Teme:
Politika i društvo

istraživanje švedskog V-Dem instituta

Hrvatska među 7 europskih zemalja s najvećim rizikom od autokracije

Hrvatska spada među 7 europskih država s najvećim rizikom da njihovi demokratski sustavi u narednim godinama dožive autokratske tendencije i promjene – zajedno s Mađarskom, Poljskom, Bjelorusijom, Slovenijom, Srbijom i Češkom

 
1 min
Danijela Bašić-Palković

Hrvatska spada među 7 europskih država s najvećim rizikom da njihovi demokratski sustavi u narednim godinama dožive autokratske tendencije i promjene – zajedno s Mađarskom, Poljskom, Bjelorusijom, Slovenijom, Srbijom i Češkom

U susret neprekidnom nizu korupcijskih afera i negativnih demokratskih trendova, stiglo je vanjsko ekspertno mišljenje švedskog  V-Dem instituta koje ukazuje na pojavu negativnih demokratskih trendova i sve veću autokratizaciju u Hrvatskoj, objavio je Gong.

Istraživanje "Democracy Report 2022:Autocratization Changing Nature?" , koje je odnosi na 179 država, Hrvatsku je smjestilo na 46. mjesto – dva niže nego u istom istraživanju iz 2021. godine.

Prema istraživanju švedskog V-Dem instituta, Hrvatska je uz sam uz bok s Bjelorusijom, Slovenijom, Srbijom, Mađarskom, Poljskom i Češkom - u opasnosti da demokratski sustav uskoro doživi autokratske tendencije i promjene.

Za razlog navode kontinuirano desetogodišnje slabljenje demokracije u Hrvatskoj, posebice u domeni slobode i izbornog sustava, zbog čega se Hrvatsku svrstalo među države s autokratskim trendovima. 

Iako još uvijek spada u 30 posto država s razvijenom i kvalitetnom demokracijom, u istraživanju se posebno ističe da Hrvatska spada među 7 europskih država s najvećim rizikom da njihovi demokratski sustavi u narednim godinama dožive autokratske tendencije i promjene – zajedno s Mađarskom, Poljskom, Bjelorusijom, Slovenijom, Srbijom i Češkom.

AUTOKRACIJA REPUBLIKA HRVATSKA V-Dem institut
Hrvatska

Nastavite čitati

Hrvatska
 

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

Prilagodi postavke

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.