Koviljka Aškić: "Istarska županija izbjegava objaviti rezultate o zdravlju ljudi oko Kaštijuna!"

Koviljka Aškić, predsjednica Nadzornog odbora Kaštijuna, županijska vijećnica platforme Možemo!, do prije mjesec dana članica pulskog Možemo!, koji je napustila zbog neslaganja s nekim njenim članovima i članicama, zadnjih dana bitno ublažava teze o onečišćenju lebdećim česticama s ovog glavnog i jedinog odlagališta otpada za cijelu Istru, dok je u prošlosti govorila suprotno, upozoravajući učestalo na onečišćenja s Kaštijuna.

Razgovor o trenutnom stanju zagađenja zraka s Kaštijuna otvaramo pitanjem zbog čega je došlo do te njene promjene u gledanju na zagađenje zraka s Kaštijuna, no ne preskačemo pitanja o sanaciji starog Kaštijiuna, kao i o nikad javno objavljenoj analizi zdravlja ljudi, zraka, tla i vode koju je naručila Istarska županija od Zavoda za javno zdravstvo, plativši tu analizu nemalim novcima građana.

- Nije stvar moje promjene gledišta. Prijašnjih godina imali ste svaki mjesec, u razdoblju od desetak dana, kontinuirano povećane vrijednosti, dok ih sada od rujna do prosinca nije bilo.

- Zašto?

- Učinili smo sve što smo mogli. Sve prozore, sve otvore na Kaštijunu (u sklopu ŽCGO-a) smo zatvorili; prije su bili otvoreni. Sada se sanira stari Kaštijun, sada se čitave hrpe otpada prebacuju s jedne na drugu stranu, buše se bunari za cijevi.

- Jesu li položene cijevi kroz koje bi plin razgrnutog otpada išao na baklju?

- Ma kakvi, još uvijek su u tijeku teški radovi. Mehanizacija prebacuje smeće s jedne na drugu stranu, kako bi se tu mogli izbušiti bunari.

- Koncem studenog ste za za Glas Istre izjavili da će sanacija starog Kaštijuna biti gotova do kraja veljače.

- Trebala je biti, ali nisu bili dobri vremenski uvjeti. Zato je prethodno i bilo predviđeno da se to napravi ljeti, kada je suho. Jer, kad vam padne kiša, teško je raskopavati otpad po blatu. No, iz poznatih razloga rekli smo da nećemo to raditi ljeti, i zbog smrada i zbog prašine. Ali, u tim emisijama dominiraju veće PM10 čestice, a ne PM2,5  čestice.

- A PM2,5  čestice?
- Otkud one mogu doći? S filtera iz pogona. Filteri su sada kompletno vlažni, a prije nije bilo tako. Prozori su također svi zatvoreni. Bioreaktorska ploha je prekrivena. Znači, ne mogu s neba doći.

- Koliko su opasne lebdeće čestice 10 µm, odnosno 2,5 µm?

- A tko vam to može točno reći. Čekam civilni nadzor u veljači. I onda bismo s analizatora koji mjeri čestice uzeli uzorke, a voljela bih da prilikom uzimanja uzoraka tu budu prisutni ljudi iz civilnog nadzora i da onda te uzorke (ne samo jedan, nego kontinuirano nekoliko uzoraka kroz par mjeseci) pošaljemo na Institut za medicinska istraživanja u Zagrebu, da uopće znamo koji je sastav tih PM čestica 2,5.

- Jesu li poznati rezultati studije analize zdravlja ljudi, kvalitete zraka, vode, tla, koju je u lipnju prošle godine naručila Istarska županija i posao povjerila Zavodu za javno zdravstvo?

- Apsolutno nisu dali nikakve podatke van! Ni za tlo, ni za zrak. Ništa. Već sam dvaput na  Županijskoj skupštini pitala, i apsolutno nisu odgovorili ništa!

- Ipak je to istarsko odlagalište, tiče se svih.

- Kaštijun nema nikakve ingerencije nad tim. Zavod za javno zdravstvo je dobio taj posao. Već im je plaćeno dvaput po 200.000 kuna, a nemam još niti jedan rezultat analize koju je naručila Istarska županija.

- Kako to tumačite? Aktualni župan Boris Miletić godinama je bio predsjednik Skupštine Kaštijuna.

- Neka daju rezultate van! Ta studija trebala bi obuhvatiti tlo, zrak i zdravlje. Dva puta sam postavljala pitanja na Županijskoj skupštini i nikad nisam dobila niti jedan jedini rezultat. Opet ću u veljači postaviti to pitanje. Neka u Zavodu za javno zdravstvo kažu što su napravili.

Ja zaista nemam namjeru ništa skrivati. Ako je govno, treba reći da je je govno, razumijete. Tu nemam nikakvih dilema zato što sam sada predsjednica Nadzornog odbora Kaštijuna. Ali, zaista ne vidim mogućnost da sada dođe do emisija PM čestica 2.5  iz pogona. Na Kaštijunu sada imamo kamenje, zemlju i to meljemo jer s time pokrivamo bioreaktorsku plohu na dnevnoj bazi.

Prije se uopće nije pokrivalo, a sada nam se dvije trećine plohe pokriva folijom, a jednu trećinu koja je operativna, pokrivamo svakog dana popodne, kad pogon završi s radom. Zato čekam civilni nadzor, da ne ispadne da nešto muljamo i petljamo, da oni budu prisutni prilikom uzimanja i pečatiranja 'slijepog' uzorka... Sve ono što sam tražila dok nisam bila unutra, sve to hoću da se napravi sada.

- Hoće li to biti javno objavljivano?

- Pratite stranice Kaštijuna, svaki ćemo tjedan javno objavljivati koliko je koji 'komunalac' donio otpada. Sada su sve financije otvorene, svaki e-račun direktno ide na njih. Svi podaci koje imamo bit ćei na stranicama, kao i dnevne količine, što mi je bitno. Svi 'komunalci' tvrde da ne proizvode višak, a višak postoji ljeti. Sad će se lijepo vidjeti 'Rovinj je donio toliko, Poreč toliko, Pula toliko, Medulin toliko'. Svi podaci koje imamo su javni.

- Zašto još nije osnovan civilni nadzor?

- Inicijatori su bili 'Zelena Istra' i udruga 'Čist zrak, duga ljubav'. Napravljen je Prijedlog pravilnika o civilnom nadzoru. Župan Boris Miletić je a priori bio protiv. Ja, odnosno pravne službe, su ga uredile i nadam se da će do kraja ovog mjeseca sve usuglašeno i da se krene s javnim pozivom. Jedan član bio bi iz Zelene Istre, jedan iz udruge Čist zrak, duga ljubav, a tri člana po javnom pozivu.

- Zašto je Miletić bio protiv civilnog nadzora?

- Da vidite koliko smo stvari smo našli kad smo ušli u Kaštijun. Prva stvar koju smo našli je da nisu zbrinjavali otpadnu vodu nego su je upucavali u bioreaktorsku plohu. S jedne strane su milijune trošili na 'da ne kažem na što'. Uza sve to, imali su planirani dug osam milijuna kuna, a mi smo ga sveli na milijun jer smo pretresli svaki ugovor.

- Vaš prethodnik na čelu NO Kaštijuna bio je Valerio Drandić?

- On je ostao član NO Kaštijuna. Sve smo odluke do sada donijeli jednoglasno, mada mu nije bilo milo. Moja je intencija, jer dolazim iz zeleno lijeve opcije, da cijena na Kaštijunu bude drugačija samo za prekomjerne veličine. Zašto bi građani ispaštali? Neka veću cijenu plaća turizam koji i stvara taj višak otpada. Nadam se što skorijem početku rada civilnog nadzora. S druge strane, muljara ne ide na Kaštijun, no voljela bih s njima otići u Zagreb da vide kako jedna hrvatska tvrtka obrađuje mulj do pročistača. Da ne bi bilo sutra da opet netko mulja.

- Da muljate muljaru?

- Sve ovo što se prethodno planiralo je sramota. Sramota. Na otvorenom se trebalo prekrcavati govna. To bi zasmrdjelo kao... I onda bi se to trebalo sušiti. I što sada s tim suhim u 21. stoljeću? Uložili milijune da bi sasušili - govna!