JEDINSTVEN PREDMET ZA PULSKE STUDENTE Od ovog semestra na FET-u se predaje "Ekonomsko novinarstvo" - prvi takav kolegij u Hrvatskoj

Na studiju primijenjene ekonomije Fakulteta ekonomije i turizma „Dr.Mijo Mirković“ u Puli, od početka ljetnog semestra šezdesetak se studenata može pohvaliti da sluša predmet „Ekonomsko novinarstvo“. koji se po prvi put ovdje predaje.

Paralelno, i sam fakultet se može pohvaliti činjenicom da je ovo prvi put da se ovaj kolegij uopće održava u Hrvatskoj.

A sve je možda tek početak jedne veće priče. Jer, iako tek prolazi svoje prve korake i sastavni je dio četvrtog semestra studija, ako se sve kockice dobro poklope i bude dovoljno zanimanja, ovaj bi kolegij mogao izrasti u cijeli studijski smjer. Sudeći prema velikom zanimanju za ovu temu već sada, kažu na fakultetu, sve opcije su, čini se, itekako otvorene.

Profesor Saša Stjepanović i Adriano Milovan

Predmet koji donosi širinu

No, što se to uopće uči, kako ovaj predmet obogaćuje studijski program i tko ga prenosi studentima, doznali smo od trojice najzaslužnijih za njegovo izvođenje; nositeljima kolegija, profesora dr. sc. Daniela Tomića i izvanrednog profesora dr. sc. Saše Stjepanovića s FET-a te vanjskim suradnikom, koji predavanja oplemenjuje praktičnim znanjima i iskustvom, dugogodišnjim ekonomskim novinarom Adrianom Milovanom.

 - Na našem fakultetu pokrenuli smo čisti online studij primjene ekonomije, specifičan po tome što se na njemu putem interneta može obaviti zaista sve, od predavanja do polaganja ispita i obrane završnog rada, pa studenti uopće ne moraju dolaziti u samu zgradu. Od kako postoji, nastojimo ga, kao i sve na fakultetu, unaprijediti i obogatiti. Kolegij je uveden prvenstveno zbog širine. Htjeli smo primijenjenu ekonomiju pokušati osuvremeniti i proširiti, objašnjava prof. dr. sc. Saša Stjepanović, dodajući da na interdisciplinarnost sada potiče i Ministarstvo obrazovanja, a FET je već uveo i, primjerice, bihevioralnu ekonomiju, dok je u pripremi i neuroekonomija.

Prof. dr.sc. Saša Stjepanović: Kolegij se Idealno uklopio s obzirom na makro širinu koju donosi

Dugoročno, bit će se sve važnije povezivati s filozofskim i fakultetom informatike, veli Stjepanović, jer samostalne znanosti kakve poznajemo praktično više i nemaju budućnost bez međusobnog povezivanja.

No, interdisciplinarnost traži i oplemenjivanje znanja iz 'prve ruke', a tu se Adriano Milovan pokazao kao idealan izbor. Naime, osim što je dva desetljeća proveo radeći kao ekonomski novinar, uz završen studij novinarstva ujedno je i diplomirani ekonomist, i to upravo s pulskog Sveučilišta.

- Kolegij se idealno uklopio obzirom na makro širinu koju donosi studiju primijenjene ekonomije, jer se ona i bavi puno više makro nego mikro ekonomijom. Osim toga, ovaj kolegij jako dobro ide u kolegij 'Analiza ekonomskih podataka i big data' jer su oba važna u ekonomskoj analitici, objašnjava Stjepanović.

Pixabay

Medijska  i financijska nepismenost

Adriano Milovan osam je godina bio novinar Vijesnika gdje je, veli, od samog početka bio posvećen ovim temama i, zahvaljujući zanimanju za njih, preskočio je 'standardni' put od dnevnih rubrika do ekonomskih tekstova. Potom je dvije godine proveo u Privrednom vijensiku, dvanaest u Jutarnjem listu, godinu na portalu Indeks i sada je dio redakcije portala Nacionala. U hrvatskom izdanju Euroactiva bio je i v.d. glavnog urednika.

- Predavanja sam započeo uvodom u osnovne pojmove novinarstva; što je ono, koje su mu vrste, kako se piše članak i slično, a onda idemo postupno dalje prema ekonomskom novinarstvu. Danas, nažalost, postoji u cijelom svijetu doza medijske nepismenosti. Dijelom je krivnja i na novim tehnologijama, ako se internet više uopće može smatrati novim. Ali, u internetskom novinarstvu je recimo presudna brzina pa se posebno dodatno znanje često i ne traži. Zbog toga ćemo završiti medijskom pismenošću, odnosno nepismenošću u društvu. Mislim da je jako važno ukazati na razlike između novinarstva i PR-a, i predstaviti novinarski način razmišljanja i pisanja jer će im to pomoći u budućem životu i radu. Naučit će se sažeto i jednostavno izražavati, ali i razlikovati je li nešto što je netko drugi napisao vijest ili komentar, objašnjava Milovan.

Prof.dr.sc. Daniel Tomić: "Cilj je dignuti nivo opće kulture i znanja, kako ne bismo bili podložni šundu"

Prof. dr.sc. Daniel Tomić na ovo dodaje da je, osim medijske, uvelike prisutna i financijska nepismenost.

- Zato je važan upravo taj spoj znanja koje ekonomski novinar treba imati da objektivno prikaže stvarnost, da prepozna aktere koji problematiku predstavljaju kao potencijalno važnu ili istinitu. Jer na dnevnoj bazi dobivamo pregršt informacija koje potencijalno dolaze iz lobiranih linija ili od takozvanih samostalnih stručnjaka, ali i polu-informacija i lažnih, „fake news“ vijesti. Ekonomski novinar može prepoznati relevantnost i može povezati sa stvarnim ekonomskim fenomenima koji se dešavaju oko nas i onda može i obavijestiti javnost o tome. Naša uloga je u dijeljenju znanja, a kolega Milovan je zadužen za aplikativni dio. Cilj je dignuti nivo opće kulture i znanja, kako ne bismo bili podložni šundu, veli profesor Tomić.

Iako je kolegij tek krenuo i susreta sa studentima nije imao previše, a online studiji nosi svoje specifičnosti, Milovan je već stekao dojam o razmišljanju studenata.

-  Postavljaju pitanja kakva smo postavljali i mi kao studenti novinarstva i u tom smislu nema iznenađenja. Zanima ih kada se u tekst unosi vlastiti stav i kada je nešto vijest, a kada komentar. Često je pitanje i piše li se po narudžbi, a meni je posebno zanimljivo što sam shvatio da mnogi uopće ne znaju da u redakcijama postoji hijerarhija kao ni da, recimo, na jednom portalu, novinar dnevno mora izbaciti i po deset tekstova. Ali znaju pitati i kako je moguće se u istraživačkom novinarstvu netko mjesecima bavi jednom temom. Generalno, mislim da imaju dosta romantičan pogled na novinarstvo. Ali, dobro je da postavljaju pitanja jer to znači da ih zanima, veli Milovan.

Adriano Milovan: Studente zanima piše li se po narudžbi

Pexels

Naravno, daleko od toga da će se mnogi od njih odlučiti baviti ekonomskim novinarstvom, ali ovaj predmet stvorit će prizmu kroz koju je, uvjereni su predavači, kvalitetnije gledati na svijet i s njime komunicirati iz svoje struke i o njoj, smatra profesor Tomić.

-   Prednost studenata na ovoj razini jeste da su oni već završili prvi stupanj pa već imaju bazična ekonomska znanja. Ovaj je predmet, po meni, savršena spona između ekonomske teorije i prakse, a ako mi dobro pripremimo studente i damo im potrebna znanja, možemo stvoriti stručnjake koji će jednom doprinijeti na tržištu. Hoće li oni biti u novinarstvu, u nekom obliku financijskog izvještavanja ili će se zaposliti u tvrtki za analizu, nije bitno, bit će oplemenjeni znanjem ekonomskog novinarstva i znati razlikovati potrebno od šunda. Oni i inače uče o društveno osjetljivim temama poput dinamike plaća, inflacije, zasićenosti tržišta rada i slično. Pitanje je samo kako to kanalizirati prema javnosti koja je senzibilna na te teme. Uz pravo znanje, dat ćemo im ono što trebaju, a onda se nadamo da će oni kvalitetnije shvatiti svijet u kome žive, veli profesor Tomić.

Slobodno novinarstvo postoji

- Svakodnevno svjedočimo zatvaranju tvrtki i institucija prema javnosti i novinarima i ovo je možda jedan prilog u kontra smjeru – njihovom otvaranju prema široj populaciji, pogotovo kada su u pitanju teme o kojima se malo zna, a zanimaju velik broj ljudi, dodaje Milovan, koji kaže da vjeruje u slobodno novinarstvo i na studentsko pitanje postoji li ono, uvijek će potvrdno odgovoriti.

- Svjedočimo propasti i stagnaciji cijelih grana novinarstva, ali rađaju se i neke nove sa svojim pravilima. Novi mediji ne znače da nema slobodnog i objektivnog novinarstva. Ono i dalje postoji, naravno!, dodaje.

A razlike postoje i kod zanimanja čitatelja za ekonomsko novinarstvo jer njegova popularnost raste i opada u skladu s ekonomskim i političkim trenutkom u svijetu.

- Jedno je vrijeme bila poplava ekonomskih medija. Nažalost, većina nije završila dobro. To ide ciklički. Recimo 2009. godine, kada je do nas stigla ona prethodna recesija, značajno je porasla potražnja za ovim temama i godinama su čak bile na naslovnicama. Naravno, po izlasku iz recesije opao je interes i postale su popularne neke druge teme, objašnjava Milovan, na što profesor Tomić dodaje da je dolazak Trumpa na vlast u SAD-u ponovno istaknuo ove teme, prvenstveno zbog carina. U prvi plan su ih, također, dodaje, stavljale teme poput COVID-a i ekonomskih implikacija pandemije, rata u Ukrajini i bitcoina.

Praktični pristup

Najzanimljivije pitanje je, dakako, kako će ova predavanja izgledati i hoće li se studenti okušati kao novinari.

- Imat ćemo vježbe, naravno. Primjerice, simulirat ćemo konferenciju za novinare, pisanje članaka i slično. Odlazak na stvarnu konferenciju, nažalost, nije moguć jer su studenti na online studiju geografski dislocirani, ali imat ćemo dosta zabavnog sadržaja, veli Milovan.

Uz ovo, program će obuhvatiti i svladavanje straha od javnog nastupa što je, dodaje profesor Stjepanović, dobrodošla tema i za predavače.

Ekonomsko novinarstvo zasad je kolegij, a jednom možda i smjer na FET-u. Profesorima bi to bila velika čast prvenstveno zbog doprinosa društvu. A inovativni programi i uvođenje zanimljivih kolegija već su se pokazali plodonosnim u onom najvažnijem segmentu – razigravanju mašte studenata i znanstvenoj znatiželji, na čemu su posebno ponosni.

Profesor Stjepanović nedavno je doživio i da student prve godine odluči napisati znanstveni rad uz njegovo mentorstvo, da bi potom oformio i svoj tim za znanstveno istraživanje. Ovo je bila posebna potvrda da se njihovi napori isplate, kažu profesori.

A dobar trend pokazuje i stalni porast broja studenata na online studiju koji je od prije dvije godine sa oko stotinu skočio na dvije stotine. Novi će predmet, uvjereni su, i dodatno rasplamsati znanstvenu maštu, a oni neće stati s idejama.

-  Papir trpi sve, ali ako ono što se na njega stavi bude vrijedno, ovaj će kolegij imati smisla, zaključuje profesor Tomić.