IZBORNO SUČELJAVANJE ZA PULU Evo kako su pred studentima odgovarali Dušica Radojčić, Lorena Boljunčić, Goran Mihovilović, Aleksandra Mandić, Peđa Grbin, Elvis Morina i Valter Boljunčić

U organizaciji GONG-a i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrila u Puli, danas je Filozofskom fakultetu u Puli organizirano sučeljavanje kandidata za gradonačelnika/cu Pule. Studentice i studenti imali su priliku pitati i uključiti se u raspravu te iz prve ruke saznati tko ima konkretna rješenja i prijedloge za vođenje najvećeg istarskog grada - Pule.

Tijekom sučeljavanja, kandidati/kinje su na samom početku prezentirali ključne smjernice iz svojih predizbornih programa. 

Odazvali su se nezavisni kandidati Goran Mihovilović, Aleksandra Mandić, Elvis Morina, Lorena Boljunčić, kandidatkinja Možemo! Dušica Radojčić, kandidat IDS-a Valter Boljunčić i kandidat SDP-a Peđa Grbin.

Aktualni gradonačelnik Pule Filip Zoričić odbio je prisustvovati na sučeljavanju budući da kandidature kandidat/kinja još nisu službene. Na to se na samom početku referirao SDP-ov Peđa Grbin rekavši "da su neki kukavički odlučili izbjeći sučeljavanje".

"To što je rekao Zoričić da nema smisla raspravljati jer kandidature nisu službene, je ispod svake razine", naveo je u uvodu Grbin.

Sučeljavanje je bilo koncipirano na način da kandidati u uvodnom dijelu predstave ukratko svoj program. Potom su uslijedila tematska pitanja, a na kraju su kandidati/kinje odgovarali na pitanja studenata.

"Naša ideja je da Grad i Županija moraju biti uz ljude", naveo je Grbin, a kao ključne projekte koje planira realizirati postane li gradonačelnik, izdvojio je besplatne vrtiće i produženi boravak u osnovnim školama, priuštivo stanovanje i rješavanje problema parkiranja.

Kandidatkinja Možemo! Dušica Radojčić istaknula je kako stranka Možemo! ima najveću podršku mladih birača, među ostalim jer im je u fokusu poboljšanje socijalnih prava, povratak mladih ljudi u Hrvatsku, ali i prostorno planiranje za kvalitetan život za sve građane...

„Naš program sadržava i konkretne politike vezane za mlade, poput priuštivog stanovanja, održivog turizma, poticanja poljoprivrede te zelene tranzicije i gospodarstva.

 IDS-ov Valter Boljunčić istaknuo je da je Grad Pula u protekle četiri godine loše vođen.

- Prva stvar da bi Grad funkcionirao je da u njemu rade stručni i kvalitetni ljudi. Istaknuo bih u programu gospodarstvo s konkretnim naglaskom na brodogradilište Uljanik koje ne smije biti groblje nekretnina, ali i uređenje pulske rive, rekao je Valter Boljunčić koji predlaže izgradnju stanova za mlade koji će te stanove koristiti dok ne nađu posao.

Lorena Boljunčić je najavila formiranje poduzetničkog inkubatora u koji će se moći uključivati mladi poduzetnici. I ona je govorila o važnosti gradnje socijalno-gradskih stanova.

 Goran Mihovilović u prvi plan stavlja stvaranje novih vrijednosti u svim segmentima društva, konkretno u gospodarstvu, kulturi, sportu… Kao gradonačelnik planira osnovati jamstveni fond i raditi na okrupnjavanju OPG-ova Puljštine. Plan mu je uvesti naplatu parkinga u visini 50 centi za sve pulske registarske tablice u jednoj parking zoni. Među ostalim, Mihovilović je najavio uvođenje nove aplikacije putem koje bi građani imali uvid u sve troškove gradske uprave, ali i informacije o svim javnim natječajima. Izdvojio je i problem Kaštijuna koji treba pod hitno riješiti, a potaknuo bi i sport kao granu gospodarstva. Mihovilović najavljuje i besplatan prijevoz za onkološke bolesnike i pokretanje Centra za autizam.

„Nemate vremena biti glupi kao što smo bili mi, morate biti brzi, iskušavati se u životu“, rekao je u svom uvodnom predstavljanju nezavisni kandidat Elvis Morina.

"Ako postanem gradonačelnik ja ću vam omogućite da realizirate sve ono što ste zamislili. Posvetite se obrazovanju i sebi, a od mene ćete imati konkretnu podršku. Moja vrata će vam uvijek biti otvorena“,  kazao je Morina.  

Nezavisna kandidatkinja Aleksandra Mandić naglasila je da u slučaju da postane gradonačelnica, neće produljiti koncesiju za rad pulske cementare.  

„Na Mornaru nam treba kompleks po uzoru na Kostariku, a ne da imamo gradske parcele gdje se konzumira droga i alkohol, posade tri paradajza i diže ti se želudac“, rekla je Mandić.

PRIUŠTIVO STANOVANJE

U nastavku su kandidati/kinje odgovarali na pitanje priuštivog stanovanja.

Dušica Radojčić smatra "da Pula nikad nije imala stambenu politiku te se pitanje stanovanja prepuštalo tržištu".

- Nekretnine su nedostižne onima koji nemaju novaca. Mi se zalažemo za zabranu prodaje gradskih stanova, ali i za donošenje odluke o priuštivom najmu koji će biti proporcionalan primanjima kućanstva. Treba poticati i pravo prvokupa tako da privatna osoba koja želi prodati stan, prvo mora Gradu ponuditi prodaju. Tu je i gradnja javnih stanova, primjerice novo zeleno naselje koje predlažemo i zaustavljanje gradnje betonskih naselja. Postanem li gradonačelnica, Pula će nakon Križevaca biti drugi grad koji je krenuo s projektom zadružnog stanovanja, navela je Radojčić.

IDS-ov Valter Boljunčić smatra da POS u Puli koji je obećavao gradonačelnik Zoričić, nikad nije zaživio. 

- Podržavamo zadružno i priuštivo stanovanje ali smatram da mladim ljudima nakon fakulteta Grad treba pomoći da nađu manje garsonjere od 15 do 30 kvadrata u kojima bi boravili dok se ne snađu. Naravno, svaka nova izgradnja treba biti u skladu sa strukom, prostornim planiranjem i arhitektonskim uvjetima, naveo je Boljunčić.

Valter Boljunčić i Lorena Boljunčić

Lorena Boljunčić smatra da je na području Verude realno sagraditi novi kvart sa sto stanova.

- Obećajem da će to biti javni natječaj s najboljim arhitektima i to bi bila greenfield investicija. Zagovaramo i brownfiled investiciju, primjerice prostor kasarne Vladimir Gortan koja se i na taj naći može staviti u funkciju stanovanja. Nedostaje prostora u studentskim domovima i studenti u doba ispita moraju izaći iz doma. Neki paviljoni nemaju klime i teško je u njima boraviti, navela je Lorena Boljunčić.

- Želim aktivirati investitore u smislu sudjelovanja u gradnji stanova za mlade po POS cijeni. Tako ćemo stvoriti društveno odgovorno stanovanje. Ljudi koji rade i sudjeluju, da to ponude. Na taj ćemo način izbjeći prazne zgrade i trošenje velikih sredstava iz gradskog proračuna. Sve veći problem je, osim u zdravstvu,  pronaći i profesore i policajce. I tim ljudima treba ponuditi model da ostanu u sustavu, kazao je kandidat Goran Mihovilović.

- Taj stan vam je potreban i nužan, ali može biti i zamka. Prvo se školujte, a stan će se uvijek pojaviti. Grad ima dio stanova koji su vezani uz socijalu, a svakako je nužan i transparentan prikaz registra gradskih nekretnina. Grad može biti i jamac mladima koji se zadužuju za stanove. Bitno je dobro planiranje i podrška gradske uprave, naveo je Elvis Morina.  

Aleksandra Mandić pak smatra da gradnja mora biti brža i modularna.

Peđa Grbin je kod ovog izlaganja spočitnuo kandidatu Mihoviloviću.

- Gogi, (Goran Mihovilović op.a) nemoj se ljutiti, ali ideja da Grad otkupljuje stanove od Salvadora, meni je potpuno neprihvatljiva. Niz je nekretnina na kojim se može izgraditi 150 stanova po priuštivom najmu. Model POS koji uspješno provodi Grad Umag i stanovi za mlade, su ono što mladima treba, smatra Grbin.

 TRANSPARENTNOST GRADSKE UPRAVE

U setu pitanja vezanom uz transparentnost gradske uprave, Valter Boljunčić je kazao da je aktualna gradska uprava nije bila transparentna.

- Postoje digitali prikazi svih javnih natječaja i ne vidim nikakav problem da građani saznaju za svaki račun. Natječaji, građevinske dozvole sve treba prikazati, a digitalizacija je osnovan način na koji se može raditi transparentno, naveo je Boljunčić.

Lorena Boljunčić je konstatirala da se od 2010. godine najavljuju projekti koji se ne realiziraju.

- Koliko smo puta čuli da će se napraviti javna garaža, urediti Kandlerova i Giardini. Vrtić na Valmadama još ne postoji. Stalno vidimo naslove i najave u medijima, a ništa se ne događa. Želim svaku fazu projekta jasno i transparentno prikazati javnosti kako bi građani u svakom trenutku znali u kojoj je fazi određeni projekt. Ova aktualna uprava nije iskoristila ni sredstva iz ITU mehanizma, a na Valelungi smo dobili samo prekrasne crteže, ali od realizacije ništa, rekla je Lorena Boljunčić.  

Goran Mihovilović pak smatra da ljude u gradskoj upravi treba zaštititi.

- Nisam za otpuštanja, ali sam za veću efikasnost u radu. Moramo stati iza svojih ljudi i ne mijenjati mišljenje tri puta u danu. Ponudit ćemo besplatnu aplikaciju građanima gdje će moći vidjeti sve informacije o otvorenim natječajima, računima i troškovima, kazao je Mihovilović.

Goran Mihovilović

Elvis Morina smatra „da ako se netko kandidira za gradonačelnika, onda se podrazumijeva da nije došao krasti i muljati“.

- Nužno je vidjeti kako Grad funkcionira, tko radi koji posao i kakve su odgovornosti za ono što se napravi. Trebat će krenuti na neki način ispočetka. Sama transparentnost ide pod ruku s digitalizacijom, kazao je Morina. Potom je iznio svoj primjer.

- U 2023. godini sam predao zahtjev za podizanje kata na kući. To je arhivirano i sada je ta službenica koja je predmet primila u mirovini. Za sve treba čekati i taj dojam treba razbiti, smatra Morina.

Aleksandra Mandić kod ove je teme navela da će se boriti za građane, a ne za interesne skupine.

- Građani moraju imati uvid u sve transakcije, navela je Mandić.

Peđa Grbin tvrdi da u Gradu Puli ima itekako prostora za veću transparentnost.

- Svi transparentno vide rolo garažu, a nitko u njoj ne parkira. Transparentnost ne znači ništa ako to ljudi neće kontrolirati - od medija pa nadalje. Ne mislim da ne treba biti transparentno, no to nije dovoljno - treba nam odgovorno, rekao je Grbin.

- Mi smo duboko korumpirana država i jasno je da je transparentnost više nego nužna i glavno oružje u borbi protiv korupcije, konstatirala je Dušica Radojčić i dodala:

- Ima jedan mehanizam, a to je pravo na pristup informacijama. Građani imaju pravo tražiti informacije i dobiti odgovore na svoja pitanja, no Zakon o pravu na pristup informacijama se u Gradu Puli redovito krši. Tražila sam najosnovniji podatak o trošenju javnog novca za 14 kupljenih parkomata, no ta je informacija proglašena javnom tajnom. Također, pitala sam i koliki je ukupan komunalni doprinos jedne građevinske tvrtke, no i taj podatak nam nisu dali i to je bila tajna, rekla je Radojčić.

 STRANI RADNICI

Govoreći o temi stranih radnika, Lorena Boljunčić je spomenula primjer Beča koji pruža sve informacije ljudima koji dolaze živjeti u taj grad, a to bi trebala primijeniti i pulska uprava.

- Prijem stranaca će biti sve veći. Treba otvoriti bivšu ljekarnu kod Foruma i prenamijeniti u ured za strane radnike i poduzetnike. Također, ljudima koji dolaze živjeti u Pulu treba osigurati zdravstvenu skrb ali i učenje hrvatskog jezika. To će povećati njihovu kvalitetu života i doprinijeti integraciji, kaže Goran Mihovilović.

Elvis Morina smatra da osim na edukaciji stranaca koji dolaze, treba raditi i na edukaciji lokalnog stanovništva. Aleksandra Mandić pak smatra da integracijske politike ne smiju biti ispred istarskog identiteta.

Elvis Morina

" Njih treba poučiti da prije svega trebaju poštivati istarski identitet i svima treba provjeriti vozačke dozvole“, kaže Mandić.

- Nemojmo se lagati. Integracijska politika nedostaje na razini Europske unije, Republike Hrvatske i na svim razinama društva. Stoga je bezobrazno očekivati od gradova da to sami rješavaju. Pula je grad u koji ljudi dolaze. Svatko tko dođe u Pulu i prihvaća naš stil i način života, bio on iz Virovitice ili Katmandua je za mene Puležan, rekao je Peđa Grbin.

Dušica Radojčić tvrdi da treba reagirati na rasizam i ksenofobiju.

- Takve slučajeve smo imali u Puli i ne trebaju nam nekakve organizirane građanske patrole. Prva stvar je da se organizira učenje jezika, a radne dozvole ne trebaju se vezati uz poslodavca, već uz kvalifikacije stranih radnika. Institucije moraju brže reagirati. Imali smo slučaj migranata na gradskom kolodvoru u Puli koji su tamo danima boravili, a sustav je presporo reagirao, kazala je Radojčić.  

Valter Boljunčić smatra da strani radnici nisu samo potreba, već i nužnost.

- Oni se trebaju prilagoditi, ali i zadržati svoju kulturu. Prioritet je zdravstvena zaštita i stambeno pitanje. Moramo biti spremni za visoko kvalificirane radnike iz IT sektora, jer bez njih ne možemo postati centar razvoja, rekao je Boljunčić.

 DEZINFORMACIJE/INFORMIRANE ODLUKE

U bloku vezanom uz dezinformacije i pitanje jesu li se o njima širile lažne vijesti, Goran Mihovilović je naveo da su najveći problem komentari na društvenim mrežama.

- Siguran sam da bi komentari sasvim drugačije izgledali da se autori potpisuju imenom i prezimenom. U kampanji jedni prema drugima moramo pokazivati puno više poštovanja, kazao je Mihovilović, rekavši da se na dnevnoj razini šire dezinformacije o njemu.  

Elvis Morina tvrdi da je problem danas pronaći relevantnu i kvalitetnu informaciju.

- Anonimno komentiranje na portalima je najveće zlo koji postoje u našem društvu. Svi urednici bi trebali zabraniti komentare pod lažnim imenima. Ako ste osobno odgovorni za to što pišete, onda stvari drugačije funkcioniraju, kaže Morina.

Aleksandra Mandić smatra da je provjera informacija na društvenim mrežama gotovo nemoguća.

- Idemo na Mjesec, a kao društvo smo krenuli u 16 stoljeće. Komentiranja na mrežama s anonimnih profila su apsolutno nedopustiva, rekla je Mandić.

Peđa Grbin je naglasio da je lažnih informacija uvijek bilo samo su se širile na drugačiji način. Naveo je da je bio žrtva radikalne desničarske političarke Brune Esih koja je lažno optužila njegovog oca da je sudjelovao u agresiji na Hrvatsku.

- Nužna je medijska pismenost za učenike. To bi trebalo uvesti kroz građanski odgoj koji bi trebao biti obavezan predmet. Tada bi ljudi znali da društvene mreže nisu medij. Bila sam predmet lažnih profila kako bi se blatio naš program u suradnji s plaćenim medijima. Dezinformacije najviše plasiraju radikalne desne struje, tvrdi Dušica Radojčić.

Dušica Radojčić

Valter Boljunčić smatra da je jedina borba protiv dezinformacija- znanje.

- Treba naučiti kritički razmišljati i tako kreirati stavove. Dezinformacija je uvijek bilo, ali jedino nam znanje u tome može pomoći, kazao je Boljunčić.

PITANJA STUDENATA

U nastavku je studente zanimao stav kandidata oko daljnjeg projekta gradnje na Lungomareu te što planiraju po pitanju privatizacije zemljišta.

Aleksandra Mandić navela je da DORH već 20 godina vrši izvide i još nisu 'izvidili' te da će građani ovim tempom čekati još 100 godina.

- Lungomare sam promatrao kao političko pitanje, a kasnije sam vidio da to nije toliko političko već i društveno pitanje i da je građanima bitno da šumica ostane šumica, kazao je Elvis Morina.

- Što se tiče hotela, postoji kakofonija informacija. Bilo bi dobro znati o čemu se radi da obje strane pokažu sve dokumente. Apsolutno sam protivnik zabranjivanja da se Lungomare uskrati građanima. Lungomare je najljepši kakav je, naveo je Goran Mihovilović.

- Ne znam kako se nešto što je privatizirano prije dvadesetak godina može povratiti. Iz UPU-a i GUP-a treba maknuti sve objekte u šumici, rekla je Lorena Boljunčić.

- Deset tisuća ljudi je bilo protiv gradnje hotela na referendumu, a investitor je pozvao građane na bojkot referenduma. Pretvorba zemljišta je ipak upitna. To je izuzetno kvalitetno zemljište i ne sviđa mi se "čišćenje" šume. Najviše me smeta investitor koji se bunio protiv demokratskog prava građana, kazao je Valter Boljunčić.

Dušica Radojčić ga je pitala zašto to nije rekao kada se referendum održavao.

- Jedino je Možemo! podržao referendum, a tada sam i smijenjena s funkcije predsjednice Gradskog vijeća. Ništa nije gotovo! Investitor je zatražio građevinsku dozvolu, a cijeli postupak pretvorbe i privatizacije nije izvršen zakonito. Jedino ću ja pokrenuti povratak zemljišta sportsko-rekreacijskog centra i Lungomare ćemo braniti svim sredstvima, poručila je Dušica Radojčić.

Aleksandra Mandić

 - Imamo GUP, UPU i sve mora ostati u sferi zaštićenog obalnog pojasa. Treba napraviti novi pročistač u Puli, a šumica u onom dijelu koji nije obuhvaćen gradnjom, ne smije biti taknuta. DORH  je utvrdio da nema pravnog temelja za pokretanje pravnog postupka, kazao je Peđa Grbin.

Studenti su pitali Gorana Mihovilovića kako on to planira u gradnju stanova za društveno stanovanje uključiti privatni sektor i otkud dolazi interes privatnog sektora?

- Privatni sektor mora biti društveno odgovoran. Njima nije nikakav problem u svemu tome sudjelovati. Oni trebaju usluge od Grada na način da podnose zahtjeve i papire, a nama je interes da se gradi i da se ne troši novac iz proračuna. Možemo vidjeti što to njima treba od podrške i bržeg rješavanja predmeta s obzirom da se na građevinske dozvole čeka i do tri godine, odgovorio je Mihovilović.

Na pitanje treba li visoko školstvo biti besplatno, Mihovilović je rekao da je visoko obrazovanje temelj razvoja svakog društva i žao mu je što u Puli nije zaživio Medicinski fakultet.

Valter Boljunčić smatra da javni fakulteti trebaju biti besplatni, a da visoko školstvo treba biti besplatno, smatra i Dušica Radojčić. I Peđa Grbin misli da visoko obrazovanje treba biti javno financirano, a isto smatra i za predškolski odgoj.

Aleksandra Mandić je za besplatno studiranje, no oni studenti koji odustanu od fakulteta, trebaju vratiti novac.

Studente je zanimalo kako Grbin planira financirati besplatne vrtiće ali i što kandidati misle poduzeti za bolji status beskućnika.

- Trošak besplatnih vrtića i produženog boravka je 3,5 milijuna eura. Proračun je ostvario višak preko 5 milijuna eura. Ono što nije potrošeno je iznos koji nam je za ovu mjeru potreban i to u proračunu Grada Pule postoji. Pula je imala hostel koji Zoričić nije otkupio. Na Valelungi ljudi spavaju i to je odgovornost lokalne samouprave, kazao je Peđa Grbin.

Peđa Grbin

 - Ostala sam šokirana lošom kvalitetom pučke kuhinje. U dnevnom boravku za beskućnike boravi 30-tak ljudi. Osobito je tužno što Istarska županija uopće ne financira dnevni boravak za beskućnike, navela je Dušica Radojčić.

- Hotelijeri bacaju oko 70 tona hrane i stoga trebamo i njih uključiti. Moraju nam pomoći da riješimo pitanje prehrane u što bi trebalo uključiti i trgovačke centre. Grad beskućnicima treba omogućiti da se uključe u tržište rada, rekao je Goran Mihovilović.

Elvis Morina smatra da svatko u nekom trenutku može pokleknuti.

- Stoga je upravo društvo to koje uvijek treba biti potpora. Pitanje beskućnika je u Puli dobro riješeno, ali treba ga proširiti. Treba biti oprezan ali i osjetljiv, smatra Elvis Morina.

Studente je zanimalo i kako Mihovilović od Pule želi napraviti jeftini parking za sve one s pulskim registracijama, a takvih je u Istri oko 50 tisuća. Konkretno pitanje je postavljeno je li to vizija pravednog grada ili grada koji se pretvara u jeftino parkiralište?

- Besplatan parking je usluga i preko 80 posto parkinga naplaćujemo. Fluktuacijom ljudi u Puli potaknut ćemo i gospodarstvo koje je mrtvo. Ne vidim razloga da se i u ostalim gradovima u Istri ne potakne jedna takva komunikacija. Nije mi sporno da netko iz Pule za 50 centi parkira u Rovinju i obrnuto, zaključio je Goran Mihovilović.