Geodetski uredi u posljednje su vrijeme pod navalom zahtjeva za izradom parcelacijskih elaborata. Unosan posao donose im vlasnici koji svoje poljoprivredne čestice brže bolje parceliraju i preprodaju vikendašima. Ovaj će biznis naime uskoro biti onemogućen ili znatno otežan novim izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. A protiv donošenja tih izmjena najglasnije su ustali – sami geodeti
Geodetski uredi u posljednje su vrijeme pod navalom zahtjeva za izradom parcelacijskih elaborata. Unosan posao donose im vlasnici koji svoje poljoprivredne čestice brže bolje parceliraju i preprodaju vikendašima. Ovaj će biznis naime uskoro biti onemogućen ili znatno otežan novim izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. A protiv donošenja tih izmjena najglasnije su ustali – sami geodeti
U navali na parcelaciju šuma i oranica za preprodaju vikend parcela važnu ulogu igraju geodeti i uredi katastra. Svaku prenamjenu i parcelaciju zemljišta naime mora pratiti službeni elaborat. Elaborate izrađuju privatni geodetski uredi a zaprimaju i odobravaju uredi katastra.
Dok se oranice, pašnjaci i livade mogu odmah parcelirati, parcelacije šume zahtjeva dodatni korak. S obzirom na to da je u šumi gotovo nemoguće graditi, šumu valja prvo pretvoriti u pašnjak, oranicu ili livadu. Sličan slučaj obradili smo u prijašnjem članku.
Šumu je zakonski gotovo nemoguće u cijelosti posjeći. Čak i kada je u vašem vlasništvu sječa šuma se obavlja u skladu s pravilima šumarija koja će vam u najboljem slučaju dozvoliti sječu 20-ak posto stabala i to isključivo onih koje šumarija doznači.
Ovdje na scenu stupaju geodeti. Kako bi izradio parcelacijski elaborat geodet mora izići na teren i ustanoviti što se na lokaciji u stvarnosti nalazi. Ako vidi da je na terenu šuma, to mora i navesti. Da bi tome doskočili, vlasnici najčešće šumu izmalčiraju, a geodeti se na terenu pretvaraju da to ne vide.
Malčiranje je, jednostavnim riječima, uklanjanje korova i nadohrana poljoprivredne zemlje, a sastoji se od pokrivanja zemlje slamom, piljevinom, lišćem i dr.
U slučaju šuma, pojam je posuđen iz poljoprivrednog rječnika, da bi se opisalo temeljito uklanjanje stabala i ostalog raslinja, uključujući sloj zemlje. Razlika između malčirane šume i oranice, pašnjaka ili livade vidljiva je na prvi pogled.
Prema našim informacijama, uobičajena je i praksa da geodet utvrdi da je vidio primjerice pašnjak ili livadu, čak i onda kada šuma nije još posječena.
Ovaj rizik geodeti preuzimaju jer su inspekcije vrlo rijetke, katastarski uredi ne postavljaju previše pitanja što cijeli postupak čini relativno bezopasnim.
Ono što bi geodet zapravo trebao napraviti, bilo bi prijaviti malčiranu šumu šumarskoj inspekciji Državnog inspektorata koja bi trebala izići na teren i utvrditi stanje. Vlasnik bi na osnovi toga trebao biti sankcioniran, a šuma bi trebala ostati šuma. Istu bi stvar mogli učiniti i komunalni redari.
A ono što bi mogli učiniti katastri, odnosno Državna geodetska uprava kao njihova matična institucija, jeste usporiti s prihvaćanjem parcelacijskih elaborata, imajući u vidu da je trenutno u tijeku pravi ekocid nad poljoprivrednim i šumskim zemljištem. No, to kao da nikoga ne zanima.
Divljanje parcelacije poljoprivrednog zemljišta jednako je ekocidu, što može posvjedočiti tko god prošeće ruralnim predjelima južne Istre gdje je fenomen poprimio najgore oblike.
Divlja naselja kamp kućica i montažnih objekata, takozvane favele, niću poput gljiva poslije kiše. Prate ih improvizirane septičke jame, neovlašteni ormarići za struju i prokopi za vodu, nezakonito odstranjivanje slojeva zemlje, sječa šuma i niz drugih, po prirodu, destruktivnih aktivnosti.
Kako bi stala na kraj ovom fenomenu, država je krenula u izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje će onemogućiti parcelaciju poljoprivrednih čestica na manje od jednog hektara (10.000 m2). Konačni prijedlog prihvaćen je u veljači, a usvajanje se očekuje vrlo uskoro.
S obzirom na to da idealna vikend parcela iznosi oko 500 m2, jasno je da će novi zakon bitno otežati stvaranje i preprodaju takvih parcela, a time i devastaciju prostora kojoj trenutno svjedočimo.
No, upravo s približavanjem dana usvajanja novog zakona, količina zahtjeva za parcelacijama u geodetskim uredima vrtoglavo raste. Tvrde nam to svojevrsni zviždači, djelatnici geodetskih ureda.
Njihovim riječima: u zadnje vrijeme sve što radimo su takve parcelacije. Potvrđuje nam to i načelnik općine Bale Edi Pastrovicchio, koji je sličnu informaciju dobio također od geodeta.
I dok je izmijenjeni zakon napokon došao na korak od usvajanja, Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije odaslala je hitan apel samom premijeru Andreju Plenkoviću sa zahtjevom da se - od svega odustane.
U apelu se tvrdi da te izmjene neće donijeti nikakvu pozitivnu promjenu, štoviše donijet će mnogo novih problema.
Iz Komore objašnjavaju kako je parcelacija nužan alat u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa. Usvoji li se ovaj zakon, kada česticu veličine do jednog hektara naslijedi više suvlasnika, oni neće moći svoju zemlju međusobno podijeliti. A 92 posto svih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave vinogradarstvom rade to na česticama od jednog hektara i manje, navodi se u apelu Komore.
S druge strane, kažu, ako je svrha zabrane sprječavanje divlje gradnje, ona neće imati nikakvog efekta. Divlja gradnja će se nastaviti na drugačiji način. Umjesto da kupe svako svoju parcelu, „vikendaši“ će se udružiti i zajedno kupiti veću parcelu te unutar među sobom regulirati odnose.
Iz tih razloga, kažu geodeti, usvajanje izmjena zakona donijeti će samo nove probleme, a nikakva rješenja.
U apelu komore navode se dodatni razlozi zašto ne bi trebalo zabraniti parcelaciju poljoprivrednog zemljišta. Napominjemo da su neki od njih opravdani, poput pitanja diobe kod nasljeđivanja.
No, nemoguće se oteti dojmu da jedan od razloga tolike ažurnosti komore leži u unosnom poslu parcelacije radi preprodaje vikend parcela. Komora je prijedlog odlučila poslati izravno premijeru nakon što je odbijen na Odboru za poljoprivredu.
Iz Državne geodetske uprave (DGU) dobili smo podatak da je u 2021. zabilježeno povećanje ukupno zaprimljenih geodetskih elaborata od 18 posto u odnosu na 2020. godinu.
DGU ne vodi evidenciju koliko se geodetskih elaborata izrađuje u svrhu diobe i spajanja poljoprivrednog zemljišta, što znači da je nemoguće utvrditi koliko se parcelacija radi u svrhu diobe nasljedstva, a koliko u svrhu preprodaje vikend parcela.
Izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu bile su tema na 11. sjednici Hrvatskog Sabora prošlog četvrtka.
U pogledu parcelacije poljoprivrednog zemljišta, ministrica poljoprivrede rekla je da će ministarstvo razmotriti može li ta odredba biti bolja i preciznija. Za sad se može samo nagađati je li pritom mislila na detaljnije razlikovanje slučajeva u kojima je opravdano parcelirati poljoprivredno zemljište na manje od jednog hektara, od onih u kojima bi to trebalo zabraniti.
“Četiri, pet, šest godišnjih doba” predstava je inspirirana djelom suvremenoga klasičnog skladatelja Maxa Richtera „Nova četiri godišnja doba“ (rekomponirani Vivaldi), a otvara pitanje što znači biti u skladu s prirodom koja se mijenja
u prostorijama zgrade Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održala se hrvatska premijera dokumentarnog filma posvećenog piscu, profesoru i članu HAZU, Mladenu Machiedu, "LA QUOTIDIANITÀ NON ORDINARIA DI UN ITALIANISTA CROATO" / "NEUOBIČAJENA SVAKIDAŠNJICA JEDNOG HRVATSKOG TALIJANISTA". Film je režirao redatelj Matteo Prodan, a producirao ga je Damir Murković iz Hrvatske zajednice u Trstu - Comunità Croata di Trieste
Vjetar na kopnu slab. Na Jadranu umjerena, podno Velebita i jaka bura, prema otvorenom moru popodne i umjeren sjeverozapadnjak
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
