Istarska javnost svjedočila je višegodišnjoj praksi IDS-ovih lokalnih čelnika da obilnim i netransparentnim proračunskim financiranjem lokalnih medija promiču svoju propagandu u glavnim istarskim lokanim medijima, a za amortiziranje 'kriznih situacija' bila je zadužena agencija Manjgura Krešimira Macana.
Tjednik Novosti u novom broju, u tekstu pod naslovom "Kesica presica", analizira ugovore koje su općine, gradovi i županije sklopili u zadnje dvije godine s tiskovinama, televizijama i portalima.
Iz njih se vidi da te razine vlasti godišnje izdvajaju više od 50 milijuna kuna za (dez)informiranje građana o svojim aktivnostima.
"Stanovnici većeg dijela Republike Hrvatske nesvjesno sudjeluju u financiranju medijske propagande načelnika, gradonačelnika i župana. Već godinama deseci milijuna kuna iz općina, gradova i županija usmjeravaju se prema privatnim medijima. Arbitrarno, najčešće mimo natječaja i jasnih pravila, moćnici na vlasti koriste budžete za bazični politički marketing u medijima koji, zauzvrat, lijepo pišu o njima, u nadi da će i dogodine dobiti sličan ugovor. Tako nastaju "posebni prilozi", tako se kreira servilni informativni dio novina na štetu lokalne javnosti, odnosno poreznih obveznika čiji novac završava u kasi medijskih privatnika".
Zaključci su to ekstenzivnog istraživanja koje su Novosti provele analizirajući ugovore koje su općine, gradovi i županije sklopili u zadnje dvije godine s tiskovinama, televizijama i portalima. O proračunskom financiranju medijima pisat će, vele, i u narednim brojevima.
Dokumenti koje su dobili na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama kroz dogledno vrijeme postat će dostupni javnosti putem platforme Gonga "Imamo pravo znati".
"Najveći dio dokumentacije koju smo čitali, naime, nikako se drugačije ne može nazvati nego reklama ili prikriveni oglas u korist političkog pokrovitelja", piše Hrvoje Šimičević, podsjećajući da prikriveno oglašavanje, kao ključna zakonska fraza koja objedinjuje sve dosad navedeno, nije dozvoljena prema zakonskim osnovama, kao i novinarskom etičkom kodeksu.
Medije odabiru i s njima poslove dogovaraju načelnici i gradonačelnici, u postupcima koji ne obuhvaćaju javnu nabavu, jer se radi o vrijednostima nižim od 200 tisuća kuna, koliki je prag za aktivaciju Zakona o nabavi.
Novosti osvjetljavaju četiri ugovora o promidžbi gradskih projekata vrijednih oko pola milijuna kuna, koje je Grad Split, za mandata HDZ-ovog gradonačelnika Andra Krstulovića Opare, potpisao sa Slobodnom Dalmacijom i to u predizbornim mjesecima prve polovice prošle godine. Problem je što ti sadržaji nisu (ili marginalno, jedva uočljivo) jasno označeni kao reklamni sadržaj.
U Primorsko-goranskoj županiji apsolutni vladari su vlasnici Novog lista, slovački fond koji je riječki dnevnik u paketu s Glasom Istre i Zadarskim listom kupio 2016. godine.
"Gotovo da ne postoji tijelo javne vlasti u tom dijelu Hrvatske koje nema ugovor s Novim listom. Većina ugovora koje smo dobili na uvid generičke je naravi. Razlika je samo u lokaciji objave: ovisno o gradu ili općini, "ugovor o poslovnoj suradnji" nudi objavu tekstova pretežito u prilozima Primorski, Otočni, Goranski ili Liburnijski list. Iako tekstove znaju potpisati novinari, oni se, prema ovim ugovorima, "uređuju i opremaju u dogovoru s osobom" koju imenuje načelnik ili gradonačelnik. Cijena jedne stranice svakog priloga, koji izlazi jednom mjesečno, odnosno svaki tjedan po jedan, je 2,5 tisuća kuna. Za druge angažmane nude se objave, oglasi, pokroviteljstva i projekti. Cres je, navedimo neke primjere, u zadnje dvije godine platio oko 200 tisuća kuna, Crikvenica 400 tisuća, a Rijeka oko 600 tisuća kuna za objavu priloga, medijski PR, zakup prostora i oglašavanje. Ugovori nisu akumulirani na jednom mjestu: i u ovom slučaju je pravilo da se ne prelazi prag od 200 tisuća kuna", pišu Novosti.
"Za razliku od riječkog dnevnika, koji je odlučio lagano dokinuti nacionalno praćenje događaja, Večernji list je zadnju dekadu išao u obrnutom smjeru: u jeku financijske krize oni su odlučili gasiti dopisništva i otkazivati suradnju lokalnim novinarima. No onda su ušli u dogovor s državom koji traje kroz razne projekte. U kontekstu lokalnih tema, u zadnje vrijeme tu je prilog Lokalni Hr, koji u nacionalnom izdanju izlazi svaki ponedjeljak. Svim tekstovima su zajedničke dvije stvari: potpisuju ih novinari i plaćeni su iz gradskih proračuna".
"Ugovori su također generički: jedna stranica tjedno košta 100 tisuća kuna na godišnjoj razini. Ako informacije izlaze mjesečnom dinamikom, onda je cijena 25 tisuća kuna. U nekim ugovorima doslovno su navedene i "kontakt osobe za operativnu provedbu" iz gradske administracije. Osim što ih potpisuju novinari, gotovo svi tekstovi regionalnog priloga što se objavljuje u Večernjaku imaju afirmativne izjave političara koji su s njima sklopili ugovore o "poslovnoj suradnji". Po jednu stranicu u svakom prilogu imaju županije, a ostatak otpada na dvadesetak gradova koji se redovno rotiraju. Odokativna procjena govori da kroz samo ovaj prilog izdavač Večernjeg lista ostvaruje prihod između dva i tri milijuna kuna godišnje. Kako to izgleda, svjedoči prilog od 10. svibnja 2021. godine, nekoliko dana uoči lokalnih izbora. Na naslovnici je informacija da je županija kojom rukovodi Ivan Anušić osigurala 800 milijuna kuna evropskim projektima, uz njegovu izjavu. Dubrovniku su isporučena tri autobusa, uz fotografiju gradonačelnika Mate Frankovića. Pula je otkrila spomenik Mati Parlovu, uz poziranje Borisa Miletića, a u mjestu pored Ivanić Grada najavljena je nova sportska dvorana. U samom prilogu, netom uoči izbora, župani i gradonačelnici daju izjave i otvaraju gradilišta, biciklističke staze, vidikovce, dvorce, potpisuju ugovore s lovačkim društvima, najavljuju pročistače, nove stadione, poduzetničke inkubatore, jedenje jagoda i vožnje brodom".
Kanal Ri nudi oko osam emisija u kojima će objavljivati sponzorirane priloge županije i tijela lokalne samouprave na tom području, čiji sadržaj ide na uvid naručiteljima. Emisije ležernog i revijalnog sadržaja, koje nižu uspjehe političara, posljedično imaju samo logo mjesta s kojim su potpisale ugovor, ne i naznaku da je riječ o sponzoriranom sadržaju. Urednička nezavisnost u ovakvim je dogovorima izuzeta i na drugim lokalnim televizijama, poput NeT televizije, Televizije Zapad ili TV Jadrana. Za servilne priloge i reportaže svaki je nakladnik dobio više od milijun kuna u promatranom razdoblju.
"Preko marketinških firmi i agencija, OTV Televizija emitira informativne priloge čiji im sadržaj dostavljaju gradonačelnici, a Nezavisna televizija naplaćuje općinama i gradovima minute u svojim emisijama, ali barem u ugovorima spominje poštivanje postulata novinarske struke", pišu Novosti.