirnu budućnost, ističu inicijatori, koji se zasad ne žele izjašnjavati o financijskom okviru projekta.