IDS je u saborsku proceduru uputio osam amandmana na Zakon o regionalnom razvoju. Cilj cijelog seta predloženih amandmana jeste jačanje stvarne decentralizacije na način da se osigura da županije i jedinice lokalne samouprave raspolažu s najmanje 20% sredstava potrebnih za realizaciju svojih planova i programa. Nadalje, predlaže se jačanje uloge regionalnih koordinatora na način da im se omogući da budu provedbeno tijelo i u većoj mjeri upravljaju sredstvima potrebnima za realizaciju strateških i provedbenih planova. Vlada je, međutim, djelomično prihvatila tek dva amandmana, pri čemu nije ostvarena suština decentralizacije, što je bila ključna namjera ovih prijedloga, već je zakon uglavnom tehnički dorađen.
„Ovakav Zakon ne donosi stvarne promjene, već nastavlja model koji se godinama pokazuje neuspješnim. Ne predstavlja novi razvojni smjer, već tek prilagodbu postojećeg sustava koji postoji više od desetljeća i za koji je jasno da ne daje rezultate“, istaknuo je zastupnik Dalibor Paus, dodavši kako dodatno „ažuriranje“ nefunkcionalnog sustava ne znači napredak, nego samo ubrzano kretanje u pogrešnom smjeru.
Zastupnik Anteo Milos naglašava kako Zakon na prvi pogled ostavlja dojam iskoraka, no detaljnija analiza pokazuje da se ponajprije bavi proceduralnim pitanjima, bez stvarnih razvojnih pomaka, pa čak i vodi prema daljnjoj centralizaciji. Dodaje kako je riječ prije svega o instrumentu usklađivanja s europskim pravilima, a ne o novom financijskom i upravljačkom okviru kakav se očekivao i zbog čega ga je moguće podržati tek kao tehnički korak naprijed.
Zakon o regionalnom razvoju o kojem se odlučuje centralizirano, u političkom Zagrebu, IDS ne može podržati jer na taj način ravnomjerni regionalni razvoj ostaje tek fraza na papiru, zaključili su zastupnici IDS-a.
