Politika i društvo

PRIZORI IZ BUČE ZGROZILI SVIJET

Hrvatska se priključila inicijativi da ICC istraži zločine u Ukrajini

Iako Ukrajina nije članica Rimskog statuta kojim je osnovan taj sud, posebnim je izjavama prihvatila njegovu nadležnost za kaznena djela nad ukrajinskim građanima za koje optužuje visoke ruske i dužnosnike separatističkih regija na istoku zemlje


 
1 min
HINA
Foto: HINA

Iako Ukrajina nije članica Rimskog statuta kojim je osnovan taj sud, posebnim je izjavama prihvatila njegovu nadležnost za kaznena djela nad ukrajinskim građanima za koje optužuje visoke ruske i dužnosnike separatističkih regija na istoku zemlje

Hrvatska se priključila inicijativi 38 zemalja da Međunarodni kazneni sud (ICC) otvori istragu o ratnim zločinima u Ukrajini, odlučila je u Vlada u petak.

Njome se od tužitelja ICC-a traži da istraži ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid za koje se smatra da su počinjeni na području Ukrajine od 21. studenoga 2013. godine.

Iako Ukrajina nije članica Rimskog statuta kojim je osnovan taj sud, posebnim je izjavama prihvatila njegovu nadležnost za kaznena djela nad ukrajinskim građanima za koje optužuje visoke ruske i dužnosnike separatističkih regija na istoku zemlje. 

Uz Hrvatsku, inicijativu je podržalo 38 država stranaka Rimskog statuta (sve države članice Europske unije osim Litve koja je zahtjev podnijela samostalno) te Albanija, Australija, Kanada, Kolumbija, Costa Rica, Gruzija, Island, Liechtenstein, Novi Zeland, Norveška, Švicarska i Velika Britanija.

Ujedinjeni narodi dokumentirali su smrt 1480 civila u Ukrajini od ruske invazije 24. veljače.

Slike koje su se pojavile iz Buče, predgrađa ukrajinskog glavnog grada Kijeva, izazvale su užas diljem svijeta. Stotine trupla civila otkriveno je tijekom vikenda nakon povlačenja ruskih snaga.

Ruski dužnosnici uporno odbacuju optužbe kao neutemeljene i ističu da je riječ o "falsifikatima" kojima je cilj sabotaža mirovnih pregovora Moskve i Kijeva.


Nastavite čitati

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.