Izmjene zakona o pristupu informacijama flaster rješenje

Iz GONG-a su upozorili u srijedu da su izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama 'flaster' rješenje koje će smanjiti doseg prava javnosti da raspolaže podacima javnog sektora.

Iz te udruge ističu da je hrvatski Zakon o pravu na pristup informacijama bio među progresivnijima u EU jer je državne tvrtke i javna poduzeća uvrstio među obveznike Zakona dužne odgovarati na zahtjeve građana i građanki za pristup informacijama.

Sada pak kad ih Direktiva izričito spominje kako bi i druge zemlje EU počele objavljivati podatke svojih javnih poduzeća, Hrvatska radi veliki korak unatrag i ograničava pravo javnosti da traži otvaranje podataka državnih i javnih poduzeća, priopćio je GONG.

Napominju da je provedba Zakona o pravu na pristup informacijama prema podacima globalnog istraživanja o stanju otvorenosti podataka Global Data Barometer 2021 najbolje ocijenjen segment u području zaštite političkog integriteta u Hrvatskoj.

Uoči saborske rasprave o izmjenama Zakona, Gong je objavio i kratku analizu rezultata tog istraživanja kako bi upozorio na to da su izmjene Zakona 'flaster' rješenje koje će, pored toga, umjesto da ga poveća, zapravo smanjiti doseg prava javnosti da raspolaže podacima javnog sektora.

GONG upozorava da Hrvatska već kasni s provedbom Direktive o otvorenim podacima javnog sektora u kojoj se prvi put spominju i javna poduzeća.

Zakon ne ukida potpuno pravo na pristup informacijama tvrtki, ali ga niti ne proširuje na obavezu dostave podataka u traženom, odnosno dostupnom otvorenom formatu, kažu u Gongu, napominjući da Hrvatska nema nikakav drugi jasan i predvidiv zakonski okvir za prikupljanje i objavu podataka.

Zato je Hrvatska u istraživanju provedenom u 109 zemalja, zauzela 27. mjesto, dok je među zemljama članicama EU ipak ostala ispod prosjeka.

Hrvatska je svrstana u srednju kategoriju zemalja koje imaju razumno visok standard otvorenosti podataka, ali i ograničenja u političkom okruženju.

Hrvatska, naime objavljuje podatke o javnim financijama, trgovačkim društvima, imovinskim karticama dužnosnika ali su ti skupovi u formatima koje je teško koristiti za ponovnu upotrebu.

Nedostaje, osim toga, i regulacija lobiranja, što predstavlja prioritet za praćenje utjecaja koji lobisti mogu imati na donošenje pojedinih odluka.

"Upravo ti podaci, pokazalo je istraživanje, pokazali su se ključni za razotkrivanje korupcije i pranja novca", upozorio je GONG.