Politika i društvo

ZOOMERI

Hrvatskoj generaciji Z društvene mreže glavni su izvor informiranja

Društvene mreže glavni su izvor informiranja za čak 52 posto hrvatske generacije Z (rođenih od 1997. do 2012.), gotovo trećina "zoomera" ističe kako se najviše informira preko news portala, a tisak, radio i televizija kao tradicionalni mediji najvažniji su izvor vijesti za njih samo 15 posto


 
7 min
HINA
pIXABAY

Društvene mreže glavni su izvor informiranja za čak 52 posto hrvatske generacije Z (rođenih od 1997. do 2012.), gotovo trećina "zoomera" ističe kako se najviše informira preko news portala, a tisak, radio i televizija kao tradicionalni mediji najvažniji su izvor vijesti za njih samo 15 posto

Društvene mreže glavni su izvor informiranja za čak 52 posto hrvatske generacije Z (rođenih od 1997. do 2012.), gotovo trećina "zoomera" ističe kako se najviše informira preko news portala, a tisak, radio i televizija kao tradicionalni mediji najvažniji su izvor vijesti za njih samo 15 posto.

Rezultati su to istraživanja Agencije za medije (AEM) predstavljenog u svibnju koje je pokazalo i da čak 52 posto građana u Hrvatskoj, povremeno ili često, dugotrajno namjerno izbjegava vijesti te da čak gotovo četiri posto ispitanika vijesti više uopće i ne prati.

No, manje istaknuti rezultati istraživanja o medijskim navikama hrvatskih "zoomera" dodatno pojašnjavaju, ali i najavljuju trend nastavka izrazitog pada relevantnosti hrvatskih tradicionalnih medija i news portala, a naročito nakon ove godine u kojoj se dogodio, kako medijski stručnjaci ističu, povijesni preokret.

Naime, Reutersov institut za proučavanje novinarstva u lipnju je u izvješću Digital News Report 2026. objavio da su društvene mreže i videoplatforme prvi put na globalnoj razini postale najčešći izvor vijesti.

Prema Reutersovu istraživanju, sada 54 posto ispitanika na globalnoj razini koristi društvene mreže i video platforme kao glavni izvor vijesti, televiziju 52 posto, a informativne portale i aplikacije 51 posto ispitanika.

U općoj populaciji televizija i portali i dalje glavni kanali informiranja

Trend je, prema Reutersu, nedvosmislen jer je korištenje televizije kao izvora vijesti palo je za 13 postotnih bodova od 2020., a internetskih portala za 12 posto. Istovremeno, društvene mreže u tom razdoblju bilježe dosad rekordan rast.

U Hrvatskoj se, pak, prema istraživanju AEM-a, taj povijesni preokret još nije dogodio jer su u općoj populaciji televizija i internetski portali i dalje glavni kanali informiranja, a tek onda slijede društvene mreže i radio.

No, trend gubitka povjerenja u tradicionalne medije i portale zasigurno će se nastaviti jer, prema istraživanju AEM. sada već gotovo trećina (32 posto) malo starije generacije Y (rođeni 1981.-1996), koristi društvene mreže kao glavni izvor informiranja, a news portale njih čak 45 posto.

Kako ističu stručnjaci, u Hrvatskoj će se sada i ubrzati trend odustajanja od televizija i portala kao glavnih donositelja i prenositelja vijesti, a bude li on u postocima koje Reuters bilježi kao globalni pad od 2020.-2025., za najkasnije pet godina društvene će mreže postati glavni izvor informacija većine hrvatskih građana.

U neumitnom padu relevantnosti hrvatskih tradicionalnih medija, vrijedno je istaknuti koje razloge hrvatska generacija Z ističe u njihovu izbjegavanju vijesti i korištenju tradicionalnih medija i portala.

Prema istraživanju AEM-a tri su glavna prediktora - pokazatelja među kojima je prvi "anksioznost od vijesti" - odnosno navodi se da je izbjegavanje vijesti, ali i medija i portala, primarno emocionalna reakcija na preopterećenost medijskim sadržajem, a naročito na negativnosti koje su prisutne u vijestima.

Osim toga, u istraživanju se navodi "građanska nezainteresiranost", odnosno pojašnjava se da je izbjegavanje vijesti i dio šireg, distanciranog odnosa, prvenstveno prema politici, ali i sudjelovanju u javnom životu.

Veza između tradicionalnih medija i publike sve jače i brže erodira

Naposljetku, navodi se i da je izbjegavanje medija kao izvora informiranja posljedica doživljaja neprofesionalnosti medija, a naročito hiperprodukcije, senzacionalizma i trivijalnosti njihova sadržaja, ali i načina prezentacije informacija.

Za medijske profesionalce, ovi pokazatelji nose konkretnu poruku, ističe se u istraživanju u kojem se zaključuje i kako veza između tradicionalnih medija i publike sve jače i brže erodira. Potvrđuju to i angažirani stručnjaci.

"Istraživanje Agencije za medije potvrdilo je neke neslavne trendove koje pratimo već nekoliko godina - povjerenje u medije u Hrvatskoj je relativno nisko, a izbjegavanje vijesti izrazito visoko. To naravno nije dobro i mediji bi morali takav feedback građana uzeti ozbiljno", kazala je profesorica zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Marijana Grbeša Zenzerović.

Ona je u svibnju predstavila istraživanje na kojem je surađivala, a koje je za (AEM) proveo sociolog Ivan Burić. Dodala je i da je za povratak povjerenja u tradicionalne medije potreban angažman šire društvene zajednice.

"Apsolutno svi ključni akteri - od politike do vlasnika medija trebali bi, u novim tržišnim i tehnološkim okolnostima, o medijima razmišljati kao o društvenom kapitalu kojeg treba pošto-poto zaštititi. To kod nas još uvijek nije slučaj", ističe Grbeša Zenzerović.

Dodaje i da je važnost tradicionalnih medija, nažalost, vidljiva tek kada se dogode izvanredne situacije, poput požara u Dalmaciji tijekom ljeta, kada su svi tražili vjerodostojne i točne informacije.

"Mediji moraju shvatiti da je upravo to njihova najveća tržišna i društvena vrijednost, a ne hiperprodukcija trash sadržaja. To je put u propast", zaključila je Grbeša Zenzerović.

Mediji prisiljeni natjecati se za pozornost fragmentirane publike

S druge strane, rezultate istraživanja prokomentirala je i profesorica Suzana Peran sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta ističući kako su mediji sada prisiljeni natjecati se za pozornost vrlo fragmentirane publike.

"Borba za klikove, brzina objave, senzacionalizam, kao i sadržaj koji je prilagođen logici društvenih mreža sve je veći izazov za vjerodostojnost medija. Ta se vjerodostojnost ne može izgraditi, a niti vratiti ili steći povjerenje publike, jednom kampanjom, projektom ili uporabom neke nove tehnologije", kaže Peran.

Pritom, smatra i da budućnost hrvatskog medijskog sustava nije upitna, ali da u tome veliku ulogu imaju nekomercijalni mediji, kao i oni blisko vezani uz lokalne zajednice.

"Govoreći o tradicionalnim medijima, rekla bih da oni imaju budućnost, ali će se ipak morati prilagoditi ne samo novim tehnologijama, nego i navikama publike koja se promijenila. Posebna je pri tome uloga javnih medijskih servisa, kao i lokalnih medija", zaključila je Peran.

Budućnost tradicionalnih medija i portala komentirao je i profesor i predavač na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku Tomislav Levak, koji je i doktorirao na temu obilježja širenja dezinformacija na društvenim mrežama i komunikacijskim platformama, ali je i koautor zapažene studije "Bijeg s virtualnog korza - novi trendovi pripadnika generacije Z o korištenju društvenih mreža', objavljene još 2018.

"Mediji nisu izgubili bitku, ali su izgubili monopol nad ulazom u informacijski prostor. Trend, međutim, ima strukturni karakter: mladi se informiraju kroz video, kreatore sadržaja i preporuke algoritma dok hrvatska generacije Z koristi društvene mreže i digitalne platforme kao glavni izvor informiranja”, ističe Levak.

Smatra da bi u Hrvatskoj to moglo postati dominantno i za širu populaciju za dvije do najviše pet godina, "osobito ako se ne uspostave vidljivo pouzdani, brzi i platformski prilagođeni medijski formati".

Osim dezinformacija najveća opasnost "informacijski mjehur"

Dodaje i kako mediji mogu zadržati ulogu provjeravatelja činjenica i autoriteta, ali samo ako budu prisutni tamo gdje publika već jest, a ne samo na vlastitim portalima.

Naglašava i da je, osim dezinformacija, na društvenim mrežama najveća opasnost "informacijski mjehur" odnosno algoritamski personalizirana okolina u kojoj korisnik pretežno vidi sadržaj potvrđujući već postojeće stavove, interese i identitetske pripadnosti.

Srodna je "komora jeke" (echo chamber), odnosno zatvorenija komunikacijska zajednica, često u grupama ili na zatvorenim platformama, u kojoj se slična mišljenja ponavljaju i pojačavaju, a suprotni ili korektivni argumenti rijetko dopiru do sudionika.

"Posljedice su polarizacija, smanjenje sposobnosti razumijevanja drugačijih pozicija, emocionalno potrošena javna rasprava i slabljenje zajedničke činjenične osnove demokratskog odlučivanja. Problem nije samo što se netko informira na TikToku ili Instagramu, nego što mu algoritam može odrediti što će vidjeti i što neće", kaže Levak.

Pritom daje i savjete za razbijanje "informacijskog mjehura" i utišanje "komore jeke". "Preporučujem sljedeće: pratiti više izvora različitih političkih i profesionalnih pozicija; prije dijeljenja provjeriti tko je autor, kada je objavljeno, postoje li izvori i pokrivenost u relevantnim medijima; razlikovati mišljenje, reklamu i provjerenu informaciju te namjerno pratiti stručnjake i medije s kojima se ne slažemo".

Zaključno, Levak kao i koautor "Vodiča za srebne surfere", koji sadrži savjete za korištenje interneta osobama treće dobi, upozorava da će, nakon generacije Z i oni steći nove medijske navike u korist društvenih mreža

"Mogu i vjerojatno hoće, ali sporije i uz jaču privrženost televiziji i portalima. Slikovito rečeno - generacijska granica nije zid, nego uspornik na cesti", zaključio je Levak. 

 

Piše Miroslav Edvin Habek

* Članak je napisan uz financijsku potporu Agencije za medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Prenošenje ovog teksta dopušteno je uz objavu poruke o financijskoj potpori Agencije za medije i navođenje izvora i autora.


Nastavite čitati

Sućut predsjednika Vlade u povodu smrti profesora Ivana Koprića

Odlikovali su ga, dodaje se, širina interesa, neumorna intelektualna znatiželja i otvorenost prema različitim područjima ljudskoga stvaralaštva. Posebno mjesto u njegovu životu imalo je pjesništvo, u kojem je pronalazio prostor stvaralačke slobode, izražavanja vlastitoga senzibiliteta i promišljanja složenosti ljudskoga iskustva

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.